Marin Dri 1508 1567 DUNDO MAROJE Pravo putovanje

  • Slides: 35
Download presentation
Marin Držić (1508. – 1567. ) DUNDO MAROJE

Marin Držić (1508. – 1567. ) DUNDO MAROJE

» Pravo putovanje otkrića ne sastoji se od potrage za novim zemljama, već u

» Pravo putovanje otkrića ne sastoji se od potrage za novim zemljama, već u novom gledanju. « Marcel Proust 2

Temelji hrvatske književnosti • • • Hrvatska srednjovjekovna književnost Hrvatski humanizam Hrvatska renesansna književnost

Temelji hrvatske književnosti • • • Hrvatska srednjovjekovna književnost Hrvatski humanizam Hrvatska renesansna književnost Hrvatski književni barok Hrvatska književnost 18. st. 3

ANKETA • Učenički dojmovi o starijoj hrvatskoj književnosti • Razumljivost • Zanimljivost • Komika

ANKETA • Učenički dojmovi o starijoj hrvatskoj književnosti • Razumljivost • Zanimljivost • Komika • Aktualnost • Smisao 4

Poteškoće u obradi djela starije hrvatske književnosti • • Jezične poteškoće Vremenska udaljenost Nezainteresiranost

Poteškoće u obradi djela starije hrvatske književnosti • • Jezične poteškoće Vremenska udaljenost Nezainteresiranost za vrijeme i teme Nedovoljno znanje učenika o povijesnim, zemljopisnim, umjetničkim (i dr. ) karakteristikama vremena • Slaba motivacija i koncentracija, nedovoljno predznanje, nedovoljna usmjerenost na povezivanje i sintezu 5

Ciljevi nastave starije hrvatske književnosti • Čitanje i razumijevanje djela hrvatske književne baštine •

Ciljevi nastave starije hrvatske književnosti • Čitanje i razumijevanje djela hrvatske književne baštine • Upoznavanje s bogatstvom oblika i sadržaja • Svijest o djelima koja svjedoče i stvaraju hrvatski književni i nacionalni identitet • Književnost kao univerzalna kategorija koja spaja prošlost i sadašnjost • Literarne vrijednosti • Književno djelo u kontekstu književnopovijesne i umjetničke epohe 6

7

7

BIOGRAFIJA Obrazovni video program - Zagreb film 8

BIOGRAFIJA Obrazovni video program - Zagreb film 8

Marin Držić - Vidra (1508. – 1567. ) Njemu je život bio farsa Njega

Marin Držić - Vidra (1508. – 1567. ) Njemu je život bio farsa Njega su zvali Marin Darsa. On nikad nije imao cekin, Bio je hrabar i berekin. On što je sviro, to je i pleso I solio je drugim meso. I često je išo u Jakin Govore da je bio fakin. On nije ćeo činit kuco i vazda je od smjeha puco Luko Paljetak 9

Najznačajnija djela q q q PASTORALE Tirena Venera i Adon Grižula (ili Plakir) q

Najznačajnija djela q q q PASTORALE Tirena Venera i Adon Grižula (ili Plakir) q TRAGEDIJA Hekuba q q q KOMEDIJE Novela od Stanca Dundo Maroje Skup Tripče de Utolče ( Mande ) Đuho Krpeta Arkulin, Pjerin 10

PRIJEVODI I IZVEDBE DRŽIĆEVIH DJELA • Držićeva riječ prevodila se i prevodi te izgovara

PRIJEVODI I IZVEDBE DRŽIĆEVIH DJELA • Držićeva riječ prevodila se i prevodi te izgovara na mnogim svjetskim jezicima: finskom, mađarskom, slovačkom, nizozemskom, slovenskom, rumunjskom, bugarskom, talijanskom, makedonskom, njemačkom, engleskom, češkom, francuskom, poljskom. . . Sve do kineskoga i esperanta. Držić se igrao u više od dvije stotine europskih gradova te na svim kontinentima 11

 • Izvođači Držićevih drama bile su amaterske družine: između ostalog, družina Pomet, družine

