ORGANOGRAFIJA bioloka znanost o grai organa PODJELA ORGANA

ORGANOGRAFIJA Ø biološka znanost o građi organa

PODJELA ORGANA VEGETATIVN I ORGANI KORIJEN RASPLODNI ORGANI CVIJET STABLJIKA SJEMENKA LIST PLOD

VEGETATIVNI ORGANI 1. KORIJEN • raste najčešće u zemlji, a rjeđe u zraku ( tropske orhideje imaju zeleno zračno korijenje koje visi slobodno u zraku ) • nikada nema listove • ne raste prema svjetlosti, nego raste u smjeru gravitacijske sile ULOGA KORIJENA: Ø učvršćuje biljku u tlu Ø upijanje vode i mineralnih tvari iz tla i odvođenje u izdanak (hranidbeni korijen – mladi dijelovi korijena s korjenovim dlačicama) Ø spremanje pričuvnih tvari: škrob, inulin (spremišni korijen – znatno zadebljan) Ø sinteza organskih tvari Ø ostvarivanje simbioze s bakterijama i gljivama Ø organ vegetativnog razmnožavanja biljke

PRIMARNA GRAĐA KORIJENA Ø nalazi se u zoni diferencijacije - to je zona u kojoj stanice preuzimaju svoju ulogu a. - primarna kora: rizoderma – primarno pokrovno staničje – jednoslojno je, a stanice nemaju zadebljalu stjenku (brojne stanice su produžene u korjenove dlačice) hipoderma – pokrovno staničje – žive stanice koje preuzimaju vodu i mineralne soli od korjenovih dlačica, a služe i kao potpora mezoderma - najveći dio primarne kore u kojem se nakupljaju pričuvne tvari ( škrob ) - to je parenhim primarne kore endoderma - jednoslojna u obliku prstena - povezuje primarnu koru i središnji valjak preko parenhimskih stanica propusnica

b. središnji valjak: - perikambij - omogućuje rast bočnog korijenja i sekundarnog kožnog staničja pri sekundarnom rastu - u središtu korijena je radijalna žila (elementi floema između ksilemskih zraka) - u središtu žile je sklerenhim (razlika od stabljike)

SEKUNDARNA GRAĐA KORIJENA Ø nalazimo kod višegodišnjih dvosupnica i golosjemenjača Ø perikambij stvara peridermu, a žilni kambij provodne elemente Ø kambij se ugrađuje između dijelova ksilema i floema u obliku neprekinuta vijugava sloja, koji zatim poprima oblik prstena - njegovim djelovanjem nastaju sekundarni ksilem i sekundarni floem

2. STABLJIKA Ø biljni organ koji povezuje asimilacijske dijelove biljke s apsorpcijskim Ø nosi listove, cvjetove i plodove Ø služi provođenju tvari između listova i korijena - u njoj se gomilaju pričuvne tvari Ø uz asimilirajuće nadzemne stabljike, kod mnogih trajnih zeljastih biljaka postoje podzemni podanci ( rizomi ) s educiranim listovima i sa stabljičnim korijenjem koji omogućuju kao trajni i pričuvni organi preživljavanje nepovoljnih vegetacijskih razdoblja • • stabljika – izdanak s listovima i pupovima koljence - zadebljalo mjesto, gdje je list pričvršćen za stabljiku (trave) međučlanci - odsječci bez listova smješteni između koljenaca rozetaste biljke - biljke s vrlo kratkom stabljikom, jako približenim koljencima i prizemnim rasporedom listova u obliku rozete ( trputac, tratinčica, maslačak)

VRSTE STABLJIKA: 1. NADZEMNE STABLJIKE: a. Stablo - visoko razgranjen drvenasti izdanak ( lipa, hrast, jela) b. Batvo - zeljasta, bezlisna stabljika koja završava tvorbom cvjetova ili cvatova ( jaglac – rod Primula, trputac, luk )

c. Vlat - zeljasta ili djelomično drvenasta stabljika koja je potpuno ili djelomično (u međučlancima) šuplja (trave – raž, pšenica, trstika, bambus) d. Šašljika - zeljasta stabljika slična vlati, ali ispunjena (šaševi i rogozi)

