PROLOST GRADA ZAGREBA SMJETAJ Stari Zagreb smjestio se

PROŠLOST GRADA ZAGREBA

SMJEŠTAJ • Stari Zagreb smjestio se na južnim obroncima Medvednice. • Nastao je od dva naselja koja su se nalazila na susjednim brežuljcima. • U naselju Kaptol živjeli su svećenici.

Postanak grada U starim zapisima Kaptol se prvi puta spominje 1094. godine kada je mađarski kralj Ladislav odlučio na Kaptolu osnovati biskupiju. Na taj način kralj je želio ojačati svoju vlast u ovom dijelu sjeverne Hrvatske. Naredio je gradnju crkve i poslao biskupa koji će njome upravljati.

KAPTOL I GRADEC U drugom naselju, zvanom Gradec, živjeli su građani. Bavili su se raznim obrtima i trgovinom. Naselja su bila smještena na brežuljcima radi lakše obrane od neprijatelja, ali i zbog čestih opasnosti od poplava rijeke Save.

IZGLED GRADECA Stanovnici su gradili male i drvene kućice. Ulice su bile uske, mračne i prljave. Izbijali su česti požari i zarazne bolesti. Grad nije bio siguran od neprijatelja.

OD 11. DO 13. STOLJEĆA OBA NASELJA RAZVIJALA SU SE POLAKO U 13. stoljeću bile su česte pljačke raznih osvajača sa sjevera. U pljačkaškim pohodima posebno su bili opasni Tatari. U jednom od takvih pohoda Tatari su odlučili opljačkati kralja Belu IV. Bježeći pred okrutnim pljačkašima, kralj se sklonio u Gradecu.

U 13. stoljeću Zagreb su napali Tatari. Budući da grad nije imao zidine, a ni svoju vojsku, Tatari su lako osvojili i opljačkali grad. Većina stanovnika spasila se sakrivši se u gustim medvedničkim šumama. Kralj Bela IV. pobjegao je i sakrio se u južnim krajevima, na moru. Tatari su se dali u potjeru ne bi li ga uhvatili, ali se kralj dobro sakrio i nisu ga uhvatili. Nakon odlaska Tatara trebalo je ponovo graditi kuće i crkvu.

Zlatna bula Kad se kralj Bela IV. uvjerio da je opasnost od Tatara prošla odlučio se vratiti u svoju zemlju. Na povratku je svratio do Zagreba i vidio što su Tatari učinili. Zahvalio se stanovnicima na pomoći, odlučio ih je nagraditi.

Godine 1242. napisao je važan dokument, ispravu sa zlatnim pečatom, Zlatnu bulu. Tim dokumentom proglasio je Gradec „slobodnim kraljevskim gradom na brdu Gradecu“. Zlatnom bulom grad je dobio određene povlastice, ali i obaveze.

POVLASTICE I OBVEZE GRADECA postaje slobodan kraljevski grad dobiva zemljište od Medvednice do Save bira suca koji upravlja gradom može održavati sajmove. građani moraju grad opasati zidinama o svom trošku. moraju dati kralju godišnje 10 naoružanih vojnika. kad kralj dođe u Gradec, njegovi stanovnici moraju mu dati 12 pečenih volova, 1000 hljebova i 4 bačve vina.

OBNOVA GRADECA I KAPTOLA Gradnja zidina i kula trajala je nekoliko godina. Grad je imao četiri ulaza – vrata s kulama: Kamenita vrata na istoku, Mesnička vrata na zapadu, Nova vrata na sjeveru s Popovim tornjem, Poljska vrata ili Dverce na jugu s kulom Lotrščak. Do danas su sačuvana Kamenita vrata, kula Lotrščak i Popov toranj, kao i ostaci zidna.

UBRZANO ŠIRENJE GRADECA Zbog kraljevih povlastica i iz okolnih krajeva doseljavaju se pretežito obrtnici i trgovci. Stanovnici grade crkvu svetoga Marka. Na trgu ispred crkve održavali su sajmove.

OSNIVANJE CEHOVA U 15. stoljeću osnivaju se CEHOVI. To su bila udruženja obrtnika iste ili srodne struke. Svaki ceh imao je svoga cehmeštra, cehovsku škrinju, cehovsku zastavu i cehovska pravila.

TRGOVCI Istovremeno se razvijala i trgovina. Trgovci su se razlikovali prema robi koju su prodavali. Tako su postojali: lončari, mesari, zlatari. . . Trgovine u kojima se prodavala različita roba zvali su – štacuni.

KRVAVI MOST Granica između Kaptola i Gradeca bio je potok Medveščak. Želja za vlašću bila je uzrok čestih sukoba između građana Gradeca i svećenika s Kaptola.

ZAGREB U 19. STOLJEĆU U 19. stoljeću grad se razvija zbog ujedinjenja Gradeca i Kaptola u jedinstveni grad Zagreb (1850. godine). Na razvoj grada utjecala su i tehničkih dostignuća (rasvjeta, vodovod, pojava željeznice).

Zagreb kroz prošlost Slike preuzete s: http: //www. pinta. hr/stari_zagreb/Stari_Zagreb. html Tekst prilagođen iz ovih izvora: http: //bs. wikipedia. org/wiki/Zagreb http: //zeljko-heimer-fame. from. hr/hrvat/hr-zz. html http: //www. mgz. hr/hr/fs-files/o-muzeju. html http: //www. zagreb-touristinfo. hr/? id=34&l=h&nav=nav 2 Autor stripa Srećko Puntarić SV, OŠAŠ; siječanj, 2009.