HRVATSKI NARODNI PREPOROD 1835 1848 PRAVOPISNE KULTURNE I

HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1835. -1848. )

PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE MISLI PREPORODITELJA • LJUDEVIT GAJ • središnja ličnost preporoda • školovao se u Grazu i Pešti • 1830. g. objavio prvi hrvatski pravopis- Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja • predlaže štokavsko narječje za jedinsteveni narodni jezik • zauzima se za novi način pisanja: č, ć, š, ž (gajica) • 1832. piše pjesmu Horvatov sloga i zjedinjenje (“Još Horvatska ni propala”)-himna preporoda • budnice

PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE MISLI PREPORODITELJA • od 1832. Gaj sve češće boravi u Zagrebu-surađuje sa budućim preporoditeljima (Dragutin Raovac, Vjekoslav Babukić, Pavao Štoos, Ljudevit Vukotinović, Ivan Derkos. . . )→jezgra preporoda- ILIRCI-Ilirski pokret • 1832. Ivan Derkos- Genij domovine nad sinovima svojim koji spavaju • kulturni program preporoda • predleže strandardiziranje jezika stapanjem svih narječja • zalaže se za podizanje nacionalne svijesti

PRAVOPISNE, KULTURNE I POLITIČKE MISLI PREPORODITELJA • • JANKO DRAŠKOVIĆ plemićkog porijekla u mladosti se posvetio vojnoj karijeri 1832. u Karlovcu tiska Disertaciju na štokavskom narječju politički program preporoda→stvaranje “Velike Ilirije” (hrvatske i slovenske zemlje , Bosna) štokavština gospodarske i društvene reforme 1838. potiče rad Ilirske čitaonice

NOVINE HORVATZKE I DANICZA • siječanj 1835. Gaj izdaje prve novine na hrvatskom jeziku. Novine horvatzke i tjedni književni prilog Danicza • izlaze po uzoru na novine na njemačkom jeziku Agramer politische Zeitung s prilogom Luna • mogle su samo prenositi vijesti iz bečkih i drugih novina • 600 pretplatnika

NOVINE HORVATZKE I DANICZA • 14. 3. 1835. A Mihanović objavio pjesmu Horvatska domovina • 1846. uglazbio Josip Runjanin • 1891. proglašena hrvatskom himnom”Lijapa naša domovino” • 1836. novine mijenjaju ime u Ilirske narodne novine, a Danica postaje Danica Ilirska • 1848. prestaje izlaziti Danica • novine su rabile Gajev pravopis i štokavsko narječje

KULTURNO STVARALAŠTVO U DOBA PREPORODA • osnivaju se brojne knjižnice i čitaonice (prva: 1838. u Varaždinu)-žarišta preporodne misli • 1842. osniva se Matica ilirska –društvo za izdavanje knjiga na hrvatskom jeziku • prvi predsjednik Janko Drašković • od 1874. -Matica hrvatska • prva tiskana knjiga Osman Ivana Gundulića • 1842. S. Vraz izdaje časopis Kolo

GODINA AUTOR DJELO ZNAČAJ 1838. D. Demeter Dramatička pokušenija prevodi strane drame na hrvatski jezik 1839. I. K. Sakcinski Juran i Sofija prva hrvatska drama pisana novim standardom 1840. . S. Vraz Đulabije budnicama uspostavlja ljubav kao istinsku inspiraciju 1842. D. Demeter Grobničko polje poema s povijesnom tematikom 1842. D. Rakovec Mali katekizam za velike ljude traži upotrbu narodnog jezika, očuvanje municipalnih prava 1842. Lj. Vukotinović Ilirizam i kroatizam ilirizam veže uz kulturnu djelatnost, a kroatizam uz političku 1846. V. Lisinski Ljubav i zloba Prva hrvatska opera 1846. I. Mažuranić Smrt Smail-age Čengića Najveće književno ostvarenja hrvatskog narodnog preporoda

PRVE POLITIČKE STRANKE-”SRPANJSKE ŽRTVE” HORVATSKO-VUGERSKA STRANKA • uska povezanost s Ugarskom • mađaroni • odbijaju štokavštinu u korist kajkavštine • okuplja uglavnom plemstvo ILIRSKA STRANKA • program ujedinjenja hrvatskih zemalja i kulturnog zbližavanja Južnih Slavena • geslo: ”Da Bog poživi konstituciju Ugarsku, Kraljevinu Hrvatsku i narodnost ilirsku!”

PRVE POLITIČKE STRANKE”SRPANJSKE ŽRTVE” • siječanj 1843. -car zabranio uporabu ilirskog imena i znakovlja • Ilirska stranka→Narodna stranka • Ilirske narodne novine→Narodne novine • 1845. ponovno dopušteno korištrnje ilirskog imena u književnosti • 29. 7. 1845. -”Srpanjske žrtve”-obračun između vojske i narodnjaka-prve žrtve političkih sukoba

HRVATSKI SABOR I HRVATSKI JEZIK • 1840. hrvatski sabor zatražio od vladara da se na zagrebačkoj Akdemiji uvede katedra hrvatskog jezika i da se hrvatski jezik uvede u gimnazije • 2. 5. 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski-prvi govor na hrvatskom jeziku, traži uvođenje hrvatskog jezika kao službenog-ostavio snažan dojam na prisutne, no prijedlog nije podržan • 1843. otvorena katedra za hrvatski jezik • 1847. zasjedanje Hrvatskog sabora: • hrvatski jezik postaje službeni jezik u Hrvatskoj • posljednje zasjedanje sabora kao staleške feudalne institucije