Hrvatski narodni preporod u 19 st Hrvatski narodni

Hrvatski narodni preporod u 19. st

• Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, razvio na području Hrvatske. Trajao je od 1813. do 1850. , kad je nastupio Bachov apsolutizam • Taj preporod je u prvom planu htio izmijeniti hrvatski jezik, jer je do tada u Hrvatskoj bio mađarski i njemački te neshvatljivi hrvatski jezik kojim se nitko nije služio. Hrvatski preporod, djelo Vlahe Bukovca

• Za vrijeme narodnog preporoda nastaje Ilirski pokret, na čelu sa Ljudevitom Gajom i drugim ilircima (preporoditeljima) • Nagovještaj nacionalnog buđenja je poziv zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca (Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije, 1813. ) za skupljanje narodnog blaga - početak je buđenja nacionalne svijesti. Spomen ploča na Narodnom domu

• Mihanović želi da hrvatski jezik dobije isti status kakav imaju i drugi nacionalni jezici. Najveće usluge u afirmaciji hrvatskog jezika pripadaju Ljudevitu Gaju i Kratkoj osnovi horvatsko-slavenskog pravopisanja. Tiskana je u Budimu 1830. na hrvatskom i njemačkom jeziku. • Gaj se zalaže za "čistoću" hrvatskog jezika: "dajte da krasni naš materinski jezik od smetja i izvarkov izčistimo". Konačna pobjeda je dopuštenje za izdavanje novina na hrvatskom jeziku 1834. g. Godine 1835. izlaze prvi brojevi horvatskih Novina. To je bio znak afirmacije kulturnog programa, afirmacije jedinstvenog književnog jezika sa štokavskom osnovicom. Ljudevit Gaj

• Preporodno razdoblje hrvatske književnosti ponajprije afirmira lirsko pjesništvo, i to domoljubno. budnice i davorije zauzimaju središnje mjesto u preporodnom lirici (Gaj, Vukotinović, Demeter). Iz budničkodavorijaške poezije izdvaja se Mihanovićeva Hrvatska domovina kao najznačajnija lirska pjesma preporodne lirike. • Osim domoljubne lirike nastaje i ljubavna (Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinović, Petar Preradović) i satirična lirika (Vraz). Epsku književnost obilježili su Demeter (Grobničko polje) i Ivan Mažuranić (Smrt Smail-age Čengića).

• Novine Horvatzke su novine koje je 1835. godine u Zagrebu pokrenuo Ljudevit Gaj s prilogom Danicom Horvatzkom, Slavonzkom y Dalmatinzkom. 1836. sa kajkavskog narječja prelaze u štokavsko, a ime im se mijenja u Ilirske narodne novine s prilogom Danicom Ilirskom. • U desetom broju književnog priloga objavljena je pjesma Antuna Mihanovića Hrvatska domovina. Kasnije pod nazivom Lijepa naša domovina postaje hrvatskom himnom. Uglazbio ju je Josip Runjanin. Jedan od priloga Novina Horvatzkih je i “Danica ilirska”

Zanimljivosti i pojedinosti iz preporoda • Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je progovorio hrvatskim jezikom u saboru 2. svibnja 1843. g • Potkraj 1832. godine grof Janko Drašković je u Karlovcu izdao politički spis pisan štokavskim narječjem, naslovljen "Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom", koji zapravo predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti.

• Antun Mihanović napisao je tekst naše današnje himne “Lijepa naša”, a uglazbio je Josip Runjanin; pjesma je izašla u 10. broju Gajeve Danice pod nazivom “Horvatska domovina” • Vatroslav Lisinski napisao je prvu hrvatsku operu “Ljubav i zloba”

Dizertacija Janka Draškovića Ivan Kukuljević Sakcinski Vatroslav Lisinski Antun Mihanović

Kraj • Napravili: • Matteo Velenderić • Aleksandar Bulajić • Valentina Tunjić • Marko Šperanda • Mladen Gelemanović