MOE LI SE IZ KOLE IZAI NORMALAN Moe

MOŽE LI SE IZ ŠKOLE IZAĆI NORMALAN? Može! Ako ti to želiš. . . A znam da želiš. . .

Za početak, pokušaj u 10 sekundi zapamtiti ovaj niz brojeva: 149162536496481

Za početak, pokušaj u 10 sekundi zapamtiti ovaj niz brojeva: 714212835424956

Sastojci tajnog recepta za bolje učenje Ø prikupljanje informacija Ø bilježenje informacija Ø organizacija informacija Ø razumijevanje informacija Ø pamćenje Ø korištenje Naučiti kako učiti je najvažnija životna vještina. Tako bar tvrdi Tony Buzan

Što znaju vješti i uspješni učenici? Ø dobro se organizirati Ø koncentrirati se Ø aktivno učiti Ø voditi bilješke Ø dobro pisati sastavke Ø brzo i efikasno čitati Ø uspješno se suočiti sa strahom od ispitivanja

Što znači dobro se organizirati? Učiti se može stihijski i bez plana, ali za dobre rezultate MORAŠ naučiti planirati učenje. Dobra upotreba vremena ključ je uspjeha i to NE SAMO U ŠKOLI. Ako znaš upravljati svojim vremenom bit ćeš uspješniji/a u životu!

Za početak razmisli o tome kako trošiš svoje vrijeme AKTIVNOST SATI TJEDNO škola pisanje zadaća, učenje pomoć u kućnim poslovima sport, rekreacija, hobiji spavanje izlasci, druženje s frendovima opuštanje – čitanje, TV, muzika. . . ostalo UKUPNO: 168

Kako (ne)izgubiti vrijeme? GUBITAK Ø gledanje TV Ø čekanje Ø svakodnevna vožnja busom ili tramvajem Ø dugi telefonski razgovori (potrebni? ) Ø neočekivani posjetitelj(i) Ø nesposobnost da se kaže NE MOŽDA POMOGNE Ø unaprijed odluči što gledati na TV Ø iskoristi to vrijeme za učenje Ø skrati razgovore Ø nauči reći NE Ø NAPRAVI PLAN

Ma, Ne da planirati. . . MJESEČNI PLAN Sve važnije obveze u mjesecu (testovi, lektire, natjecanja, rođendani. . . ) popiši na papirić i stavi ga na vidljivo mjesto. mi se PRIMJER TAKVOG PLANA: 8. 10. – test iz matematike 13. 10. – Marinin rođendan 15. 10. – predati napisanu lektiru 16. 510 – referat iz geografije

Nakon mjesečnog slijedi i tjedni plan. . . SAT P U S 14 P lektira 18 matematika 19 kemija matematika 24 Akcija Crvenog križa trening pogledati “Milijunaša” lektira trening odlazak na M a r in in r ođendan 23 matematika šišanje 21 22 N referat iz zemljopisa 17 20 S odlazak zubaru 15 16 Č pogledati “Milijunaša”

A tu je i onaj, možda i najvažniji, dnevni plan Svaki dan, prije spavanja, napravi listu poslova za sutra. Za tu svrhu nabavi si mali blok, a kad nešto s plana obaviš to i precrtaj. Oni koji to rade u pravilu su uspješniji od onih drugih. DNEVNI PLAN: Ø rješavanje zadataka iz matematike (1 sat) Ø otići frizerki Ø čitati lektiru (1 sat) Ø nazvati Janka Ø nazvati Dijanu Ø vratiti knjigu u knjižnicu

I, kad smo već kod plana, ne zaboravi: plan je samo plan, može se mijenjati Ø sa svog dnevnog plana najprije učini ono što je NAJVAŽNIJE Ø plan uvijek imaj kod sebe, možda nešto iskrsne što vrijedi zabilježiti Ø kad ispuniš plan ili dio plana (onaj najvažniji) NAGRADI SE. Ø

