JAVNOST KAO POLITIKI SUBJEKT prof Snjeana Milivojevi Fakultet
JAVNOST KAO POLITIČKI SUBJEKT prof. Snježana Milivojević Fakultet političkih nauka
Javnost kao subjekt n Ko je ‘subjekt’ javnog mnjenja n n da li je jm zbir individualnih mnjenja- ono što istraživanja pokušavaju da izmere? da li mnjenja i stavove imaju samo pojedinci ili je to mišljenje javnosti?
Dva modela n n n Diskurzivni model - kritički rezonujuća publika pivatnih ljudi o javnim temama Agregativni model - maksimalističko shvatanje javnosti kao ukupne populacije Promena u teorijskom okviru koincidira sa usponom demokratske filozofije, pismenosti i prava glasa
Početkom XX veka n n n Čikaška škola- urbana sociologija, masovna ponašanje, fokus na komunikciju i nove oblike društvenosti Sociološko shvatanje-realizovanje opšte volje kroz učešće u debati ‘Zajednički produkt komunikacije i međusobnih uticaja’ (Park/ Blumer, Le Bon, Cooley)
R. Park– H. Blumer n n n Kolektivno ponašanje, javna tema (problem), spontana debata ’ nasledje Prosvetiteljstva Povezali ’opštu volju’ sa savremenim socijalno- psihološkim psistupom i istraživanjem stavova i mnjenja Ukazali na značaj komunikacije
Krajem xx veka n n Empirijska konceptualizacijamaksimizujuća funkcija individualnih volja, jedan glas-jedno mnjenje (Allport, Gallup) Totalno inkluzivni koncept : mnjenja su reakcije pojedinaca, nemoguće ih je pripisati ‘javnostima’
Javnost kao ukupna populacija n n n Sociološki i psihološki pristupi potisnuli političke i filozofske Manje važno kako se pojdinačna mnjnja trasnformišu u kolektivna nego koji su socijalni i bihevijoralni apsekti JM, kako se ono koristi i na njega utiče Javnost kao ukupna populcijademokratski ne samo teorijski razlozi
Prolazne forme organizovanja n n Masa, gomila, publika, javnost Slabo strukturisane grupe koje postoje po potrebi Mehanizmi socijalne adaptacije i promena Razlike u saznajnom i emotivnom odnosu prema stvarnosti
Masa n n n Masa- heterogena, anonimna i opasna, povezana samo zajedničkim i trenutnim fokusom pažnje Može se transformisati u gomilu i proizvesti ‘javni sentiment’ Manja opasnost da se javnost pretvori u gomilu nego da se rasprši u masi
Gomila n n Prolazna, nestabilna i nedefinisana, kolektivna ponašanja korisna za razumevanje Uglavnom kao kontrastni fenomen: gomila-povezana zajedničkom emocijom, javnost- zajednička reakacija na problem
Doba gomila n n n Uspon popularnih klasa, ‘božansko pravo gomila zameniće božansko pravo kraljeva’ (Le Bon) Zakon mentalnog jedinstva gomila Podložnost hipnozi i podsvesnim uticajima
Tri razloga Šta omogućava masovna ponašanja? n Anonimnost učešća oslobađa n Emocije i akcije prenose se imitacijom n Svesna ličnost izčezava
Publika n n Postoji dok traje dejstvo zajedničkog izvora interesovanja, ujedinjena koriščenjem medija Masovna i aktivna publika n n homogena/hetrogena; pasivna/aktivna; manipulacija/kritika Akteri i posmatrači postoje i u političkom životu (W. Lippmann)
Javnost- debata i kritika n n Javnost- spsobnost zedničkog raumišljanja i delovanja H. Blumer/R. Mills: n n n grupa ljudi suočena sa problemom razlikuju se u idejama o rešenju spremni da debatuju o problemu
Mills: masovno i javno mnjenje n n U masi mnogo više pojedinača prima nego saopštava mišljenja Komunikacija orgnizovana tako da pojedinci teško efikasno odgovaraju Ispoljavanje mnjenje kontrolišu vlast kontrolom kanala ispoljavanja Masa nemaautonomije, institucije penetriraju i kontrolišu formiranje mnjenja
Formiranje kroz akciju n n Nadindividualni ‘subjekt’ koji se formira u aktu rezonovanja Prisiljena da kreira sopstvenu akciju Nema strukturu, uloge, vođstvo Blumer: varira od visoko emocionalnog i predrasudnog do visoko intelektualnog i mudrog
Empirijska evidencija n n n oko 70% ukupne populacije čini – ’izbornu’ javnost – bilo kada izlaze na izbore oko 50% izborne čini 'zainteresovanu' ili 'pobuđenu' javnost, zainteresovani za društvene probleme oko 15% 'zainteresovane' javnosti čini ‘aktivnu’ ili 'elitnu' javnost (oko 5% ukupne populacije)
Politička javnost n Oblik političkog grupisanja pojedinaca povezanih psihološkim vezama i relativno trajnim aktivnim odnosom prema problemima zajenice
Novi mediji- aktivna publika n n početak 21. veka: nestaje razlika između publike i javnosti? ne razlikuje ih pripadanje forumu, nego to što javnost mora biti delatna i nema je bez akcije prostor/vreme; privatno/javno; aktivno /pasivno; potrošač/korisnik medijatizovana javnost i difuzne publike
Skriveni krug n n Gomile/ novi akter na početku milenijuma, novi oblici participacije Interent crowds, Crowdfunding, Crowdsourcing
- Slides: 20