PRAKTIKUM KOMUNIKACIJSKIH VJETINA Pripremila Mr sc Maja Uzelac

PRAKTIKUM KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA Pripremila: Mr. sc. Maja Uzelac, prof.

CILJEVI PRAKTIKUMA: o o o Razumjeti važnost dobre komunikacije u osobnom i profesionalnom životu, u različitim područjima, posebno u školi Osvijestiti da je dobra komunikacija pretpostavka dobrih međuljudskih odnosa (sprečava da dolazi do nesporazuma i sukoba, a kada su sukobi već tu, ona je most za njihovo rješavanje) Usvojiti vještinu komunikacije koja je nužna za rad u školi i kompetenciju učiteljskog poziva

Kako ćemo raditi Vježba 1: pravilo druge ruke = doživljaj o Ciklus iskustvenog učenja prema Davidu Kolbu(1975) doživljaj iskustvo/primjena uvid/spoznaja refleksija

Pravila (načela) rada u grupi o o o slušamo jedni druge i ne upadamo jedni drugima u riječ ohrabrujemo se, a ne omalovažavamo poštujemo načela: ü tolerancije ü slobode ü ravnopravnosti ü diskrecije

KOMUNIKACIJSKI PROCES o Koraci između izvora i primatelja poruke koji rezultiraju prijenosom i razumijevanjem značenja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Komunikacijski izvor Kodiranje Poruka Kanal Dekodiranje Primatelj/ica Povratna informacija

ELEMENTI KOMUNIKACIJSKOG PROCESA KODIRANJE pošiljatelj poruke prijenos poruke ŠUM fizički ili psihološki DEKODIRANJE primatelj poruke

NAČELA KOMUNICIRANJA o o Kada se dvije osobe vide, nemoguće je ne komunicirati Svaka komunikacija ima sadržajni i odnosni aspekt sadržajni aspekt predmet razgovora odnosni aspekt očekivanja i stav prema sugovorniku Održavanje komunikacije temelji se na dvosmjernosti, odnosno na uspostavi povratne veze između sugovornika. Komunikacija sadrži verbalnu i neverbalnu komponentu verbalna riječi neverbalna geste, mimika, naglasak, stil govora, položaj tijela Paul Watzalwick (1964)

OSNOVNE VJEŠTINE KLJUČNE ZA DOBRE MEĐULJUDSKE ODNOSE o o o Aktivno slušanje Asertivno izražavanje/govorenje Suradnja Konstruktivno rješavanje problema Prorađivanje sukoba

KADA NE SLUŠAMO… o o o čujemo riječi, ali mislimo svoje slušamo iz zasjede otimamo riječi/prekidamo slušamo obrambeno slušamo jednoslojno (primamo samo jedan dio poruke) slušamo selektivno (čujemo samo ono što nas zanima)

KAKO SE OSJEĆAMO KADA NAS NE SLUŠAJU Vježba 2 – rad u grupama po 3: o Ispričajte priču - jedan svoj slučaj Igra uloga: 1. Osoba koja govori 2. Osoba koja sluša 3. Osoba koja promatra Razgovor o reakcijamae govornika i slušatelja

Postupci koje koristimo u svakodnevnoj interpersonalnoj komunikaciji Vježba 3 – rad u parovima kroz igre uloga: o pročitajte kartice situacija i iz svoje uloge vodite razgovor o kojim ste se oblikom komunikacije služili?

ŠTO NE ČINIMO U DOBROJ KOMUNIKACIJI (1) o Prosuđivanje ü kritiziranje ü etiketiranje / stereotipiziranje ü dijagnosticiranje ü okrivljavanje ü logičko argumentiranje ü razuvjeravanje

ŠTO NE ČINIMO U DOBROJ KOMUNIKACIJI (2) o Uvjeravanje i naređivanje ü zastrašivanje, prijetnja, ucjena ü moraliziranje ü sugestivno ispitivanje ü davanje savjeta ü zapovijedanje ü nuđenje rješenja

Aktivno slušanje Vježba : o Zadatak: vođenje slijepe osobe i zamjena uloga o razgovor nakon vježbe: doživljaj onoga koji sluša i onoga koji šalje poruke, refleksija, uvid/spoznaja, iskustvo o metarefleksija: zašto se to zove “aktivno” slušanje?

Parafraziranje: što i čemu? o o o kratko ponavljanje istim ili drugim riječima onoga što smo čuli da je rečeno kazuje govorniku da smo ga slušali – čak i čuli (ako razabiremo osjećaje i potrebe koje stoje iza riječi) omogućuje onome tko govori da sazna kako ga je slušatelj/ica razumio slušatelju/ici daje priliku da provjeri je li dobro shvatio/la što je rečeno pruža priliku za uočavanje nesporazuma i nejasnoća te za pojašnjenje ili ispravljanje

ŠTO SMO PROŠLI KROZ VJEŽBE o o o Voljno usmjerili pažnju na sugovornika/cu (odlučili slušati) Slušali bez prekidanja Parafrazirali Postavljali otvorena pitanja Prepoznali kako se sugovornik/ca osjeća

ŠTO ZNAČI AKTIVNO SLUŠANJE o o usmjeravanje pažnje na ono što osoba govori i osjeća i uzvraćanje vlastitim riječima kako smo razumjeli tu poruku (i riječi i osjećaje) aktivno slušanje dekodiranje osjećaja i potreba sugovornika/ce