Recept koji ti jamči neuspjeh u životu: Ø Ø Ø sve što radiš radi bez plana neka drugi upravljaju tvojim vremenom Životna ravnoteža? Glupost! Iz života moram izbaciti umjerenost okruži se neredom, kome smeta neka ne gleda nikako nemoj dovoljno spavati

Ma mogu se ja organizirati koliko hoću kad mi je koncentracija slaba. . . Vjerovala ili ne to se može popraviti: Øodredi mjesto koje ćeš koristiti za učenje Økoristi ga SAMO za učenje Ønemoj učiti ako si gladna i/ili umorna Øza učenje je važno i: • • dobro osvjetljenje dobra prozračenost prostorije udobna (NE PREUDOBNA) stolica dovoljno velik stol

Što tvoje mjesto za učenje nikako ne bi smjelo imati: Ø pogled na nešto zanimljivo (npr. park ili košarkaško igralište) Ø telefon Ø muziku (naročito glasnu) Ø TV Ø prijatelja, sestru, brata. . . Ø hladnjak ili neko drugo skladište čokoladica, grickalica, sokova. . .

Još neki štosevi za poboljšanje koncentracije. . . BUDI TU – vrlo efikasna tehnika. Kad god ti misli “odlepršaju” sam sebi reci “BUDI TU!” Ø UČITI OD PAUKA – ne daj da drugi trepere tvojom mrežom, bavi se svojom muhom Ø VRIJEME ZA BRIGU – odredi si vrijeme u kojem ćeš, svakoga dana, razmišljati o onom što ti se stalno “mota” po glavi Ø

I još neki. . . Mislim, savjeti. . . Ø Ø Ø Ø kad postaneš svjesna koliko ti traje koncentracija odluči da li ti je to prihvatljivo ili bi to željela popraviti radi stanke, mijenjaj aktivnosti pohvali samu sebe uspiješ li koncentraciju održati koliko si planirala budi aktivna: kad nešto slušaš, zapisuj stvari koje traže najviše koncentracije obavljaj u doba kada to najviše odgovara tvom bioritmu provjeri može li ti rad s nekim drugim pomoći da dulje vrijeme budeš koncentrirana ne oslanjaj se na stimulatore (kava. . . ), djelovanje je samo kratkoročno, a posljedice (neželjene!) su dugoročne

Jesmo li baš svi mi isti? Paaaa, baš i nismo. . .

Vizualni tip učenika: Ovakvi učenici najbolje uče gledanjem. Da bi razumjeli što im se govori moraju osobu (učiteljicu/profesoricu) vidjeti (posebno izraz lica). Neki od njih razmišljaju u slikama i najbolje uče ako im se tekst prikaže pomoću dijagrama, ilustracija, videa i sl. Za vrijeme sata vole raditi detaljne bilješke. U ovaj tip spada oko 65% učenika.

Auditivni tip učenika: Ovi učenici najbolje uče slušajući predavanje. Vole o onome što uče razgovarati s drugima i slušati što im oni imaju za reći. Ono što je napisano za njih često nema nikakvog značenja dok to ne čuju. Lakše uče kad čitaju na glas ili tekst snime na mobitel ili računalo. U ovaj tip spada oko 30% učenika.

Tjelesni tip učenika: Ovi učenici najbolje uče kroz pokret, dodir i aktivnost. Vole kad nešto mogu napraviti i aktivno istraživati. Teško im je dugo sjediti na mjestu. Najbrže nauče imitirajući odn. kada nešto mogu NAPRAVITI, a ne samo slušati ili čitati o tome. Ponekad može izgledati da uče sporo ali to je stoga što informacije obično nisu prikazane onako kako njima odgovara. U ovaj tip spada oko 5% učenika.