2. PODZEMNE STABLJIKE: a) lukovica ( bulbus ) - podzemna, vrlo skraćena stabljika s odebljalim sočnim, ljuskavim listovima koji služe pričuvi (luk, češnjak) b) podanak (rhizoma) - razgranjena, više-manje odebljala podzemna stabljika, najčešće kratkih članaka, neograničena rastenja (perunika, đurđica)

c) gomolj (tuber) - podzemna, ali i nadzemna stabljika koja predstavlja zadebljanje korijena ili stabljike, ograničena rastenja (krumpir)

PUP • vegetativni vršak ( vrh stabljike čunjastog oblika ) obavijen lisnim zamecima koji ga štite od vanjskih nepovoljnih uvjeta • • • prema ulozi: pupovi rasta – iz njih se razvijaju ogranci s listovima cvjetni pupovi – iz njih se razvijaju cvjetovi prema položaju: vršni ( terminalni ) pupovi bočni ( pazušni ) pupovi mirujući pupovi – su pupovi koji se nalaze u stanju mirovanja tijekom niza godina premda zadržavaju sposobnost razvitka

POLOŽAJ STABLJIKE U PROSTORU A) USPRAVNA STABLJIKA - većina drvenastih i zeljastih biljaka ( hrast, naprstak ) B) POLEGNUTA STABLJIKA – stabljika čitavom dužinom leži na tlu ili se pruža malo iznad površine tla (bor krivulj – Pinus mugo)

C) PENJAČICA – stabljika se pomoću vitica penje po drugim biljkama koje joj služe kao potporanj ( grah, bundeva ) D) POVIJUŠA – stabljika se obavija oko neke potpore ( stup ili druga biljka ) - povijuše mogu biti zeljaste i drvenaste E) LIJANA – biljka koja za svoj rast treba potporanj ( druge biljke, stijene, zidovi ) - raste u tropskim područjima, a obuhvaća penjačice i povijuše F) PUZAVA (VRJEŽASTA) STABLJIKA – iz vriježa izbija adventivno korijenje koje omogućuje zakorjenjivanje ( jagoda – Fragaria vesca ) G) PRIDIGNUTA STABLJIKA – u donjem dijelu se u luku uzdiže od tla, dok gornji dio stoji uspravno ( majčina dušica – Thymus serpyllum )

OBLIK STABLJIKE (na poprečnom prerezu): • okrugla – najčešći oblik ( breza, lipa ) • trobridna – šaševi • četverobridna - vrste porodice Lamiaceae • rebrasta – odoljen – Valeriana officinalis, te mnoge vrste porodice Apiaceae

PODJELA BILJAKA PREMA NARAVI STABLJIKE 1. zeljaste biljke – jednogodišnjice, dvogodišnjice ili trajnice zeljaste stabljike (plućnjak – Pulmonaria oficinalis, đurđica – Convallaria majalis) 2. polugrmovi – višegodišnje biljke, drvenaste samo u donjim dijelovima stabljike, dok je vrh zeljast (kadulja – Salvie officinalis, timijan – Thymus vulgaris)

3. Grmovi - višegodišnje biljke drvenaste stabljike koje nikada ne dosegnu dimenziju stabla (divlja ruža – Rosa canina, oleander – Nerium oleander) 4. Drveće - višegodišnje drvenaste biljke ( hrast, breza ) koje imaju najdulji životni vijek (npr. meksički čempres oko 10000 godina)

3. LIST • zeleni, biljni nadzemni izdanak • Uloge lista: a) glavne - fotosinteza - transpiracija ( izlučivanje vodene pare ) - izmjena plinova b) dopunske: - pričuva hranjivih tvari ( mesnati ljuskavi listovi lukovice) - organ vegetativnog razmnožavanja - zaštita ( pretvorba listova u trnove )

Dijelovi lista: 1. 2. 3. 4. 5. plojka (lamina) – obavlja gl. zadaće lista peteljka (petiolus) osnovica lista osnovica plojke palistići (stipulae)

