EKONOMIJA PREDAVANJA 1 Prof dr Jovo Jednak prof

  • Slides: 30
Download presentation
EKONOMIJA PREDAVANJA 1 Prof. dr Jovo Jednak prof. dr Jovo Jednak Ekonomija

EKONOMIJA PREDAVANJA 1 Prof. dr Jovo Jednak prof. dr Jovo Jednak Ekonomija

ŠTA JE EKONOMIJA? n EKONOMIJA je nauka koja se bavi proučavanjem ljudskih potreba i

ŠTA JE EKONOMIJA? n EKONOMIJA je nauka koja se bavi proučavanjem ljudskih potreba i želja, njihovim koordiniranjem, mehanizmom donošenja odluka, društvenim običajima, te političkim odnosima u društvu. prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 2

ŠTA PROUČAVA EKONOMIJA? n Ekonomija proučava kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela

ŠTA PROUČAVA EKONOMIJA? n Ekonomija proučava kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela korisne robe i usluge (dobra) raspodelila ih među različitim ljudima. n EKONOMIJA je nauka IZBORA. prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 3

prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 4

prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 4

EKONOMIJA je nauka o … zadovoljenju ŽELJA. . . Želje su neograničene što uključuje

EKONOMIJA je nauka o … zadovoljenju ŽELJA. . . Želje su neograničene što uključuje potrošnju dobara i usluga koji se proizvode sa OGRANIČENIM RESURSIMA prof. dr Jovo Jednak Ovo zahteva IZBOR. . . što znači da sva ekonomska dobra imaju OPORTUNITETNI TROŠAK Resursi su ograničeni (njihova ponuda je ograničena) Ekonomija 5

EKONOMIJA n Ekonomska analiza je podeljena u dve celine: – makroekonomsku analizu i –

EKONOMIJA n Ekonomska analiza je podeljena u dve celine: – makroekonomsku analizu i – mikroekonomsku analizu. MAKROEKONOMIJA se bavi proučavanjem ekonomije kao cjeline. n Ona se bavi problemima: n – inflacije, nezaposlenosti, poslovnih ciklusa, ekonomskog rasta, platnog bilansa, investicijama itd. prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 6

EKONOMIJA n MIKROEKONOMIJA se bavi proučavanjem individualnog izbora i istražuje koje ekonomske snage utiču

EKONOMIJA n MIKROEKONOMIJA se bavi proučavanjem individualnog izbora i istražuje koje ekonomske snage utiču na taj izbor. – Količina proizvodnje (proizvod i/ili usluga) jednog preduzeća. – Cena pojedinačnog proizvoda ili usluge. – Dohodak pojedinca ili domaćinstva. – Zaposlenost pojedinca i sektora. prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 7

MAKROEKONOMIJA I MIKROEKONOMIJA n MAKROEKONOMIJA i MIKROEKONOMIJA su međusobno povezane, utiču jedna na drugu.

MAKROEKONOMIJA I MIKROEKONOMIJA n MAKROEKONOMIJA i MIKROEKONOMIJA su međusobno povezane, utiču jedna na drugu. n Ne postoji oštro ograničenje. n Neka preduzeća ostvaruju veće i bolje rezultate nego pojedine zemlje. prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 8

POZITIVNA I NORAMATIVNA EKONOMIJA n Kako bi se izvršilo razgraničenje između subjektivne i objektivne

POZITIVNA I NORAMATIVNA EKONOMIJA n Kako bi se izvršilo razgraničenje između subjektivne i objektivne analize, ekonomisti dele ekonomiju na: – Pozitivnu ekonomiju – Normativnu ekonomiju. prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 9

POZITIVNA EKONOMIJA Pozitivna ekonomija – proučavanje šta je i kako funkcioniše ekonomija. n Cilj

POZITIVNA EKONOMIJA Pozitivna ekonomija – proučavanje šta je i kako funkcioniše ekonomija. n Cilj ove ekonomije da prouči kako društvo stvara odluke o potrošnji, proizvodnji, raspodeli i razmeni roba i usluga. n Istovremeno objašnjava i zašto privreda radi tako kako radi, a dopušta i predviđanja o tome kako privreda reaguje na promene. n – (Tvrdnje koje pokušavaju da opišu svet kakav jeste ) prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 10

NORAMATIVNA EKONOMIJA n Normativna ekonomija – proučava koji bi to ciljevi ekonomije trebali biti.