Što ako sam vizualni tip? Ø Ø Ø dok učiš radi crteže, tablice ili mape koristi kalendare, planere ili druga pomagala da zapišeš svoje obaveze markerom označi najvažnije stvari u knjizi ili bilježnici (pazi, samo ako je knjiga tvoja) pokušaj u glavi predočiti činjenice i ideje koje čuješ ili pročitaš pokušaj mijenjati mjesto učenja u sobi, promjena perspektive katkad pomaže kad ponavljaš čitaj svoje bilješke, a stigneš li možeš ih prepisati i urediti

A ako sam “auditivka”? uči s nekim tako da s njim možeš razgovarati o onom što učiš Ø dio gradiva možeš čitati prijateljici ili ona tebi Ø snimi najvažnije stvari na mobitel ili računalo i slušaj kad imaš vremena Ø kad moraš naučiti neke činjenice – glasno ih ponavljaj Ø otkrij učiš li bolje u tišini ili uz tihu pozadinsku glazbu Ø

Ma OK, ali ja sam tjelesni tip. . . Ø hodaj po sobi dok učiš ili ponavljaš Ø ponovi ono što si učio dok trčiš, plivaš ili se baviš nekom drugom tjelesnom aktivnošću Ø koristi modele ako su ti dostupni Ø za vrijeme učenja radi dosta stanki

Kako poboljšati vizualni stil? sve što učiš povremeno pokušaj zamisliti kao sliku Ø prije spavanja u svojoj glavi odvrti film događaja tog dana Ø kad razmišljaš o nekome pokušaj si u glavi predočiti njegov lik Ø kad nešto pišeš ili čitaš na kompu obrati pažnju na oblik slova i riječi Ø zatvori oči i pokušaj vidjeti brojeve u svojoj glavi Ø

Kako poboljšati auditivni stil? Ø Ø Ø prije spavanja razmisli o svemu što si čuo toga dana; pokušaj se sjetiti izgovorenih riječi ali i tona glasa kad čitaš nečije pismo ili poruku pokušaj zamisliti da čuješ njegov glas kad nešto radiš, sam sebi to glasno opiši ponekad pokušaj svoje misli i zapažanja izraziti riječima kad nekog slušaš obrati pažnju na ton i boju njegovog glasa kad govoriš obrati pažnju na to koliko govoriš; uoči i koliko govori druga osoba

A što sa tjelesnim stilom? izaberi neki posao koji moraš obaviti i onda zamišljaj sve pokrete koje pri tome činiš Ø zamisli kako masiraš neku osobu Ø vježbaj pisati sa svih deset prstiju bez da gledaš u tipkovnicu (ili na hrvatskom – tastaturu) Ø

Kako učiti manje, a znati više? Misliš li da je to nemoguće? Hm, pa to je tvoje pravo. Ipak, možda postoje male mađioničarske tajne koje će ti omogućiti upravo to. Pokušaj, možda se isplati!

Kako pobijediti tekst! Ø pregledaj tekst • • • pročitaj naslov što već znam o toj temi? pregledaj ilustracije pročitaj prvi odlomak pročitaj zadnji odlomak “preleti” kroz tekst

Nakon pregledavanja. . . Øpostavi Øpročitaj pitanja pronađi glavnu ideju u svakom odlomku • pronađi podatke vezane uz glavnu ideju • napravi bilješke • Øponovi svojim riječima Øponovo pročitaj

A sada na bilježenje. . . Da bi naučeno sačuvala za kasniju upotrebu zgodno je to i zabilježiti. Ali kako? Øpodvlačenje Økomentari na marginama Øsažetak • • • izbaci sve što nije bitno izbaci sve što se ponavlja za više nižerednih pojmova pronađi jedan višeredni izaberi najvažniju rečenicu (ako ona uopće piše) ako ne piše napiši ju sama

Metoda “Dva stupca” KLJUČNA RIJEČ BILJEŠKE VRSTE TVARI SVOJSTVA TIPOVI TVARI OBLIK VOLUMEN KRUTE + + KRUTE • imaju oblik • imaju volumen TEKUĆE - + TEKUĆE • nemaju oblik • imaju volumen PLINOVITE - - • nemaju oblik PLINOVITE • nemaju volumen

A može i ovako. . .