Jednostavni listovi Ø listovi s jednom lisnom plojkom a) listovi cjelovite plojke - drvenaste biljke ( lipa, breza ) i većina jednosupnica 1. oblici lisnih plojki ( cjelovitih i razdijeljenih ): igličasta ( bor, smreka, jela ) sabljasta ( perunika, iđirot ) srcasta, klinasta, eliptična, trokutasta, srpasta, cjevasta, lepezasta, kopljasta, duguljasta, linearna, lirasta… 2. oblici vrha lista: tup, šiljast, ušiljen b) listovi razdijeljene plojke • perasti - prema obliku i prema rasporedu žila podsjećaju na ptičje pero; dugački • dlanasti ili prstasti - lisni režnjevi po svom položaju podsjećaju na prste ruke; okrugli Imamo 3 stupnja urezanosti u lisnu plojku: • • • režnjasti ( krpasti ) listovi - urezi u plojku manji od polovice. - dijelovi između dvaju ureza su režnjevi. razdijeljeni listovi - urezi u plojku dublji od polovice rascijepljeni listovi - urezi u plojku idu do osnovice. - pojedini dijelovi su segmenti

Oblici žilja ( žilnog sistema ): • • • usporedno - žilice prolaze usporedno jedna uz drugu ( perunika, ljiljan ) lučno savijeno - žilice savijene u obliku luka prolaze uzduž cijelog lista ( đurđica ) dlanasto - iz istog središta glavne žile pri osnovici plojke izbija nekoliko žila, koje se zrakasto šire duž režnjeva, u kojima se dalje granaju ( bijeli sljez – Althaea officinalis, skočac – Ricinus communis ) perasto - od glavne žile ili glavnog rebra u pravilnim razmacima odvajaju se bočne žile ( paprena metvica – Mentha x piperita, hrast – rod Quercus ) mrežasto - bočne žile se više puta granaju i međusobno spajaju stvarajući dojam mreže ( kadulja – Salvia officinalis, crveni ili grimizni ) lepezasto ili račvasto - nema središnjeg rebra ( neke papratnjače, ginko – Ginkgo biloba ) ü Oblik žilja je važno dijagnostičko obilježje (jednosupnice – usporedno i lučno savijeno žilje, a dvosupnice – dlanasto, perasto i mrežasto )

FOTOSINTEZA ( ASIMILACIJA) • složeni oksidacijsko – redukcijski proces koji se odvija u listovima biljke • zelene biljke apsorbiraju sunčevu energiju i iz anorganskih tvari stvaraju složene organske tvari ( koje služe kao hrana biljkama, ali i čovjeku i životinjama ), a kisik koji nastaje oslobađaju u atmosferu • biljke dobivaju svjetlosnu ( sunčevu ) energiju samo po danu, pa se fotosinteza odvija samo danju

ZAŠTO SU BILJKE AUTOTROFNI ORGANIZMI? • AUTOTROFNI ORGANIZMI – organizmi koji procesom fotosinteze stvaraju vlastitu hranu • HETEROTROFNI ORGANIZMI – organizmi koji uzimaju gotovu hranu iz prirode, mogu biti paraziti (namtenici) ili saprofiti (crpe hranu iz prirode)

DISANJE ( DISIMILACIJA ) • višefazni proces pri kojem biljke apsorbiraju kisik • suprotan je procesu fotosinteze • odvija se na svjetlu i u tami, ali puno sporije od procesa fotosinteze C 6 H 12 O 6 + 6 O 2 → 6 CO 2 + 6 H 2 O + energija Razlikujemo dvije vrste disanja: a) aerobno disanje - uz prisutnost kisika iz zraka b) anaerobno disanje - bez prisutnosti kisika iz zraka ( ne dolazi do potpune razgradnje organskih tvari )

RAZMNOŽAVANJE BILJAKA A) VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE RASPADANJEM I DIJELJENJEM Ø zove se još i nespolno razmnožavanje i karakteristično je za biljni svijet Ø Biljka stvara nekakav oblik izdanka ili podanaka ( gomolji kod krumpira, vriježe kod jagoda, vitice vinove loze, reznice. . ) i ti se dijelovi otkidaju od roditeljske jedinke i samostalno se razvijaju Ø Zanimljivo je da su jedinke koje nastaju na ovaj način genetički potpuno istovjetne roditeljskoj jedinici jer nema nikakvog miješanja genetičkog materijala