• Izvođači Držićevih drama bile su amaterske družine: između ostalog, družina Pomet, družine Garzarija i Od Bidzara, sastavljene od mladih plemića, te družine koja se zvala Njarnjasi i koja je izvodila pastorale POMET družina Komedija Dundo Maroje prvi je put izvedena 1551. za vrijeme poklada 12

DUNDO MAROJE NA POZORNICAMA DUBROVAČKE LJETNE IGRE PREMIJERA 1962. HNK VARAŽDIN Krunoslav Šarić kao

DUNDO MAROJE NA POZORNICAMA DUBROVAČKE LJETNE IGRE PREMIJERA 1962. HNK VARAŽDIN Krunoslav Šarić kao Dundo Maroje (režija, Ivica Kunčević) MJUZIKL DUNDO 13 MAROJE

DUNDO MAROJE Radnja komedije Vrijeme radnje: 16. st Jubilarna godina hodočašća Mjesto radnje: Rim

DUNDO MAROJE Radnja komedije Vrijeme radnje: 16. st Jubilarna godina hodočašća Mjesto radnje: Rim » Iz Dubrovnika Rim gledat « (negromancija, igra zrcaljenja) Kompozicija: 2 prologa -Negromant 5 činova ( prizori ) Kraj je izgubljen Središnji motivi: DUKATI, IZGUBLJENI SIN Teme: ŠKRTOST I RASIPNOST, SUKOB OCA I SINA 14

Važnost prologa Dugog nosa • Negromant, čarobnjak, dvorska ludalucidan je kazivač istine, filozofije komedije

Važnost prologa Dugog nosa • Negromant, čarobnjak, dvorska ludalucidan je kazivač istine, filozofije komedije ( Negromant = Pomet = Držić) • » sekret « o putovanju u Indije • Vizija svijeta – zemaljski raj ( » zlatni ljudi « ironična slika zbilje, ljudi nazbilj, lažno su nazbilj ) • Ljudi nazbilj i ljudi nahvao – Držićevi urotnički ciljevi • Maskirana fikcija i suvremena stvarnost ( kritika ) • Trijumf inteligencije nad glupošću 15

16

16

LIBERTAS , V. Bulajić (Video zapis - 3 min. ) 17

LIBERTAS , V. Bulajić (Video zapis - 3 min. ) 17

Likovi glavni likovi gospodari sluge Dundo Bokčilo Maroje Maro Popiva Laura Petrunjela Ugo Tudešak

Likovi glavni likovi gospodari sluge Dundo Bokčilo Maroje Maro Popiva Laura Petrunjela Ugo Tudešak Pomet ostali likovi - Teme Starost – mladost q Roditelji - djeca q Sluge – gospodari q Bogatstvo - siromaštvo q Pamet – glupost q Poštenje – pokvarenost q q q » našijenci « Rimljani iz domaće sredine plautovski q Uloga novca u ljudskom životu Našijenci u stranome svijetu Različito poimanje ljubavi 18

q Likovi, nositelji dramske radnje, oblikuju teme q Značenje likova u pojedinim dramskim situacijama

q Likovi, nositelji dramske radnje, oblikuju teme q Značenje likova u pojedinim dramskim situacijama q Tumačenje razvojnog tijeka radnje kojom je strukturirana tema u dramsku cjelinu q Uočavanje dramskih prizora koji pokreću radnju q Na čemu se temelje dramski sukobi? q Povezanost teme s današnjim vremenom q Tumačenje stavova q Izbor najzanimljivijeg lika, lik i njegova obilježja (razlozi, primjer, argument ) (govorna karak. ) 19

Obilježja govornog izražavanja likova q Dubrovački, gradski govor: Dubrovčani q Nematerinji jezik: (oštijeri, našijenci,

Obilježja govornog izražavanja likova q Dubrovački, gradski govor: Dubrovčani q Nematerinji jezik: (oštijeri, našijenci, koji govore talijanski, Nijemac Ugo Tudešak q Iskrivljeni strani jezik, pučki latinski (makaronski): Pometove replike q Aforističnost: dundo Maroje, Pomet, Pjero, Niko i Vlaho q Funkcionalno oblikovanje rečenice: Pometov monolog, 2. čin q Slikovitost izražavanja i funkcija deminutiva 20

» Jezik i govorna diferencija likova temelje se na komičnoj karakterizaciji i smiješnosti prizora.