Kako napisati dobar sastavak? Ø Ø Ø odluči što je glavna poruka tvog sastavka kome prenosiš poruku? napiši prvu rečenicu pronađi tri argumenta za potkrjepljenje glavne poruke svaki argument obrazloži u posebnom odlomku ponovi glavnu misao i iznesi zaključak

“Poklon koji mi je ostao u sjećanju” ANALIZA Ø odredi 3 podteme • drugi ukratko opiši 2. podtemu § navedi detalje i primjere § prijelaz na 3. odlomak § zašto sam dobio poklon • opis poklona • kako sam se osjećao • Ø • treći ukratko opiši 3. podtemu § navedi detalje i primjere § prijelaz na završni odlomak • zaključak uvod glavna tema § podteme § § • prvi odlomak ukratko opiši 1. podtemu § navedi detalje i primjere § prijelaz na 2. odlomak § plan sastavka • odlomak Ø sinteza i zaključak sastavka Pisanje sastavka nemoj pisati sve odjednom, piši odlomak po odlomak § Ø Pregled sastavka pročitaj što si napisao, ispravi pogreške

Slušati na satu je važno, ma što ti mislio o tome Ø Ø Ø Ø “slušati” i “čuti” NIJE ISTO slušati znači obratiti pažnju na ono što se govori poveži ono što čuješ s onim što već znaš pokušaj otkriti što je glavna ideja profesorovog izlaganja razmišljaj o tome što bi iz profesorovog izlaganja moglo biti u testu što bi profa slijedeće mogla reći? ako se zadaje zadaća odmah ju zapiši posebno pripazi kada profa kaže “Ovo je važno” ili “Ovo bi trebali znati”

Slušati u životu također je važno. . . Većina nas voli puno govoriti no malo je onih koji su spremni pažljivo slušati. Isplati se malo potruditi i naučiti slušati jer tako lakše stekneš naklonost, a vremenom i prijateljstvo. Zato: Øsam sebi reci “Sad ću slušati!” Ødok nekog slušaš nemoj raditi ništa drugo (novine, telefon. . . ) Øako ti nešto nije jasno – pitaj! Øne optužuj i ne procjenjuj; ne dijeli savjete ako te to nitko nije tražio, radije pokaži sugovorniku da ga/ju razumiješ i suosjećaš s njim/njom

Zapamtiti nešto i nije tako teško. . . Kako uopće radi naše pamćenje? Ø senzorno pamćenje sve što ovoga časa vidiš, čuješ ili osjećaš • podatke pamtimo 1 do 4 sekunde • Ø kratkoročno pamćenje nastaje kada na neku informaciju usmjeriš svoju pažnju • ako se ne potrudiš tu informaciju pamtiš 20 do 30 sekundi i onda – PUF! - nestaje • Ø dugoročno pamćenje tu je sve ono što smo u svom životu zapamtili • semantičko pamćenje (1+1=2, Zemlja je (skoro) okrugla, imena pišemo velikim početnim slovom. . . ) • autobiografsko pamćenje (sve što znaš o sebi – rođendan, ime kućnog ljubimca, prošlogodišnja frizura. . . ) • • proceduralno pamćenje (vezanje kravate, pečenje kolača. . . )

. . . ako znaš štos! Dakle, da bismo informacije iz kratkoročnog prebacili u ono dugoročno pamćenje (i dozvali ih kad nam zatrebaju) moramo ih: Øponavljati, ponavljati Øorganizirati Øpovezivati s onim što već znamo

Ah, to dosadno ponavljanje. . . 98% onoga što zapamtimo, a ne ponavljamo zaboravimo u roku od 3 tjedna. Zato: Økad prvi put učiš lekciju napravi bilješke Ødan kasnije prisjeti se simbola i bilježaka (možeš ih i pročitati, a ne treba ti više od 2 – 3 minute) Ønakon tjedan dana potroši još 2 – 3 minute na ponovno čitanje bilježaka Øisto učini i nakon mjesec dana Øželiš li to znati ZAUVIJEK, ponavljaj postupak svakih 6 mjeseci

A sada organizacija. . . hijerarhijska struktura teksta Ø kognitivne sheme, npr. Ø • • • ili • • vremensko razdoblje koje se proučava društveno uređenje materijalna kultura duhovna kultura ključni događaji i ličnosti uzročno posljedično tumačenje događaja geografski položaj reljef klima prirodni izvori stanovništvo gospodarstvo kultura i jezik