Vegetativno razmnožavanje može biti: a) jednostanično - je razmnožavanje koje podrazumijeva diobu jedinke na dva jednaka dijela mitozom b) višestanično ( fragmentacija ) - je razmnožavanje fragmentacijom ili cijepanjem - matična jedinka podijeli se na više dijelova ( fragmenata ) i iz svakog se razvija nova mlada biljka - tako se razmnožavaju neke vrste alge, pa čak i neke više biljke c) rasplodnim tjelešcima - također se vegetativno razmnožavaju neke vrste algi kao i neke više biljke - biljka stvara sitna tjelešca koja se odmah odjeljuju od nje i iz njih se razvija mlada jedinka d) rasplodnim stanicama - koje se zovu spore razmnožavaju se gljive i alge - spore nastaju u posebnim organima koji se zovu sporangiji - ovo je najsloženiji oblik nespolnog razmnožavanja

B) SPOLNO RAZMNOŽAVANJE • sudjeluju dvije roditeljske jedinke, od kojih svaka proizvodi spolne stanice ( gamete ) određenog spola • spajanjem muške i ženske gamete nastaje zigota, iz koje se razvija novi organizam • Razlikujemo tri vrste spolnog razmnožavanja: 1. izogamija - spajanje dviju po veličini i obliku jednakih gameta ( mnoge alge I niže biljke ) 2. heterogamija - spajanje dviju po veličini različitih gameta ( ženska gameta je veća i manje pokretna od muške ) 3. oogamija - spajanje velike okrugle i nepomične ženske gamete s pokretnom I vrlo sitnom muškom gametom

RASPLODNI ( GENERATIVNI ) ORGANI • služe razmnožavanju biljaka. - -razmnožavanje cvjetnjača (cvjetnica) – Anthophyta obavlja se pomoću sjemenaka koje nastaju iz sjemenih zametaka, nastalih u plodnici nakon oplodnje i prethodnog razvitka cvijeta. • Među cvjetnjačama razlikuju se drveća, grmovi, polugrmovi i zeljaste biljke 1. CVIJET Ø Razvija se iz cvjetnog pupa Ø Stabljični dijelovi cvijeta tvore cvatnu stapku, cvjetnu stapku i cvjetište

DIJELOVI CVIJETA: • cvjetište - može biti ravno, izbočeno, vrčasto udubljeno ( divlja ruža ), čunjasto (kamilica ) ili poput košarice ( suncokret ) - Na cvjetištu su poredani lapovi, latice, prašnici i tučak, koji mogu biti poredani u ciklusima ( krugovima ) ili su lapovi i latice poredani u krug, a prašnici I tučkovi zavojito • ocvjećje - čine ga čaška i vjenčić - uloga mu je zaštita unutarnjih dijelova cvijeta (prašnika, tučaka, odnosno plodnice ) te privlačenje kukaca koji obavljaju oprašivanje • čaška - skup listića zvanih lapovi koji izvana obavijaju cvijet - obično su zelene boje, a mogu biti i živo obojana - Sastoji se iz jednog kruga listića, a ponekad se javlja još i drugi vanjski krug zelenih listića, koji tvore izvanjsku čašku ili čaškicu • vjenčić - je skup živo obojanih listića zvanih latica (petela) - Boje latica su različite, a ovise o nazočnosti antocijana u staničnom soku (čija boja ovisi o p. H vrijednosti staničnog soka i broju šećera vezanih na aglikon ) te o nazočnosti kromoplasta ( daju narančastožutu boju cvjetovima ) – Živa boja latica, slatki sok ili nektar ( skuplja se u mednicima ili nektarijima ) I aroma privlače kukce oprašivače

• prašnici - skup svih prašnika cvijetu zove se andrecej - Prašnik (muški rasplodni organ) se sastoji od prašničke niti s kojom je pričvršćen za cvjetište te prašnice u kojoj nastaje pelud – cvjetni prah - Zrela prašnica sastoji se od dva dijela – dviju polutki ili poluprašnica, a svaka polutka sastoji se od dviju peludnica u kojima nastaje pelud - Prašnici su obično slobodni, ali ponekad mogu srasti s prašničkim nitima ili prašnicima • peludno zrnce - obavijeno je dvjema stjenkama: vanjskom ( raznoliko zadebljana i nepropusna ) i unutarnjom (sastavljena od pektina I celuloze i dosta popusna) Najčešće je žute boje i sadrži pričuvne hranidbene tvari. Oblik i građa peludnog zrnca različita je od porodice do porodice: glatka, mrežasta, rupičasta - Peludno zrnce sastoji se od dviju stanica: vegetativne stanice s jezgrom ( veća stanica ) i generativne stanice (manja stanica) tučak ( pistillum ) - je ženski rasplodni organ, koji zauzima središnji dio cvijeta Nastao je sraštavanjem plodničkih ( plodnih ) listova, a može biti građen od jednog plodničkog lista ili iz više njih • • Ø Ø Ø Sastoji se iz tri dijela: plodnice ( ovarium ) – donji, prošireni dio vrata (stylus ) – srednji suženi dio i njuške ( stigma ) – vršni, malo prošireni dio

