REENINI LANOVI TO JE REENICA Reenica je skup

REČENIČNI ČLANOVI

ŠTO JE REČENICA? Rečenica je skup riječi, ili jedna riječ kojom se prenosi potpuna obavijest. Kakvo je vrijeme? Oblačno.

VRSTE REČENICA PREMA INTONACIJI Ponekad je intonacija dovoljna da promijeni značenje rečenice. Pada li kiša? Pada. IZJAVNA Ne pada kiša. Pada! USKLIČNA Vani pada kiša. Pada? UPITNA

REČENICA JEDNOSTAVNA PROŠIRENA NEPROŠIRENA SLOŽENA ZAVISNO SLOŽENE NEZAVISNO SLOŽENE Spajanjem više od dvije rečenice dobivamo višestruko složenu rečenicu!

JEDNOSTAVNA NEPROŠIRENA REČENICA Sunce grije. subjekt + predikat Kiša! neoglagoljena rečenica Grmi! besubjektna rečenica

Kako razlikovati besubjektnu rečenicu od one s neizrečenim subjektom? Nosim kišobran. rečenica s neizrečenim subjektom Vani kiši. besubjektna rečenica U rečenici s neizrečenim subjektom, iako subjekt nije izrečen, on se može prepoznati iz glagolskog oblika.

Razlika između neoglagoljene rečenica i besubjektne Kao što sam naziv govori, neoglagoljena rečenica je ona koja nema glagola. Dok se besubjektna sastoji samo od predikata, a subjekt je neodrediv. Kiša! neoglagoljena Kiši! besubjektna

Subjekt Sunce grije. TKO? ŠTO? Subjekt je vršitelj radnje u rečenici. Najčešće je to imenica u nominativu, ali subjekt mogu biti i druge vrste riječi.

To je odlično! Dva je broj tramvaja. Učiti je lako! I je veznik. U navedenim primjerima vidimo da subjekt mogu biti pokazna zamjenica, glavni broj, glagol u infinitivu pa čak i veznik!

PREDIKAT Glagolski Imenski • Otvaram kišobran • Kišobran je otvoren.

IMENSKI PREDIKAT Kiša je dosadna. Zima je bila duga. Ljeto će biti toplo Prvi dio imenskog predikata je kopula – pomoćni glagol, dok je imenska riječ imenica, zamjenica, pridjev ili redni broj ( može se deklinirati).

DODATCI PREDIKATU OBJEKT PRILOŽNE OZNAKE

OBJEKT Ivan nosi kišobran. -----U ovoj rečenici kišobran je predmet radnje nošenja.

Objekt može stajati u svim padežima osim N i V! IZRAVNI OBJEKT Donesi leda! ------- NEIZRAVNI OBJEKT G Donesi led! A -----Stoji u A bez prijedloga ili u G koji možemo zamijeniti s A. Kome si donio led? Donio sam ga njemu. -------Neizravni objekt stoji u G, D, L, I ili A s prijedlogom.

PRILOŽNE OZNAKE Priložnim oznakama izričemo okolnosti vršenja radnje. POV PON POM Ana je jučer marljivo u dvorištu čistila snijeg. _. _. _ KAD? KAKO? GDJE?

Osim načina, vremena i mjesta postoje i razne druge okolnosti radnje Sunčam se često. Ljeujem s mamom. Putujem vlakom. Ne izgorim zbog kreme za sunčanje. Mažem se radi zaštite. POK – priložna oznaka količine POD - priložna oznaka društva POS - priložna oznaka sredstva POU - priložna oznaka uzroka PON - priložna oznaka namjere KOLIKO? S KIME? ČIME? ZAŠTO? RADI ČEGA?

DODATCI IMENICAMA ATRIBUT APOZICIJA

ATRIBUT Vrući dani najčešći su ljeti. Dani ljeta su vrući. (ljetni) pridjevski atribut imenski atribut Imenica u G koja stoji uz imenicu u N i može se zamijeniti pridjevom.

APOZICIJA Slikarica Lidija ljetuje u Dubrovniku. Apozicija je imenica koja pobliže označuje imenicu i slaže se s njom u padežu i rodu. Imenica koju pobliže označuju At ili Ap može biti i subjekt i objekt, pa čak i imenica u imenskom predikatu.

TUMAČ CRTA SUBJEKT PREDIKAT ----_. _. _ OBJEKT PRILOŽNA OZNAKA ATRIBUT APOZICIJA