» Jezik i govorna diferencija likova temelje se na komičnoj karakterizaciji i smiješnosti prizora. Normu i mjerilo uporabe nameću jedino situacije, osobine i podrijetlo junaka. « Frano Čale 21

PORTRETI LIKOVA Obrazovni video program - Zagreb film 22

PORTRETI LIKOVA Obrazovni video program - Zagreb film 22

Dojmovi i prijedlozi scenske realizacije • Usporedba na razini književne i scenske realizacije lika

Dojmovi i prijedlozi scenske realizacije • Usporedba na razini književne i scenske realizacije lika • Učenički doživljaj Pometa u usporedbi s upravo viđenim ostvarenjem • Koji su slojevi Pometovog karaktera i temperamenta izvučeni na površinu? • Dramski lik ( kao scensko ostvarenje ) nedovršen je i podložan trajnim promjenama • Vlastita zamisao o scenskoj zamisli, npr. Pometa, Petrunjele, Mara i dunda Maroja • Dramatizacija odabranog prizora 23

POMET - analiza i značenje u cijeloj dramskoj strukturi • Pometovo značenje u stvaranju

POMET - analiza i značenje u cijeloj dramskoj strukturi • Pometovo značenje u stvaranju zapleta i raspleta radnje • Odnos prema drugim likovima • Hedonistički duh • Pronicljiv promatrač s osobnim iskustvom nepravde • Pometov program za uspjeh u životu • » Kralj od ljudi « • » Gospodar smijeha « • Obilježja renesansnog čovjeka 24

metov monolog • FORTUNA, » dobra srjeća « slijepa sila koja se suprotstavlja ljudskim

metov monolog • FORTUNA, » dobra srjeća « slijepa sila koja se suprotstavlja ljudskim težnjama i koju može savladati samo tko posjeduje svojstva sadržana u vrlinama • VIRTU (vrline) tko hoće vladati mora biti pun vrlina ( snaga, i hrabrost i inteligencija) 25

q RENESANSNA KOMEDIJA ( Mandragola, N. Machiavelli ) q COMMEDIA ERUDITA ( PLAUTOVSKA KOMEDIJA

q RENESANSNA KOMEDIJA ( Mandragola, N. Machiavelli ) q COMMEDIA ERUDITA ( PLAUTOVSKA KOMEDIJA ) q KOMEDIJA: KARAKTERA, SITUACIJE, INTRIGE I KONVERZACIJE 26

DRŽIĆEVO KAZALIŠTE • Držić - kazališni čovjek, cijeli svijet, promatra na kazališnoj pozornici U

DRŽIĆEVO KAZALIŠTE • Držić - kazališni čovjek, cijeli svijet, promatra na kazališnoj pozornici U životu je sve pozornica i gluma monolog Dugog nosa - gluma kao način izražavanja • » Kazalište u kazalištu « Likovi glume Prizori imaju tijek zaokružene dramske situacije Sceničnost prizora u kojima u radnji sudjeluju likovi promatrači kao kazališni gledatelji 27

Renesansna obilježja • Renesansni čovjek ( čovjek u središtu - polazna točka), čovjek mjerilo

Renesansna obilježja • Renesansni čovjek ( čovjek u središtu - polazna točka), čovjek mjerilo svijeta, ratio – antika • Individualizam • Optimizam ( komika, smijeh ) • Kriticizam ( sklonost poruzi, šali, narodna mudrost ) • Makijavelizam, aktivizam • Svjetovnost • Materijalizam, hedonizam • Gradska sredina, jezik sredine 28 • Renesansna komedija ( Aristotelova poetika )