OPRAŠIVANJE • prijenos peluda s dozrelih prašnika na njušku tučka a) samooprašivanje - zbiva se unutar dvospolnog cvijeta Peludna zrnca padaju na njušku tučka unutar istog cvijeta b) stranooprašivanje - je prijenos peluda s jednog cvijeta na drugi cvijet iste biljke ili različitih biljnih jedinki - zastupljeno kod većine biljaka • • anemofilija - prijenos peluda pomoću vjetra entomofilija - prijenos pluda pomoću kukaca ornitofilija - prijenos peluda pomoću ptica hidrofilija - prijenos peluda pomoću vode

OPLODNJA • Njuška tučka luči ljepljivu tvar koja omogućuje prijanjanje peluda za njušku I klijanje - stvara se peludna mješinica (od vegetativne stanice peludnog zrnca) koja prodire kroz vrat tučka prema plodnici • Generativna stanica (jezgra) peludnog zrnca dijeli se na dvije spermalne jezgre ( stanice ) koje se gibaju prema plodnici • Došavši do plodnice peludna mješinica prolazi kroz mikropilu u sjemeni zametak, a zatim urašćuje u staničje embrionske vrećice (tu se zbiva oplodnja) razarajući jednu od stanica jajnog aparata - jedna od dviju spermalnih jezgara spaja se sa ženskom spolnom stanicom, a druga sa središnjom jezgrom embrionske vreće i to je dvostruka oplodnja (kritosjemenjače) • Pri oplodnji jajne stanice s jednom od spermalnih jezgara nastaje zigota, a iz oplođene jajne stanice razvija se zametak (embrij) • Nakon oplodnje sjemeni zametak prelazi u sjemenku

2. SJEMENKA • Sjemenka je organ za razmnožavanje svih cvjetnjača koji se razvija iz sjemenog zametka nakon oplodnje. Izvana je obavijena sjemenom lupinom ispod koje je zametak s pričuvnim hranjivim tvarima. Na površini sjemene lupine je hil ( trbuh ), koji se stvara pri odvajanju sjemenke od sjemenog drška. Uz hil je smještena mikropila – mali otvor kroz koji u unutrašnjost sjemenke prodire voda neophodna za klijanje. Ako nastupe povoljni uvjeti za klijanje, klica sjemenke razvije se u odraslu biljku

3. PLODOVI - organi za razmnožavanje u cvjetnjača • U stvaranju plodova sudjelujeplodnica (pravi plodovi), ali drugi dijelovi cvijeta: cvjetište, čaška, vjenčić itd. (nepravi plodovi) • Unutar ploda nalazi se sjemenka, a izvana je usplođe ( stijenke ploda ), koje se razvija iz stijenki plodnice

• Pri morfološkom klasificiranju plodova bina su sljedeća obilježja: ü svojstvo usplođa - suhi ili sočni plodovi ü količina sjemena - jednosjemeni ili višesjemeni plodovi ü način otvaranja plodova - jedni se otvaraju, drugi se neotvaraju ü broj plodničkih listova iz kojih nastaje plod

PRAVI PLODOVI 1. SUHI PLODOVI • Imaju suho usplođe koje može biti kožasto pa čak i drvenasto a) pucavci - otvaraju su na temelju povećanog turgora - mogu biti: mjehur, mahuna – soja tobolac – mak, vrbe