I na kraju, povezivanje. . . Povezivanje zapravo znači da ono što učimo povežemo s nečim što znamo od ranije. Pri tome je zgodno koristiti razne tehnike koje pomažu zapamćivanju odn. MNEMOTEHNIKE

Mnemotehnike!!!!! Dajte ne gnjavite profesore. . . Moja Vrlo Znatiželjna Majka Je Svima Uvijek Nabrajala Planete Merkur Venera Zemlja Mars Jupiter Saturn Uran Neptun Pluton

A možemo i ovako: Znaš li formulu za izračunavanje brzine? Ne znaš!? Pa to je bar “lako”: v = s / t I dalje nije lako? OK, kužim ja to. Probajmo zapamtiti riječ “vesta” i “izbaciti” iz nje samoglasnike. A sada? Eto, vidiš da ide. . . Hm, zamisli da sjediš pred Tarikom i da te on pita “Što je to ekliptika”. . . Pojma nemaš? Totalno si “zablokirao”? A SOS tehnika? Ekliptika je elipsa po kojoj Zemlja “klipsa”! Sjetio si se. BRAVOOOOO! Pa to je vrijedilo možda i milijun kuna. . .

Vratimo se sada na onaj niz brojeva s početka Tko je zapamtio? Hm, pa kome ja sve ovo pričam. . . Išlo je: 7 1 4 2 1 2 8 3 5 4 2 4 9 5 6 A sada pokušajmo ovako: 7, 14, 21, 28, 35, 42, 49, 56 Još ne kužiš? Nije li to: 1 • 7, 2 • 7, 3 • 7, 4 • 7, 5 • 7, 6 • 7, 7 • 7, 8 • 7? Mislim da si sada zapamtila do kraja života. . .

Trabunjanje o motivaciji Možda si se na prethodnim primjerima uvjerio da učenje ne mora BAŠ UVIJEK biti mučno i dosadno. Da bi nešto naučio to moraš doista i htjeti. Dakle, potrebna je motivacija. Koji su najčešći problemi?

“Meni se nikad ne uči!” Nisi jedina koja to govori, mnogi učenici koriste tu rečenicu. Ipak, budeš li čekala inspiraciju možda ju nikad nećeš i dočekati. Mnoge stvari u životu jednostavno moramo učiniti ma koliko nam one dosadne bile. Stoga se “natjeraj” na učenje. Možda ti mnemotehnike mogu učenje učiniti zanimljivijim ili bar podnošljivijim. A možda ti sve to postane i zabavno. Sjeti se plana, uz njega je sve lakše! NE ČEKAJ INSPIRACIJU – POČNI UČITI IAKO TI SE NE UČI!

“Toga ima tako puuuno!” Stojiš ispod ogromne planine. Netko će odustati odmah, netko će jedva čekati da se popne bez obzira na napore i opasnosti. Netko će “osvajati” dio po dio planine. Možda je ovo i najbolji pristup. Uostalom, možeš li pojesti slona? PODIJELI GRADIVO NA MANJE DIJELOVE!

“Pa ne mogu stalno učiti!” Istina, slažem se. Učiti nije uvijek lako i zato se nagradi ako ostvariš planirano. Nagrada može biti bilo što: emisija na TV, izlazak s prijateljima, čokolada, klizanje. . . Važno je da tebe veseli. Osim toga, uz dobar plan nećeš imati osjećaj da stalno učiš. NAGRADI SE ZA SVAKI USPJEH!

“Ionako ću dobiti lošu ocjenu. . . ” Znaš li razliku između optimista i pesimista? Istraživanja pokazuju da optimisti imaju bolji školski ali i životni uspjeh. PAZI! ONO ŠTO SI ŽELIŠ MOGLO BI TI SE I OSTVARITI!

