Meso riba Snjeana Koturi Ihtiologija nauka koja se

Meso riba Snježana Koturić

Ihtiologija- nauka koja se bavi ribama • meso riba-jedna od vodećih namirnica u prehrani • hranjiva vrijednost ovisi o vrsti, starosti i prehrani ribe • bogato lakoprobavljivim proteinima visoke biološke vrijednosti (15 -25%) - sadrže sve esencijalne aminokiseline • mineralne tvari –Fe, Ca, P, Mg, Cu, Na, F, Co, I, Se • vitamini- - A, D, E i B kompleksa

• omega-3 i omega-6 polinezasićene masne kiseline kojima je dokazan blagotvoran učinak na zdravlje krvožilnog sustava • energijska vrijednost 100 g ribljeg mesa - 80 – 250 kcal pri čemu je najvažniji parametar odnos vode i masti • sadržaj vode je cca 80% što je više nego kod toplokrvnih životinja • sadržaj masti 0, 5 – 20% , ovisi o podrijetlu i načinu uzgoja ribe

Podjela ribe prema sadržaju masti • nemasna riba - < od 2 % lipida ( bakalar, oslić, list i raža) • malomasna, 2 -5 % lipida (inćun, zubatac, srdela, pastrva) • polumasna , 5 - 10 % lipida (cipal, trilja, tuna, sabljarka) • masna- > 10 % lipida (losos, skuša, jegulja)

Podjela ribe prema podrijetlu morska slatkovodna • bijela riba iz ribnjaka • plava riba (sitna i krupna) iz otvorenih voda • landovina- morska divljač (jezera, rijeke, potoci)

Podjela morske ribe Bijela riba 39 vrsta Oslić Zubatac Kovač List Grdobina Ugor Sitna plava riba Srdela Skuša Papalina Lokarda Inćuni Krupna plava riba Tuna Palamida Landovina Morski pas Morska mačka Raža Žutulja Škarpina Orada (komarča) Konj Lastavica Gira Salpa

Zubatac Oslić

Kovač (sanpjero) List

Ugor Grdobina-žaba

Orada Škarpina

Lastavica Konj

Salpa Gira

Skuša Srdela

Lokarda Papalina

Inćuni

Tuna Palamida

Morska mačka Morski pas

Žutulja Raža

Slatkovodna riba • pastrva • štuka • šaran • grgeč • som • losos • smuđ • jegulja

Šaran Pastrva

Smuđ Som

Grgeč Štuka

Jegulja Losos

Godišnji ulov Republike Hrvatske

VRSTA NAMIRNICE KALORIJE / kcl PROTEINI UGLJIKOHIDRATI MASTI Lubin (brancin) 64 16, 5 0, 6 1, 5 Oslić 71 17 0, 1 0, 3 Kovač 78 16, 2 1, 2 0, 9 List 83 15, 9 0, 9 1, 7 Štuka 85 17, 4 0 1, 7 Pastrva (potočna) 86 14, 7 0 3 Inćun 89 16, 8 0 2, 4 Tunjevina, tuna, konzervirana 90 19, 68 0 0, 909 Škarpina 91 19, 4 0 1 Smuđ 93 19, 14 0 1, 22 Som 95 16, 4 0 2, 8 Srdela (sardina) 98 17, 4 0 3, 2 Šaran 127 15, 8 0, 7 6, 8

Potrošnja ribe u Hrvatskoj • Potrošnja ribe po stanovniku: 8, 2 kg • (godišnje, u kućanstvima, prema DZS u 2011. ) • Morska i slatkovodna riba: 6, 8 kg • Plodovi mora • Sušena, dimljena… < 0, 1 kg • Konzervirana riba 0, 6 kg 0, 8 kg

Potrošnja ribe u svijetu (per capita): • Italija 22 kg • Francuska 33 kg • Grčka 21 kg • Španjolska 44 kg • Japan, Norveška, Island 90 kg • Prosjek EU – 16 kg • Hrvatska 8, 2 kg !

Navike konzumacije ribe i ribljih prerađevina potrošača u Republici Hrvatskoj • 56% ispitanika konzumira ribu barem jedan puta tjedno • 31% ispitanika konzumira ribu barem jednom mjesečno • 11% ispitanika konzumira ribu nekoliko puta godišnje • 2% ispitanikad ne konzumira ove proizvode