Vještina aktivnog slušanja o o o htjeti slušati govorom tijela pokazivati svoj interes za sugovornika saslušati ga bez prekidanja nastojati shvatiti poruku na informacijskoj i osjećajnoj razini povremeno provjeravati jesmo li razumjeli što je sugovornik rekao i kako se osjeća postavljati otvorena pitanja

Sažimanje o o Sažimanje ili sumiranje se jednostavno određuje kao prošireno parafraziranje Obuhvaća: ü nabrajanje ključnih teza ü rekapituliranje dosadašnjeg tijeka govora ü pretakanje sadržaja dužeg govora u kraći organiziraniji oblik

VRSTE PITANJA (1) OTVORENA o Kako? Kada? Što? Tko? Gdje? Koliko? o Svrha: poticanje na daljnji razgovor o Aktivna je osoba koja odgovara. o Opasnost: Izbjegavajte pitanja Zašto? jer djeluju agresivno i optužujuće

VRSTE PITANJA (2) ZATVORENA o Da li. . ? Jeste li. . ? Znate li. . . ? o Svrha: dodatna provjera činjenica o Aktivna je osoba koja pita o Opasnost: pasiviziraju sugovornika i ne potiču razgovor

Opći razlozi za aktivno slušanje o o o o Pokazuje vaš interes i brigu za govornika/cu Vodi do bolje informiranosti o govorniku/ci ili situaciji Potiče daljnju komunikaciju Vodi do veće suradnje i boljeg rješavanja problema među ljudima koji osjećaju da se ne razumiju Smiruje ljude i “hladi” napete situacije U pravilu poboljšava odnose među ljudima Potiče druge da i oni vas pažljivo slušaju

SAŽETAK Slušajući aktivno pokazujemo svoju empatiju i drugoj osobi šaljemo sljedeće poruke: o o o Razumijem što mi govoriš Zainteresiran/a sam i stalo mi je Prihvaćam te takvog/u kakva jesi Poštujem tvoja razmišljanja Ne ocjenjujem te i ne pokušavam te promijeniti Aktivnim slušanjem promičemo toleranciju, uzajamno poštovanje, ljudska prava

ASERTIVNO IZRAŽAVANJE o Interpersonalni stilovi ponašanja: ü ü ü submisivno nedovoljno poštivanje svojih vlastitih potreba i prava koje imamo agresivno izražavanje svojih osjećaja i potreba na uštrb druge osobe asertivno jasno zalaganje za svoja prava i potrebe vodeći brigu o osjećajima i potrebama drugog

OBLIKOVANJE TRODJELNE ASERTIVNE PORUKE o Dobra asertivna poruka sastoji se od tri dijela: ü opisa ponašanja koje nam smeta bez ocjene, osuđivanja ü izražavanja svojih osjećaja ü pojašnjavanja konkretnih i stvarnih posljedica opisanog ponašanja

Trodjelna asertivna poruka Primjer: PONAŠANJE – Ovdje u razredu ima dosta torbi, knjiga, pa i papira na podu, umjesto da su pod klupama ili u košu za smeće. OSJEĆAJI – To me smeta i pomalo zabrinjava POTREBA I ZAHTJEV - jer netko od vas (ili možda i ja) možemo nagaziti na te stvari i pasti. Pospremite to prije no što izađem iz razreda. o

PRIMJERI trodjelnih asertivnih poruka vezanih uz zadane probleme: PROBLEM OPIS PONAŠANJA Trošenje novca Kad posudiš moj auto i ne napuniš ga poslije gorivom… Oštećenje imovine Kad posudiš moj alat i ostaviš ga vani na kiši… Zakašnjavanje IZRAŽAVANJE OSJEĆAJA jer moram potrošiti više novca nego što sam računala. jako se iznerviram… Bijesna sam Dodatni posao Kad ne staviš svoje prljavo rublje u koš za rublje… Ometanje u poslu kad me nazoveš na posao i pričaš dugo i detaljno… STVARNE POSLJEDICE jer mi vrijeme beskorisno prolazi a imam posla. jer mi skupljanje rublja predstavlja dodatni posao. Sav/sva sam napet/a…

MODEL NENASILNE KOMUNIKACIJE o 1. 2. 3. 4. Navodi nas da izrazimo i primimo 4 vrste informacija: OPIS događaja/ponašanja/postupaka/riječi – sada i ovdje OSJEĆAJ koji je taj događaj/postupak izazvao POTREBA koja je u vezi s tim osjećajima ZAHTJEV – što zapravo želimo od osobe kojoj šaljemo informaciju

JA-govor o o o Tehnika nenasilne komunikacije – omogućuje izražavanje potreba i osjećaja u vezi s konkretnim problemom Prvi korak: prepoznavanje tuđih osjećaja i parafraziranje Drugi korak: prepoznavanje potreba koje stoje iza riječi i preoblikovanje nečijih riječi u ono što ta osoba treba/hoće Jasno govori o ponašanju i izazvanim osjećajima Ne vodi izbjegavanju konflikta, već otvaranju komunikacije oko uzroka konflikta Ne izaziva obrambenu reakciju druge strane

TI-govor o o Nasilna komunikacija Direktno napada osobu Vrednuje, procjenjuje, interpretira Izaziva - poniženje povlačenje protunapad