OPERA 1 Gdje se izvodi U kazalitu Hrvatska

OPERA 1. Gdje se izvodi? U kazalištu Hrvatska ima 4 nacionalne operne kuće: u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu Na pozornici Osim uobičajene pozornice, operna kazališta imaju i prostor za orkestar

HNK u Zagrebu HNK u Rijeci HNK u Osijeku HNK u Splitu

Prostor za orkestar

Kako likovi iznose radnju? Pjevajući umjesto govoreći. Glazbom se osjećaji mogu izraziti i prenijeti snažnije nego samim govorom Opera je drama u kojoj pjevana glazba ima glavnu ulogu

Što je sve potrebno za realizaciju opere? Glazba: Književnost operni pjevači libreto zbor libretist Ples balet orkestar skladatelj Likovna i scenska umjetnost scenografija Kostimi kostimografija Šminka

Operni brojevi Operna priča razvija se nizanjem raznovrsnih cjelina – opernih brojeva: uvertira, arija, recitativa, solističkih ansambala, plesnih i orkestralnih ulomaka i zborova

U opernoj priči osjećaji likova izražavaju se arijom, arijom a događaji recitativom ARIJA U ariji su ljepota melodije i snaga osjećaja daleko važniji od teksta. Jedan stih može se ponoviti više puta a da pri tom melodija raste u svojoj snazi i zanimljivosti. Slogovi teksta mogu se ukrašavati s više tonova te riječ traje duže nego u govoru. RECITATIV U recitativu se pjevanjem oponaša govor tako da svaki slog teksta pjeva jedan ton. Recitativi nam daju brze informacije i pokreću radnju u operi, zato se obično nalaze ispred arija u kojima radnja zastaje.

ARIJA http: //www. youtube. com/watch? v=Q tlgz. FKWZKE Nitko ne spava, možda i ti Princezo, u svojoj hladnoj sobi gledaš zvijezde koje trepere pune ljubavi i nade! Moja je tajna zaključana u meni, moje ime nitko neće saznati! Reći ću ga kroz tvoje usne, na blistavoj svijetlosti dana! Poljupcem ću odriješiti tišinu i ti ćeš postati mojom! Nastavi, o noći! Ugasite se zvijezde! U zoru ću pobijediti! Pobijediti!

RECITATIV http: //www. youtube. com/watch? v=XTF 4 b 3 OL_v. A

Solistički ansambli nazivaju se prema broju osoba koje sudjeluju u razgovoru DUET TERCET dvije (2) osobe tri (3) osobe KVINTET SEKSTET KVARTET četiri (4) osobe SEPTET pet (5) šest (6) sedam (7) osoba

Moguće samo u operi !! U solističkim ansamblima svaka osoba pjeva o svojim trenutnim osjećajima te se istodobno isprepliću melodije raznovrsnih čuvstava: tuga, radost, ljubav, nada ili drugi osjećaji. Glazba, unatoč tome, zvuči razumljivo i skladno, što u govorenoj drami nije moguće.

ZBOR U opernim pričama masovne scene izvodi zbor ili plesači (balet). To su najživopisniji i najefektniji dijelovi opera. http: //www. youtube. com/watch? v=d. Uhp. HQc. RZP c

Korepetitor Glazbene dijelove u operi, solističke i zborske dionice s pjevačima, prije nego što počnu probe na sceni, osim dirigenta uvježbava i korepetitor. Korepetitor je glazbenik koji sa sudionicima opere ( solistima i zborom) uvježbava glazbene brojeve prateći ih na klaviru, kako bi bili što bolje pripremljeni kada počnu probe na sceni sa cijelim orkestrom.

ORKESTRALNI BROJEVI Opera počinje prije podizanja zastora, orkestralnim uvodom koji se zove UVERTIRA (predigra). http: //www. youtube. com/watch? v=PQI 5 Lt. Rtrb 0 Uvertira uvodi publiku u atmosferu radnje i donosi nekoliko najvažnijih melodija iz opere. Prije ili tijekom pojedinog čina također se može pojaviti orkestralni ulomak koji se zove INTERLUDIJ. Nastupe baleta prati orkestar, te i oni pripadaju orkestralnim brojevima.

Operni ČINOVI Cijela operna priča ima obično 2 do 5 činova. To su najveće cjeline u kojima se mijenjaju slike ili scene. Njih prepoznajemo po promjeni scenografije ili broja likova na pozornici. Svaka se slika sastoji od više opernih brojeva.

ŽIVOTINJE U OPERAMA Ponekad, zbog stvaranja posebnih efekata, režiseri zahtijevaju da se na pozornici pojave prave životinje. One su posebna atrakcija i približavaju operu velikom filmskom spektaklu. Ipak, reakcije životinja tijekom žive izvedbe predvidljive su gotovo kao igre na sreću. Zato o njima postoji velik broj anegdota. Evo jedne od najveselijih:

Konj u orkestru Za izvedbu Carmen u Veroni 1970. godine, režiser je publiku htio dojmiti pojavom 38 dresiranih konja. Na početku 4. čina konji su u povorci ulazili s toreadorom Escamillom u arenu. Upadljiv pokret dirigenta dobro dresirana životinja shvatila je kao poziv i uputila se prema njemu. Uz veliku buku, zajedno s jahačem, sletio je s bine i pao na timpane.

