KOROVI U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI Korovi su najee biljke

KOROVI U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI

• Korovi su najčešće biljke iznimnih svojstava • Mogu nicati u različitim tlima i klimatskim uvjetima, donose plod više puta godišnje • sjeme im je klijavo dugi niz godina, razmnožavaju se sjemenom i/ili vegetativnim organima • Podzemni su im organi bogati su pričuvnim hranjivima pa odolijevaju nepogodama. • Razvijaju otpornost na pojedine skupine herbicida.

Osnovna podjela • Korovne – pratioci uzgojni biljaka (segetalne biljke, uglavnom jednogodišnje vrste) • Korovne-ruderalne ( susreću se i u usjevima i nasadima i na ruderalnim staništima) • Ruderalne (susreću se na ekonomskim dvorištima, prostor oko naselja, pored puta, vodotoka, često u voćnjacima i vinogradima • Apsolutni korov – nije od koristi može biti štetan za zdravlje ljudi i životinja • Relativni korov – može biti usjev, koristan ali ne pripada u antropogene biljke

• Podjela prema dužini vegetacije jednogodišnji dvogodišnji višegodišnji • Prema načinu razmnožavanja (sjeme, vegetativno i sjeme) • Prema visini stabljike (niski , srednji i visoki) • Prema botaničkoj pripadnosti (uskolisni i širokolisni)

Monokotiledoni i dikotiledoni korovi

MONOKOTILEDONI KOROVI

SETARIA GLAUCA – SIVI MUHAR Jednogodišnji korov, naraste do visine 90 cm. Stabljika je u donjem dijelu glatka, a pri vrhu gruba. Listovi su svijetlozelene boje, glatki, dlakavi pri osnovi. - Cvat je u obliku klasa. - Jedna biljka daje oko 5000 sjemenki. - Termofilna biljka: javlja se najčešće ljeti. - Javlja se u tlima bogatim dušikom, a najčešće u kukuruzu, šećernoj repi, soji i suncokretu.

AGROPYRON REPENS – PIRIKA Višegodišnji korov, može narasti od 10 do 40 cm visine. Ima dobro razvijene rizome, duge i preko 1 m. Na 1 ha može se naći do 800 km rizoma, s 4, 5 milijuna pupoljaka. - Stablo je glatko, izdanci često pužu po zemlji. - Biljka je bogata listovima. - Cvat je složena, klasolika metlica (3 do 6 klasova). - Cvjeta u ljeto i jesen. - Razmnožava se rizomima i sjemenom. - Najčešća je u okopavinama, livadama, travnjacima, vinogradima i voćnjacima. - Vrlo teško se iskorijenjuje. - Stoka rado jede piriku.

SORGUM HALEPENSE – DIVLJI SIRAK Višegodišnja biljka, visoka do 3 m. Ima vrlo dobro razvijene rizome. Na 1 ha do 3 tone korijenja i rizoma. - Stablo je bogato listovima. - Cvjeta u ljeto. - Cvat je metlica, dužine 20 do 40 cm. - Plod je krupa. - Jedna biljka proizvede 1500 – 1800 sjemenki. - Raste u okopavinama. - Žilav i opasan korov. - Podnosi sušu. - Stoka rado jede mlade biljke.

AVENA FATUA – DIVLJA ZOB Jednogodišnja biljka, visoka 50 do 140 cm. Korijen je dug do 120 cm. Stablo je uspravno. - Listovi su dugi 10 do 45 cm, tamnozelene boje. - Cvjeta ljeti. - Cvat je rastresita metlica, s više etaža. - Proizvodi oko 800 sjemenki. - Raširena je na ilovastim tlima, oranicama, u strnim žitaricama, uz putove i napuštena mjesta. - Stoka rado jede divlju zob, prije cvatnje.

DIKOTILEDONI KOROVI

AMBROSIA ARTEMISIFOLIA [ambrozija, limundžik, partizanka] Jednogodišnja biljka, visine do 1 m. Vretenast korijen. Stablo uspravno, razgranato, četvrtastog presjeka. - Listovi su jajastog oblika, maljavi, izrezani u uske režnjeve. - Cvjetovi su skupljeni u grozdaste cvati na vrhu stabla i grana. - Cvjeta u ljeto. - Potječe iz Sjeverne Amerike. - Jako brzo se širi. - Javlja se na oranicama, napuštenim mjestima, uz pruge i putove. - Pelud izaziva alergije kod ljudi i stoke.

