Projektna nastava Sjednica Vijea uitelja 30 kolovoza 2013

Projektna nastava Sjednica Vijeća učitelja 30. kolovoza, 2013. Izradila: Milena Prodanović

Što je projektna nastava? Vrsta nastave u kojoj učenici rade na odredjenim istraživačkim ili radnim projektima. Projekti mogu biti različiti, a vrste projekta ovise o stupnju školovanja te nastavnim ciljevima i sadržajima. Projekt može trajati dan, mjesec i duže. Projektna nastava omogućuje učenicima da budu aktivni u procesu učenja, a time im daje priliku da uče s razumijevanjem.

Temeljna načela projektne metode Zajedništvo (na rješavanju zadataka) Postavljanje ciljeva i postupaka za njegovo ostvarenje (učenici) Kultura komunikacije Angažman , samodisciplina, odgovornost Intrinzična motivacijainteresi uč. Kooperativni oblik poučavanja Osjećaj vlastite vrijednosti Usmjerenost na situaciju/ iskustvo Timski duh i suradničke sposobnosti Najprikladnija za vježbanje i utvrdjivanje znanja Važnost za život

S obzirom na brojnost sudionika razlikujemo: • MALE OSOBNE PROJEKTE - učenici ih izrađuju samostalno ili u skupinama • RAZREDNE PROJEKTE - provodi ih cijeli razred/ zajednička tema • PROJEKTE CIJELE ŠKOLE - provode ih učenici cijele škole i javno ih predstavljaju u školi-dan otvorenih vrata / dan bez dnevnika. .

Što je projekt? • Nastavni rad u kojemu stvaramo nešto prije nije postojalo. Polazi se od problema i postavljanja hipoteza, ali se poslije toga izrađuje pisani plan rješavanja problema. • Slijedi rad prema zacrtanom planu u većim ili manjim skupinama. • Stečena se iskustva usustavljuju, izvode se zaključci na temelju rezultata do kojih smo došli. O svemu se može napisati i kraće izvješće.

Što mora imati svaki dobar projekt ? • Cilj i rezultira proizvodom ( produktom) • Podrazumijeva složeniji zadatak ( koji se razlaže na jednostavnije, rutinske) • Ima određeno vrijeme trajanja, tj. rok za završetak (možda se mini-projekt može u cijelosti izvesti tijekom blok-sata, ali se u pravilu taj zadatak proteže na više dana (dio poslova obavlja se kod kuće, dio nakon nastave, dio tijekom nastavnih sati). Učenički projekt je idealno kombinirati s izvanučioničkom nastavom ili u prilikama dana integrirane ili otvorene nastave. ) • U pravilu uključuje rad više učenika ( grupa). Projektni se zadatak može izraditi u sklopu redovite nastave jednog predmeta ili više predmeta (timsko poučavanje – team teaching, pri čemu surađuje više nastavnika u ostvarivanju interdisciplinarnosti; timsko planiranje po HNOS-u)

Učenje u projektnoj nastavi METODIČKE Pronalaženje teme, formiranje grupa, pronalaženje literature UMIJEĆA Zanatska- izrada brošura, rad na računalu PREDMETNE Povezivanje sadržaja s odabranom temom KOMPETENCIJE SOCIJALNE Timski rad, vlastita odgovornost, strategije rješavanja sukoba ORGANIZACIJSKE Podjela i koordinacija rada, iskorištavanje resursa (vrijeme, novac, energija…)

Uloga nastavnika KOORDINATORI – pasivno promatrati tok projekta i samo ako je to neophodno prijeći na usmjeravanja. Pomagati u uspostavljanju vanjskih kontakata. MODERATORI –osigurati učenicima povoljne uvjete za participaciju u učenju, ne utjecati na sadržajno oblikovanje procesa SAVJETNICI – priskočiti u pomoć ako aktivnosti zastanu ili se pojave poteškoće STRUČNJACI – doprinositi svojim stručnim znanjima. Dodatno se angažirati i primjenjivati nove nastavne metode. UČENICI –svladavati neočekivane probleme i situacije. Predstavljanjem u toj ulozi, učenici doživljavaju učenje kao proces koji nikada ne završava

Pozitivne strane projektne nastave • Stvara se povjerenje • Motivacija za rad • Rad se pretvara u nešto zanimljivo • Učenici rado polaze nastavu • Poticanje kreativnosti • Aktivno sudjelovanje • Ostvarivanje iskustvenog učenja koje vodi do trajnog znanja • Rasterećuje učenika • Korelira sadržaje različitih nastavnih predmeta Što čujem – zaboravim. Što vidim – zapamtim. Što napravim – znam. (Kineska poslovica)