Publika je ostala bez daha i u potpunoj tišini 15. 000 ljudi čulo je mrmljanje ljutitog dirigenta : "Taj mali uobraženi režiserčić!" Urnebesni smijeh prekinuo je predstavu i početak 4. čina morao se ponoviti – ovog puta bez incidenta.

Stotine ljudi stvara samo za nas ! Opera je umjetnička vrsta koja traži najveći broj izvođača - ponekad oko DVIJE STOTINE Od pjevača i svirača do šaptaća, majstora rasvjete i radnika koji mjenjaju scenu. Svi oni koje vidimo na sceni i one koje ne vidimo, posvećuju večer samo nama i sudjeluju u stvaranju našeg doživljaja.

Scenograf izrađuje nacrte i makete po kojima oblikuje prostor u kojem se zbiva radnja opere. Scenografije se razlikuju s obzirom na razdoblje u kom su nastale (u baroku – obilje šarenila i kiće; u moderno doba – minimalistička scenografska rješenja).

Kostimograf izrađuje nacrte i modele po kojima se u krojačkim radionicama opernih kuća izrađuje odjeća za neku od opera. Odjeća glumaca-pjevača, koja se u operi, kao i u drugim kazališnim predstavama, naziva kostim, prilagođen je ličnosti koju glumac-pjevač predstavlja.

Režiser Za glumačku pripremu pjevača solista i zborista u operi odgovoran je režiser. On ih priprema za glumači dio u predstavi te uvježbava s njima njihov scenski izraz-pokret.

Baletne brojeve u operi izvode baletni umjetnici a za izvođenje na sceni priprema ih koreograf. Koreograf je umjetnik koji osmišlja baletne brojeve i uvježbava baletni ansambl za izvođenje baletnih brojeva opere Baletni brojevi su ponekad samo dio scenskog spektakla koji nema izravne veze s radnjom opere, a ponekad je balet važan dio opere jer svojim baletnim izrazom prati radnju opere.

Kompozitori su znali naknadno umetati baletne dijelove u svoje opere ako je to od njih tražila uprava kazališta ili publika. Vremenom je postala praksa da se u nekim operama jednostavno ne izvode baletni dijelovi.

http: //www. youtube. com/watch? v=q. BDODIWe. Kb. E

Režiser – uprizoruje dramsku radnju usklađujući je s glazbom Inspicijent Šaptač nadzire tijek prati tekst predstave: pomažući ulazak glumaca, solistima ako promjene scene zaborave tekst i sl. Scenograf osmišljava izgled pozornice Radionice za izradu kulisa Scenski radnici postavljaju kulise na pozornici Kostimograf radi nacrtte odjeće Majstor rasvjete

LIBRETO Da bi opera dospjela pred publiku potrebna je bliska suradnja skladatelja i libretista. Kada kompozitor nađe dobar tekst ili priču, pristupa pisanju libreta, dijaloga i monologa koji se odvijaju u operi. Tekst i glazba usko su povezani te stoga prije gledanja same opere bilo bi poželjno pročitati sadržaj ili libreto opere.

LIBRETO je tekst opere, a pisca libreta nazivamo LIBRETIST.

Neki su skladatelji mislili da nitko ne može bolje, od njih samih napisati i smisliti tekst za operu. Stoga u glazbenoj literaturi susrećemo skladatelje koji su ujedno bili i libretisti za svoje opere.

OPERA je složeno umjetničko djelo koje spaja gotovo sve umjetnosti: glazbu književnost ples likovnu umjetnost scensku umjetnost

Povijest Opera je nastala u Italiji u doba kasne renesanse. Prvu operu Daphne napisao je Jacopo Peri (Jakopo Peri), vjerojatno 1595. , a praizvedena je u Firenci 1598. godine. Prvu operu na hrvatskom jeziku napisao je Vatroslav Lisinski 1846. godine, u jeku hrvatskog narodnog preporoda. Bila je to opera Ljubav i zloba

!! VAŽNO !! PRAIZVEDBA Prva izvedba opere nakon njezina nastanka PREMIJERA Prva izvedba opere u određenoj sredini nakon što se već izvodila drugdje.

Ponavljanje i utvrđivanje gradiva 1. Što je opera? 2. Gdje se izvodi opera? 3. Što je libreto? 4. Od čega se sastoji opera? 5. Tko sve sudjeluje u operi? 6. Što je sve potrebno za realizaciju opere? 7. Gdje je nastala opera i kada? 8. Tko je napisao prvu hrvatsku operu? 9. Kako se zove prva hrvatska opera? 10. Što je praizvedba, a što premijera?