HRVATSKI NARODNI PREPOROD Iako se hrvatska pismenost i

HRVATSKI NARODNI PREPOROD

Iako se hrvatska pismenost i književnost razvijala na narječjima, međunarječno prepletanje i svijest o pripadnosti jednome narodu, iznjedrile su težnje i potrebu oblikovanja jedinstvenoga književnog jezika.

HRVATSKI NARODNI PREPOROD: • nacionalni-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma razvio na području Hrvatske, • trajao je od 1830. do 1848. godine, • cilj je bio da hrvatski jezik postane službeni, da se ujedine hrvatske zemlje i buđenje nacionalne svijesti.

Preporoditelji…. • Ljudevit Gaj bio je središnja osoba hrvatskoga narodnog preporoda. • uz Gaja, najpoznatiji preporoditelju bili su Dragutin Rakovac, Ljudevit Vukotinović, Dimitrije Demeter, a njihove ideje u Saboru zastupa grof Janko Drašković.

Važnog problema slovnog ujednačavanja prihvatio se Ljudevit Gaj dvama važnim djelima: – knjižicom Kratka Osnova horvatskog-slavenskog pravopisanja (1830. godina), – raspravom Pravopisz (otisnutom u Danici 1835. godine).

Kratka osnova… • iznosi razloge nezadovoljstva postojećom slovnom neurednošću u hrvatskim knjigama. “Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisana zasluži; med vesmi slavenskemi naj zločestiješe je, ter potreboču primernoga poboljšana vre osobe visokeh časti očituvat dostojale jesu…”

Pravopisz… U ovoj raspravi Gaj odabire konačna slovna rješenja: • ć, č, ž, š, lj, nj - slova koja i danas rabimo • slova koja danas ne rabimo: dvoslova dj, gj (=đ) i tzv. rogato e

Danica… • književni časopis koji u početku objavljuje štokavske i kajkavske književne tekstove, ubrzo samo štokavske, • kasnije se zvala Danica ilirska.

Danica… • u tome je broju tiskana i Horvatska domovina Antuna Mihanovića. “Lepa naša domovino, oj junačka zemljo mila, stare slave dedovino, da bi vazda čestna bila. ”

Ivan Kukuljević Sakcinski: • 1843. godine u Saboru prvi progovorio hrvatskim jezikom, • bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.

• 23. listopada 1847. godine hrvatski jezik postaje službeni u Saboru. • time je i priznat kao službeni jezik u pojedinim općinama u austrijskoj pokrajini Gradišće.

Govorni jezik čini sustav od tri narječja: • štokavskoga • kajkavskoga • čakavskoga

Sažetak: • hrvatski narodni preporod (1830. - 1848. ) • preporoditelji: Ljudevit Gaj, Janko Drašković, Dimitrije Demeter i drugi, • Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisana (1830. ) i Pravopisz (1835. ), • Danica - književni časopis na hrvatskom jeziku, • Ivan Kukuljević Sakcinski prvi progovorio hrvatskim jezikom u Saboru, • 1847. hrvatski jezik postao službeni.

IZRADILE: Nives Radonjić, 7. b Ines Rodenbucher, 7. b Irma Matušin, 7. b