CIRSIUM ARVENSE [njivska palamida, boca] Višegodišnja biljka, visoka 30 do 60 cm. Ima jak korijenski sustav. - Stablo je uspravno i razgranato. - Listovi su naizmjenični, razdijeljeni i imaju bodlje. - Cvjetovi su skupljeni u ružičasti cvat. - Počinje rasti u rano proljeće. - Razmnožava se vegetativno i generativno. - Vrlo čest i žilav korov. - Raste na oranicama, u vinogradima, u voćnjacima i na livadama. - Zbog bodlji na listovima stoka ga nerado jede.

AMARANTHUS RETROFLEXUS – OBIČNI ŠTIR Jednogodišnja biljka, visoka 30 do 130 cm. Stabljika je uspravna i dlakava, pri vrhu povijena. Brzo odrveni. - Listovi su maljavi na naličju, imaju duge peteljke. - Cvat je uspravna, gusta, klasolika metlica. - Jedna biljka proizvede oko milijun sjemenki, klijavih preko šest godina. - Vrlo rasprostranjen korov na oranicama, okopavinama, travnjacima i zapuštenim terenima. - Svinje ga rado jedu. - Prijenosnik je nekih vrsta nematoda, kukaca i bolesti.

CONVOLVULVUS ARVENSIS – OBIČNI SLAK Višegodišnja biljka, korijen brzo raste i lako se obnavlja. Korijen je iznimno dug, prodire do šest metara. - Stablo je dugo 20 do 200 cm, tanko, golo, polegljivo. - Listovi su strelasti, s peteljkama. - Cvjeta ljeti. - Cvjetovi su pojedinačni ili 2 -3 zajedno, krupni, u obliku ljevka, bijele ili ružičaste boje, bez mirisa. - Vrlo raširen korov, raste u svim kulturama i na zapuštenim mjestima. - Pošto obavija stabljiku žita, otežava žetvu i izaziva polijeganje. - Mladi listovi su jestivi. - Stoka rado jede mlade biljke. - Ima i ljekovite osobine i medonosan je.

PAPAVER RHOEAS – DIVLJI MAK Jednogodišnja, često i dvogodišnja biljka, visoka 30 do 70 cm. Stabljika je uspravna, ponekad se grana. - U stabljici se nalazi ljepljivi bijeli sok. - Cvjeta od proljeća do jeseni. - Cvjetovi su krupni, crveni, okruglasti, promjera 2 do 8 cm, s tamnom pjegom na dnu. - Smješteni se pojedinačno, na vrhu stabljika ili grana. - Plod je glatka čahura. - Razmnožava se sjemenom. - Raste na vlažnim tlima, bogatim dušikom, u žitima, krumpiru, lanu, djetelini, na livadama i na neobrađenim staništima. - Ima otrovna i ljekovita svojstva. - Najotrovniji je mladi plod, a latice su ljekovite. - Izaziva trovanje stoke. - Prijenosnik je nekih nematoda.

ABUTILON THEOPHRASTI – EUROPSKI MRAČNJAK Jednogodišnja biljka, potječe iz južne Azije. Naraste 130 do 180 cm. Često se nalazi u okopavinama, pored putova i u vrtovima. Listovi su srcoliki, široki do 25 cm. Često je dominantan korov u okopavinama.

CHENOPODIUM POLYSPERMUM – VRTNA PEPELJUGA Jednogodišnja biljka, visine 20 do 180 cm. Stablo je uspravno, grana se od osnove. - Na naličju lista bijeli prah. - Cvjetovi su sitni, zelenkasti, skupljeni u metličasti cvat. - Cvjeta ljeti, proizvodi oko 800 000 sjemenki. - Sjeme dugo zadržava klijavost. - Raste u tlima bogatim dušikom, u okopavinama, krumpiru, repi , kukuruzu, vinogradima i strnim žitaricama. - Jedan od najzastupljenijih korova kod nas. - Stoka ga rado jede.

Štete od korova kreću se oko 10 %cjelokupne svjetske proizvodnje. Korovi svojim habitusom oduzimaju životni i vegetativni prostor. Korovi iz tla uzimaju velike količine hranjiviva i vode. Korovi prenose različitie bolesti i štetnika. Otežavaju žetvu usjeva, kosidbu, sušenje krme, primjenu gnojiva i dr.

Korovi prema upotrebljivosti: • • • Krma za životinje Hrana ili dodatci hrani Ljekovite biljke Medonosne biljke Biocidne biljke

Uporaba korova u okolišu: • • Hortikultura Ozelenjavanje površina Zaštita od erozije Fiksatori dušika u tlu Izvori vlakana, boje, eteričnih ulja i ostalih tvari

…i inspiracija umjetnicima…

Za visoke prinose neophodno je pravovremeno suzbijanje korova

Što su korovi? Kakva su biološka svojstva korova? Kako se razmnožavaju? Kako se dijele?