Etape projektne nastave • 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 8 koraka: Pronalaženje teme Formuliranje cilja Planiranje Provedba projekta Uredjivanje prikupljenih informacija Formuliranje rezultata Predstavljanje rezultata Refleksija o projektu / vrednovanje

1. Pronalaženje teme • a) temu projekta odabiremo u području interesa učenika, među aktualnim problemima s kojima se susreću, a na temelju sadržaja i metodologije koji su im primjereni i dostupni – prvo postavimo tematski okvir • b) potaknimo učenike na „oluju ideja“– neka zapišu sve teme/pitanja koja im padnu napamet unutar dogovorenog tematskog okvira – svaki učenik u skupini, bez komentiranja drugih - skupine rangiraju teme/istraživačka pitanja po zanimljivosti - cijeli razred rangira najzanimljivije teme skupina - bira se demokratskim putem - tema može biti određena nastavnim planom i programom ili aktualnim događanjima u školi, gradu, lokalnim zajednicama, globalnom okruženju - tema mora biti bogata (povoljna za istraživanje)

2. Formuliranje cilja Najčešće učenici već vladaju školskim znanjem koje im može pomoći u rješavanju problema. To znanje samo treba obnoviti, primijeniti, aktualizirati - - Što želimo postići? Na koji način ćemo ostvariti cilj? Važno je konstatirati što ne znamo (a treba nam) i gdje bismo to mogli pronaći. Kako ćemo predstaviti rezultate? Je li korisno u projekt uključiti i druge projekte? Koje? Zašto? Tko i što nam može pomoći u daljnjem radu (rad u arhivu/knjižnici, na terenu, drugi izvori)? Korelacija - medjupredmetna povezanost Koje ćemo oblike rada koristiti? Koliko nam je vremena potrebno za prikupljanje informacija i koje je zadano vrijeme projekta? .

3. Planiranje - prvo okvirno, a zatim detaljno • • • Izrada plana istraživanja (konkretno): - materijal i pribor - vrijeme, dinamika, rokovi, - mjesto, - metode rada i prikupljanja podataka. . . . Formiranje skupina Podjela zadataka Način rješavanja zadataka (Postavljanje pravila: 1. Kada i kako diskutirati o prisutnim problemima 2. Kako će ih grupa rješavati 3. Kako će se donositi odluke 4. Kriteriji i kontrola učenika) Formiranje radne mape (bilježiti sve što je važno i što se realiziralo od početnog plana) Iako smo još u fazi planiranja, već trebamo razmišljati o mogućim podacima koje ćemo prikupiti – u kojem će biti obliku, kako ćemo ih bilježiti, arhivirati, osigurati. . . prikazati.

4. Provedba projekta Ako smo sve dobro i temeljito planirali, naprosto - slijedimo svoj plan. sudionici rade na projektnim zadatcima prikupljaju informacije/podatke izlaze na teren istražuju razgovaraju sa stručnjacima pripremaju materijala za prezentaciju Važno je uredno voditi bilješke, paziti na dragocjene podatke i dokaze na kojima ćemo temeljiti svoj zaključak.

5. Uređivanje prikupljenih informacija: Obrada podataka i oblikovanje informacija u različitim oblicima ( fotografije, tekstovi, video zapisi, tablice, grafikoni…) - utvrđivanje nejasnoća i što još treba razjasniti - o tome kako prikazujemo rezultate često ovisi može li se iz njih nešto jasno uočiti. Ponekad su grafikoni rječitiji od tablica, često je važno kakav ćemo grafikon odabrati. Vrednovanje - pitanja koja trebamo sebi u ovoj fazi postaviti: Imamo li dovoljno podataka za izvođenje zaključka? Može li se zaključak izvesti baš iz tih naših podataka? (bitno je ne „navlačiti“, ne „frizirati“, ne podrazumijevati nešto, a da to nije potkrijepljeno podacima)

6. Formuliranje rezultata: Analiza podataka (rasprava): - što smo do sada postigli? - jesmo li na pravom putu? ( Predah: popravak onoga što je preskočeno ili zaboravljeno) Zaključivanje - zapažanja konstatiramo vrlo kratko i sažeto - oprez u izvođenju zaključaka – zaključivanje na temelju prikupljenih informacija i podataka