Aktualizacija Renesansni svjetonazor – svjetonazor današnjice ( Vennov dijagram, obrazloženje ) q Generacijski sukob

Aktualizacija Renesansni svjetonazor – svjetonazor današnjice ( Vennov dijagram, obrazloženje ) q Generacijski sukob q Škrtost – rasipnost ( suvremena manija kupovanja ) q Staleška suprotnost q Sklad društvenih odnosa ( moje - tvoje ) q Kategorizacija ljudi ( Tko su današnji ljudi nazbilj i nahvao? Tko je danas kralj od ljudi ? ) q Kritika današnjice ( Što bi Pomet danas kritizirao? ) q Suvremeni hedonizam q Ključ uspjeha danas? 29 q Očuvanje slobode q

Povezivanje s nastavom jezičnog izražavanja • Životopis • Govorna obilježja likova • Iskrivljeni govor

Povezivanje s nastavom jezičnog izražavanja • Životopis • Govorna obilježja likova • Iskrivljeni govor stranog jezika • Diskurz, stih i proza • Pučke popijevke, rugalice, • Preko 100 narodnih poslovica • Aforističnost, » reče se « • Slikovitost u izražavanju • Izražajnost i funkcionalno oblikovanje rečenica • Funkcija deminutiva • Prikaz djela ( usmeno, pismeno ) • Školski esej ( provjera usvojenosti sadržaja ) 30

Odgojni ciljevi • Humor, smijeh kao čovjekova prirodna potreba u svakodnevnom životu • Usklađenost

Odgojni ciljevi • Humor, smijeh kao čovjekova prirodna potreba u svakodnevnom životu • Usklađenost odnosa roditelja i djece • Škrtost i rasipnost - ljudske mane ( pravilan odnos prema novcu ) • Potreba za ostvarenjem uspjeha ( dopušteni načini ostvarenja) • Razvijanje sposobnosti doživljavanja materijalnih i duhovnih vrijednosti (odnos prema hedonizmu ) • Težnja u ostvarivanju pravednih međuljudskih odnosa i slobodi pojedinca 31

Korelacija • • • Kazalište Gluma Film Jezik Filozofija • • • Nastavna sredstva

Korelacija • • • Kazalište Gluma Film Jezik Filozofija • • • Nastavna sredstva Povijest Politika Sociologija Arhitektura Slikarstvo Knjževnost 2 Dnevnik čitanja Film - CD Računalo Projektor Nastavni listići Kartice 32

Oblici i metode rada • • • Izlaganje, tumačenje i objašnjavanje Frontalni Rad na

Oblici i metode rada • • • Izlaganje, tumačenje i objašnjavanje Frontalni Rad na tekstu, individualni, skupni Provjeravanje ( čitanosti ), pitanja i odgovori Dijalog, diskusija Projekt metoda, terenska nastava Učenikovo samostalno istraživanje Ponavljanje ( igra karata ) Vennov dijagram, tunel misli Vruća stolica 33

Literatura: • • • Držić, Marin, Dundo Maroje, MH, Zagreb, 1964. Držić, Marin, Dundo

Literatura: • • • Držić, Marin, Dundo Maroje, MH, Zagreb, 1964. Držić, Marin, Dundo Maroje, Moja knjiga, Zagreb, 2006. Držić, Marin, Djela, Liber, Zagreb 1979. Prosperov Novak, Slobodan, Povijest hr. knjiž. 2004. Čale, Frano, Ključ za interp. knjiž. djela, Zagreb, 1979. Dujmović Markusi, Dragica, Književni vremeplov 2, Profil, Zagreb, 2010. • Skupina autora, Čitanka 2, Školska knjiga, Zagreb, 2010. 34 • Obrazovni video program - Zagreb film

RADIONICA 1. Postavljanje pitanja a) razumijevanje b) jezik i stil 2. Na temelju teksta

RADIONICA 1. Postavljanje pitanja a) razumijevanje b) jezik i stil 2. Na temelju teksta ponuditi moguće teme pismenog sastava 3. Školski esej: interpretativni, usporedni ili raspravljački - smjernice 35