KOMUNIKACIJSKE VJETINE U NASTAVI Funkcije komunikacijskih vjetina PRIVLAENJE

KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE U NASTAVI

Funkcije komunikacijskih vještina • PRIVLAČENJE POZORNOSTI I USMJERAVANJE AKTIVNOSTI • PRIKLADAN OSOBNI KONTAKT S UČENICIMA • MOTIVIRANJE ZA USVAJANJE ZNANJA I VJEŠTINA • PREZENTIRANJE SADRŽAJA, POUČAVANJE I ODGAJANJE • RAZUMIJEVANJE UČENIKA I PODRŽAVANJE AKTIVNOSTI

Ciljevi komunikacije u obrazovanju • KOMUNIKACIJA JE VAŽNA ZA… -realizaciju obrazovnih ciljeva -stjecanje povjerenja i kredibiliteta, oblikovanje profesionalnog imidža -razvoj odnosa s pojedincima i skupinama učenika -zajedništvo i odgovarajuću “klimu” u razredu -razvijanje pozitivnih vrijednosti, stavova i navika kod učenika -zamjećivanje i prevladavanje različitih vrsta problema -savjetovanje i podržavanje učenika

Kriteriji komunikacijske kompetencije • Ostvarivanje osobnih ciljeva uz ostvarivanje ciljeva druge osobe i postizanje zajedništva. • Uspješnost (učinkovitost) osobnog ponašanja i njegova socijalna prikladnost (prihvatljivost/etičnost). • Dostatna motivacija za komunikaciju, stjecanje i korištenje znanja o procesu i sudionicima u komunikaciji, pokazivanje konkretnih komunikacijskih vještina.

Dimenzije komunikacijske kompetencije • TEMELJNE DIMENZIJE I VJEŠTINE -Komunikacijska efikasnost (uvjeravanje, upravljanje interakcijom, prilagodljivost) -Usmjerenost na druge(empatija, samootkrivanje, podržavanje) -Ekspresivnost (verbalna i neverbalna) -Dekodiranje i enkodiranje (oblikovanje/primanje poruka, aktivno slušanje, neverbalna senzitivnost, samopraćenje) -Socijalna opuštenost (motivacija, sabranost, neposrednost)

Motivacija za komunikaciju i neposrednost • VAŽNOST MOTIVACIJE ZA KOMUNIKACIJU • Bolja uporaba komunikacijskih vještina (postojeće vještine i znanja dolaze do izražaja) • Veći stupanj uvjerljivosti (nastavnik djeluje angažirano i više utječe) • Neposrednost (bolji kontakt i prihvaćenost) • Uključenost u interakciju (uspješnije zamjećivanje poruka i ponašanja te reagiranje na tuđe poruke i ponašanje) • Sabranost (uspješno i prikladno reagiranje u iznenadnim i potencijalno neugodnim situacijama)

Verbalna i neverbalna ekspresivnost • POZITIVNI EFEKTI EKSPRESIVNOSTI -Bolje privlačenje i zadržavanje pozornosti (učenici lakše prate nastavu i zanimljivija im je) -Djelotvornije prikazivanje sadržaja (atraktivnije su izloženi nastavni sadržaji) -Moguć je bolji dojam o predavaču (učenicima predavač djeluje više zainteresiran) -Učenici su više motivirani za učenje (moguć je pozitivan utjecaj na pamćenje nastavnih sadržaja i motivaciju za učenje) -Potencijalni problemi (ne treba djelovati neozbiljno, zabavljati učenike te neprimjerno prikazivati ozbiljne teme)

Socijalna opuštenost (sabranost) • DJELOVANJE SOCIJALNE OPUŠTENOSTI -Nastavnik nema osjećaj anksioznosti (u kontaktu s učenicima opušten je i siguran) -Nije moguće nastavnika “izbaciti iz takta” (otporan je na provokacije učenika i promišljen) -Smirenost i u neugodnim situacijama (dobro podnosi teške situacije i mirnoću prenosi na druge nastavnike i učenike) -Neposredniji i bliskiji kontakt (nastavnik ne djeluje i ne izbjegava kontakte s učenicima i roditeljima) -Samopouzdanje (nastavnik djeluje siguran u sebe i ono što radi)

Samootkrivanje • FUNKCIJE U OBRAZOVANJU -upoznavanje učenika s nastavnikom kao osobom -stvaranje dobrih (prikladnih) dojmova o sebi -zbližavanje s učenicima i recipročno samootkrivanje • ELEMENTI SAMOOTKRIVANJA q iznošenje neslužbenih (nepoznatih) informacija o sebi q filtriranje informacija i stvaranje povoljnih dojmova q obilježja: “dubina” (detaljnost) i “širina” (raznolikost) q bolje međusobno upoznavanje produbljuje povjerenje