“Dosadno mi je učiti sam!” Netko voli učiti sam, netko u društvu. Čak ako i pripadaš prvoj skupini možda bi bilo dobro da ponekad učiš s nekim. Možda ti rasprava pomogne u učenju, možda ti netko drugi objasni ono što ne razumiješ. Možda ti možeš poučiti nekog drugog? Uostalom: U pamćenju se zadržava: 10% onoga što pročitaš 20% onoga što čuješ 50% onoga što vidiš i čuješ 85% onoga što vidiš, čuješ i napraviš 90% onoga što poučavaš druge PRONAĐI PARTNERA ZA UČENJE!

“Meni to nikada neće trebati!” Hm, umjesto odgovora evo jednog članka objavljenog u novinama 26. 10. 1999. Jesi li siguran? Jedna je 16 -godišnja Britanka dobila vrućicu i glavobolju. Smatrajući kako se radi o gripi liječnik joj je propisao odmor i mnogo tekućine. Tokom noći nekoliko je puta povraćala, a ujutro je na ruci primijetila ljubičasti osip koji se počeo širiti. Uzela je medicinski priručnik i potražila svoje simptome. - Ljubičasti osip, povraćanje, visoka temperatura i ukočeni vrat upućuju na meningitis - pisalo je. Nazvala je majku koja je dojurila s posla i odvezla je u bolnicu. Tamo su potvrdili da se radi o smrtonosnom obliku meningitisa te izjavili kako bi djevojka za sat vremena bila mrtva!

“Ali ja nisam karakter!” Kad odrasli sklope ugovor, napišu ga i potpišu. U većini slučajeva to znači da su dali svoju riječ i da će se toga držati (onu manjinu rješavaju sudovi). Pokušaj to napraviti sama sa sobom. Zanimljivo, izgleda da je teško prekršiti zadanu riječ čak i ako ju daš sama sebi! NAPRAVI UGOVOR SAMA SA SOBOM!

Možemo li pobijediti test? Možemo! Ako hoćemo. . . PRIPREMI SE! Ø napravi plan • • • Ø koliko vremena imaš na raspolaganju? odredi koliko moraš naučiti dnevno DRŽI SE PLANA! razgovaraj sam sa sobom Ma koliko ti ovo izgledalo smiješno (pa samo luđaci pričaju sami sa sobom!) izgleda da ipak nije tako. Često se mučiš “crnim mislima” (Opet ću dobiti 1, Ne znam ni jedan zadatak. . . ) umjesto da se koncentriraš na učenje. Kad ti se pojave takve misli sam sebi reci “STOP! Sad se koncentriram na učenje!”. U početku će biti teško ali ako ustraješ. . . Ah, čuda se povremeno ipak događaju!

Što za vrijeme testiranja? 1. Ponesi sa sobom sav potreban pribor! 2. Pažljivo slušaj upute. Ako nešto nije jasno odmah pitaj. 3. Pregledaj cijeli test i prvo odgovori na ona pitanja koja znaš. 4. Počni odgovarati na preskočena pitanja ali nemoj gubiti previše vremena. 5. Ne moraš odgovor završiti POD SVAKU CIJENU da bi prešla na drugi odgovor. 6. Sad, kad si dva puta prošla kroz test vidi može li ti neki od ranijih odgovora pomoći da odgovoriš na neko pitanje. 7. Ako si za neki odgovor bila sigurna da je točan NEMOJ ga kasnije mijenjati. 8. Ako imaš priliku iskoristi jocker 50: 50, eliminiraj nešto.

Neka ove rečenice postanu tvoj životni moto! 1. Trud je važniji od pameti! 2. Budi uporan – odustati je lako! 3. Uspoređuj se sa sobom, ne s drugima! 4. Optimisti su uvijek u prednosti!

Eto, stigli smo do samog kraja (ili možda tek početka? )! Zahvaljujem ti na pažnji. Nadam se da sam te bar malo zainteresirao. Uostalom, sve ovo (i još puno, puno više) možeš pronaći u knjizi “Vodič za preživljavanje u školi” autorica Majde Rijavec i Dubravke Miljković.

Zapamti, ti doista ne učiš ni zbog svojih roditelja, ni zbog nas učitelja već zbog sebe! S R E T N O !. !