7. Prezentacija rezultata (javni i unutarnji rezultat) - Svoje rezultate svakako želimo i trebamo podijeliti s drugima. Njihova vrijednost i važnost najčešće će odrediti širinu auditorija kojem se obraćamo. O svrsi prezentacije, mjestu, publici, ovisi i način prezentacije. različitim oblicima (letak, plakat, brošura, kompjutorska prezentacija, radio emisija, video zapis) obavezno unutar škole (predstaviti svakog sudionika) značajnije projekte predstaviti izvan škole odvojiti dovoljno vremena za prezentaciju, pohvaliti učenike i motivirati ih za daljnji, novi rad Ova je faza iznimno važna jer se u njoj „bruse“ vrlo složene vještine i izgrađuju važne životne kompetencije: timsko usuglašavanje i demokratičnost odlučivanja kod grupnih radova, argumentirani odabir onoga što je važno, onoga što najbolje pokazuje ono što želimo istaknuti, preglednost, kompozicija i skladnost, preciznost, urednost i estetska vrijednost (vrijedi i za plakate i za slajdove), nastup (komunikacija s auditorijem, uvjerljivost, dinamičnost, sigurnost, dopadljivost. . ).

8. Refleksija o projektu: - Vode je nastavnici - Analiza projekta • Vrednovanje i ocjenjivanje • • • po različitim elementima: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu, praktičan rad, zalaganje. . . Izvješće i dokumentacija mogu se odlagati u učenički portfolio. Grupni se uradak može ocijeniti cijeloj grupi. Posebno se može ocijeniti prezentacija – tko će biti izvjestitelj može biti stvar dogovora, ( a svi se članovi grupe pripreme za prezentaciju). U grupi se mogu dogovoriti (odrediti) timske uloge. Pri ocjenjivanju se tada može znati što je čiji doprinos. Grupni rad također može biti zgodna prilika za vježbanje samoevaluacije i evaluacije rada u grupi (svaki učenik ocjenjuje ostale članove grupe). - Kritički osvrt na učinjeno: Što se postiglo? Što je moglo bolje i drugačije, a što je dobro? Kako naučeno iskoristiti u stvarnom životu? Kako su učenici zadovoljni projektom?

Umjesto zaključka Kad učenici predstave rezultate projekta, važno ih je pohvaliti i motivirati za daljnji, novi rad. Dobri projekti uglavnom rezultiraju novim idejama i temama za istraživanje. Započeti projekt se ne smije prekidati.

Projektna nastava izmedju ideala i zbilje • S projektom nastavom je povezano mnogo očekivanja od kojih su mnoga nerealna. Ne mora svako učenje u školi biti ostvareno po projektnoj nastavi. • Ona od učitelja traži mnogo planiranja i angažmana u pripremi, više nego što to treba za jedan dobar sat dosadašnje nastave. • Projekt u kojem je uključen veliki dio škole je vrlo komplicirano planirati i provesti i može sa sobom donijeti opasnost da se udalji od konkretnog pristupa učenicima. Projekti premalog opsega s druge strane mogu pri početku probuditi nadu glede rezultata i djelovanja koje se ne može postići.

Literatura i izvori: • • Milan Matijević, Diana Radovanović, Nastava usmjerena na učenika, Školske novine, Zagreb, 2011. Milan Matijević Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije, Tipex, Zagreb, 2001. Vinka Mortigjija Anušić, Metode i oblici rada prema HNOS-u • http: //pedagogija. net/moodle/file. php/1/Dokumenti/Literatura/Magi sterij. zip http: //sjedi 5. hr/content/205 -integrirana-timska-problemskaprojektna-nastava http: //www. juosmalesici. com. ba/projektna. pdf http: //www. ssmb. hr/libraries/0000/2850/ISTRAZIVACKA_NASTA VA. pdf http: //gimnazija-privatna-jezicnoinformaticka-svijetzg. skole. hr/kako_ucimo/projektna_nastava http: //www. juosmalesici. com. ba/projektna. pdf • http: //public. carnet. hr/globe/projekti/miniprojekt. htm • •

A sada malo praktičnog rada… 1. Pronalaženje teme • Podijelite se u skupine: razredna nastava društvena grupa PN prirodoslovna grupa PN • Na papiru obilježite zajednički prostor, a zatim obilježite svatko svoj prostor • U tišini, u svoj prostor napišite temu/pitanje koja vas zanima i koje biste željeli istražiti • Prošetajte i pročitajte što su napisali drugi u vašoj skupini (bez komentara) • Nakon kratke rasprave nadjite zajedničku poveznicu/temu projekta i zapišite ju u zajednički prostor

2. Formuliranje cilja • Što? • Kako? (metode, oblici, korelacija, izvori…) • Kada? (vrijeme realizacije – rok) • IZLAGANJE SKUPINA

Hvala na pažnji!