Vježba -Na posebnom listu papira napišite nekoliko rečenica s informacijama o “sebi” koje biste mogli otkriti svojim učenicima ili njihovim roditeljima (Prilog 4). -Razmijenite s nekom drugom osobom samoopise te komentirajte samootkrivanje druge osobe imajući u vidu prikladnost poruka, dubinu i širinu samootkrivanja, stupanj neposrednosti i mjeru u kojoj poruka potiče stvaranje povjerenje te zbližavanje.

Neverbalna senzitivnost • Zamjećivanje neverbalnih znakova -Nastavnik je zainteresiran i usmjeren na praćenje neverbalnih znakova kod učenika (podrhtavanje i boja glasa, izrazi lica, držanje, kretanje, izgled i ostali oblici ponašanja). • Tumačenje neverbalnih znakova -Nakon zamjećivanja neverbalnih znakova koji pokazuju osjećaje i unutarnja stanja, nastavnik istražuje njihov uzrok te učeniku daje podršku i u razgovoru s njim (ili roditeljem) nastoji ublažiti/smanjiti poteškoće učenika. • Uživljavanje u položaj druge osobe i podržavanje -Nastavnik pokušava s gledišta učenika i na temelju situacije u kojoj se nalazi u kontekstu situacije prosuditi o njegovim problemima, pokazuje razumijevanje i empatiju te brigu i iskrenu zainteresiranost da učeniku pomogne. Prema potrebi, nastavnik intervenira mijenjajući uvjete u kojima se učenik nalazi, npr. djelujući na ponašanje drugih učenika.

Upravljanje interakcijom • FUNKCIJE U OBRAZOVANJU -diskretna manipulacija ponašanjem i mišljenjem učenika kako bi se uspješnije realizirali obrazovni ciljevi; važnost kod privlačenja pozornosti, usmjeravanja aktivnosti, vođenja rasprava u učionici te kod problema u odnosima itd. • ELEMENTI UPRAVLJANJA INTERAKCIJOM q definiranje interakcijskih ciljeva i povećana svjesnost q stvaranje prikladnih dojmova koji pomažu utjecanju q procjena osobina i situacije druge osobe q izbor načina utjecanja/manipulacije te “igranje uloge”praćenje učinaka i korigiranja načina djelovanja

Aktivno slušanje • Slušanje je jedna od najvažnijih i najviše istraživanih vještina u komunikaciji. • Oko 50% komunikacijskih aktivnosti povezano je sa slušanjem. • Aktivno slušanje je aktivnost primatelja poruke koja podrazumijeva obraćanje pozornosti, interpretaciji i pamćenje govornih poruka pošiljatelja. • Važnost aktivnog slušanja za brojna zanimanja: menadžeri, projektanti, kontaktna zanimanja, kao i za odnose sa suradnicima, kupcima, klijentima itd. • IZVORI PROBLEMA KOD SLUŠANJA q distraktibilnost i izvori ometanja (“buka”) q tempo govorenja, nezanimljiv sadržaj q informacijsko preopterećenje q nezainteresiranost za sugovornika

Aktivno slušanje • PROBLEMI PRILIKOM SLUŠANJA (P. NOVOSEL, 1991. ) q Pseudoslušanje-pokazivanje slušanja bez stvarne prisutnosti i aktivnosti. q Selektivno slušanje-slušatelj registrira samo onaj dio poruke koji ga zanima. q Selektivno odbacivanje-slušatelj prečuje teme koje svjesno ili nesvjesno “ne želi čuti”. q Otimanje riječi-slušatelj prati riječi sugovornika samo da ugrabi priliku za vlastiti nastup. q Obrambeno ili defenzivno slušanje-pojedinac i dobronamjerne izjave govornika interpretira kao napad.

Aktivno slušanje • OSOBINE SLABIH SLUŠATELJA (procijenite svoje ponašanje) q Prekida učenika usred rečenice. q Govori u isto vrijeme kad i učenik. q Mijenja temu razgovora prema osobnim potrebama. q Odluta u mislima dok učenik govori. q Pokazuje znakove nestrpljivosti dok sluša učenika. q Igra se olovkom, prstima ili se stalno pomiče. q Ne kontaktira pogledom s učenikom kojeg sluša. q Zadržava zatvoren stav tijela dok sluša učenika.