• b) nepucavci - ne otvaraju se Ø mogu biti: orah, oraščić, žir, perutka - usplođe s kožastom krilatom izraslinom zbog raznošenja sjemenaka vjetrom (javor, jasen), višeplodnički orah – lipa, pšeno – pšenica, kukuruz, roška – maslačak

c) cijepavci • raspadau se u dijelove poprečnim lomom plodničkih listova • mogu biti: ü člankovita mahuna – grašar ü člankovita komuška – rotkva ü dvoplodnički kalavac ü mnogoplodnički kalavac…

2. SOČNI PLODOVI • U sočnom usplođu sadrže vodu, ugljikohidrate, vitamine, masti itd. • Tu se ubrajaju: - boba - mesnati najčešće obojani plod ( žutika, ribiz ) - koštunica - trešnja, šljiva - višeplodnička boba - velebilje - bobičasta koštunica - božikovina - hesperidij - višesjemeni i višepretinačni plod (limun naranča)

NEPRAVI PLODOVI 1. ZBIRNI PLODOVI Razvijaju se od brojnih, nesraslih plodničkih listova, koji dozore u zasebne plodiće, koji ostaju zajedno u obliku jednog ploda Mogu se podijeliti na: a) suhi plodovi - jagodasti plod - šumska jagoda - šipurasti plod - ruža, mogranj b) sočni plodovi - mnogokoštunica - kupina, malina - jezgričasti plod - jabuka, kruška - gloginja - glog

2. SKUPNI PLODOVI a) suhi plodovi - suhi skupni plod - čičak b) sočni plodovi - sočni skupni plod - smokva - srašljike - ananas - dvojne bobe - kozja krv

Rasprostranjivanje sjemenaka i plodova 1. AUTOHORIJA • To je samorasprostranjivanje. Sjemenke se šire pomoću vlastitih uređaja i vlastitih sila npr. ako dotaknemo zrele plodove nekih biljaka one mogu daleko izbaciti sjeme i do 12 metara ( štrcalica ) 2. ALOHORIJA • To je strano rasprostranjivanje. Sjemenke se šire na udaljenost uz pomoć različitih čimbenika: a) anemohorija – rasprostranjivanje pomoću vjetra - mnoge biljke stepa i pustinja b) hidrohorija - rasprostranjivanje pomoću vode - vodene i močvarne biljke c) zoohorija - rasprostranjivanje pomoću životinja - sjemenke i plodovi takvih biljaka imaju različite izrasline kojima se prihvaćaju za dlake i perje životinja – čičak d) ornitohorija - rasprostranjivanje pomoću ptica - ptice pojedu plodove, izbace sjemenke zajedno s izmetinama koje padaju na tlo i proklijaju e) mirmekohorija – rasprostranjivanje pomoću mravi - šumske biljke umjerenih i tropskih područja npr. rosopas

PITANJA ZA PONAVLJANJE • Vegetativni organi su ______ , ______ i ______ a rasplodni organi su ______ , ______ i ______. • Stabljika je ______ organ koji povezuje ______ dijelove biljke s ______. Nosi ______ , ___________. Služi ______ tvari između ______ , ______. U njoj se gomilaju ______ tvari. • Navedi vrste stabljika: a) ______ : ___________ , _____ b) ______ : ___________ , ______ • Navedi uloge lista: a) c) e) b) d) f)

• Navedi dijelove lista: a) c) e) b) d) • Pup je _______ vršak obavijen _______ zamcima koji ga ______ od vanjskih _______ uvjeta. Prema ulozi imamo: pupove _______ i iz njih se razvijaju ______ s ______ i imamo _______ pupove iz kojih se razvijaju _______. • Navedi uloge korijena: a) b) c) d) e) f)

Objasni fotosintezu! Objasni disanje! Objasni vegetativno razmnožavanje biljaka i navedi vrste vegetativnog razmnožavanja! • Objasni spolno razmnožavanje i navedi vrste spolnog razmnožavanja! • Navedi dijelove cvijeta: ____________ , ____________ , ______ • • Što je vjenčić? Što je prašnik i kako je građen? Što je tučak i objasni građu? Što znate o peludnom zrncu? Što je autohorija, a što alohorija? • • Navedi vrste alohorije: a) c) e) b) d)

• • Što je oprašivanje i navedi vrste? Napišite sve što znate o sjemenki! Što je plod i kako je građen? Navedi što je bitno kod morfološkog klasificiranja ploda: a) b) c) d)