Davanje povratnih informacija • FUNKCIJE U OBRAZOVANJU -obavijesti učenicima o njihovim rezultatima -informiranje učenika o prikladnosti njihovog ponašanja -motiviranje pozitivnim povratnim informacijama • ELEMENTI DAVANJA POVRATNIH INFORMACIJA q opravdani, pedagoški/socijalno utemeljeni ciljevi q pravovremenost, prikladan sadržaj i kontest q vođenje računa o očuvanju dobrih odnosa q razumljivost i usmjerenost na specifično ponašanje q individualizacija pojedinih učenika (sadržajem i stilom)

Vježba -Odaberite jednu ili dvije situacije s kojima biste se mogli suočiti kao nastavnik te opišite na koji biste način pokušali prikladno i učinkovito dati povratne informacije učenicima. -Što može izazvati problem u komunikaciji između nastavnika i učenika prilikom davanja povratnih informacija?

Podržavanje • FUNKCIJE U OBRAZOVANJU -ohrabrivanje učenika kojima je to potrebno tijekom nastave -savjetovanje u vezi s rješavanjem konkretnih problema -pokazivanje razumijevanja, brige i interesa za učenike i njihove potrebe, kao i emocionalne/socijalne situacije. • ELEMENTI PODRŽAVANJA q osjećaj obveze ili potrebe za podržavanjem učenika q uvid u situaciju, potrebe i interese učenika q repertoar ponašanja za uspješno podržavanje q procjena i izbor povoljnog načina intervencije q aktivnosti emocionalnog i/ili savjetodavnog podržavanja

Vježba -Napišite na papir sažet opis situacije u kojoj bi nastavnik trebao pokazati podržavanje prema određenom učeniku ili (skupini), kao i pogodan način intervencije (oblik i sadržaj podržavajuće komunikacije nastavnika). Radite u paru. -Kojim je učenicima najpotrebnije podržavanje, u kojim situacijama i na koji način?

Sukob • DEFINICIJA SUKOBA -neslaganje u društvenoj situaciji u vezi stvari koje su percipirane kao važne -emocionalna suprotstavljanja uz napetost između pojedinaca ili grupa -sukobi obično imaju negativan utjecaj na odnose i atmosferu u kolektivu te u pravilu djeluju demotivirajuće na učenike i nastavnika • VRSTE I RAZINE SUKOBA q q q Suštinski sukob: temeljna neslaganja u pogledu ciljeva i načina njihovog postizanja. Emocionalni sukob: međuljudski problemi zbog osjećaja poput ljutnje, nepovjerenja, straha itd. Razine sukoba: intrapersonalni, interpersonalni, intragrupni, intergrupni.

Sukob • PREDUVJETI ZA NASTANAK SUKOBA -svjesnost neslaganja, nespojivih ciljeva, oskudnih resursa (novac, vrijeme itd. ), međuzavisnosti ili ometanja koje otežava realizaciju ciljeva, osobnost pojedinca i sklonost ponašanju koje dovodi do sukoba -Koji su najčešći razlozi za pojavu sukoba u koje su uključenici? • NEKA OBILJEŽJA SUKOBA -prirodna pojava -različiti stilovi ponašanja u sukobu -potencijalna korisnost • q q INDIVIDUALNI STILOVI PONAŠANJA U SUKOBU -asertivni stil = uvjeravanje kojim se postižu ciljevi uz očuvanje odnosa -Koji stilovi ponašanja su prisutni kod učenika? neasertivni izravno agresivni neizravno agresivni

Sukob • SPECIFIČNE REAKCIJE NA SUKOB(označite najčešće) • Izbjegavanje kontakta s drugom stranom. q Poticanje osjećaja krivnje (prikazivanje sebe kao žrtve i/ili prebacivanje odgovornosti na drugu stranu). q Postavljanje zamki (poticanje određenog ponašanja nakon čega se drugu osobu napada upravo zbog takvog ponašanja). q Akumuliranje povoda za sukob (probleme i neslaganja se potiskuje dok ne “eksplodiraju”). q Kažnjavanje druge strane tako da joj se nešto uskraćuje. q Stvaranje i korištenje različitih povoda za ismijavanje ili omalovažavanje suparnika. q Pronalaženje bolne točke druge osobe (npr. nekog nedostatka).

ZAKLJUČAK • FAZE UNAPREĐENJA KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA • Procjena okoline i osobnih obilježja • Definiranje ciljeva vezanih uz unapređenje osobne komunikacije • Identifikacija potrebnih vještina • Promjene ponašanja i poboljšanje potrebnih vještina