NORAMATIVNA EKONOMIJA n Normativna ekonomija – proučava koji bi to ciljevi ekonomije trebali biti. n Zasnovana na ličnom proračunu mišljenja. – (Tvrdnje koje pokušavaju da objasne kakav svet treba da bude. ) prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 11

Pozitivna ekonomija prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 12

Pozitivna ekonomija prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 12

Normativna ekonomija prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 13

Normativna ekonomija prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 13

EKONOMSKI MODELI n Ekonomski model – predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i istovremeno logičan skup

EKONOMSKI MODELI n Ekonomski model – predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i istovremeno logičan skup pretpostavki pogodan za svrhu analize. n Matematički prikaz odnosa između dvije ili više varijabli (varijablja je stepen ili mera promjena u vremenu ili opažanjima). n U ekonomskim modelima razlikujemo: – ENDOGENE i – EGZOGENE varijable. n ENDOGENE varijable proizilaze iz samog modela, njim su određene i predstavljaju njegove izlazne elemente. (prikazane na kordinatama - osama grafikona) n EGZOGENE varijable su promenljive koje se unose u model. (mere fiskalne i monetarne politike, cena nafte, investiciona klima. . . ) prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 14

EKONOMSKI MODELI EGZOGENE VARIJABLE ENDOGENE VARIJABLE EKONOMSKI MODEL prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 15

EKONOMSKI MODELI EGZOGENE VARIJABLE ENDOGENE VARIJABLE EKONOMSKI MODEL prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 15

Makroekonomski model kružnog toka u “zatvorenoj privredi”. ROBE I USLUGE POTROŠNJA (izdaci za robu)

Makroekonomski model kružnog toka u “zatvorenoj privredi”. ROBE I USLUGE POTROŠNJA (izdaci za robu) DOMAĆINSTVA PREDUZEĆA DOHODAK FAKTORA PROIZVODNJE (plate, rente, profiti) FAKTORI PROIZVODNJE (rad, zemlja, kapital) Slika br. 5 -2. Kružni tok makroekonomskih aktivnosti u zatvorenoj privredi Donji deo slike ilustruje kružni tok inputa proizvodnje: rad, zemljište i kapitalna dobra od domaćinstava prema preduzećima i novčani tok od preduzeća prema domaćinstvima u obliku: plata, profita i renti. Gornji tok pokazuje produkciju finalnih dobara i usluga prema domaćinstvima i novčane izdatke (raspoloživi dohodak) za potrošnju preduzećima. prof. dr Jovo Jednak finalnih dobara od stanovništva prema Ekonomija Tokovi inputa i autputa (roba i usluga) Tokovi novca 16

Makroekonomski model kružnog toka u “otvorenoj privredi” Slika br. 5 -3. Kružni tok makroekonomskih

Makroekonomski model kružnog toka u “otvorenoj privredi” Slika br. 5 -3. Kružni tok makroekonomskih aktivnosti u otvorenoj privredi (robni i novčani) tokovi između domaćinstava, preduzeća, države i inostranstva Njihove aktivnosti se povezuju preko tržišta: inputa proizvodnje, tržišta roba i usluga i finansijskog tržišta. Finansijsko tržište kanališe štednju u investicije. prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 17

GRAFIKONI, KRIVE I JEDNAČINE n Šta je dijagram? – Grafički prikaz koji pokazuje kako

GRAFIKONI, KRIVE I JEDNAČINE n Šta je dijagram? – Grafički prikaz koji pokazuje kako se dva ili više skupova podataka ili varijabli odnose jedan prema drugome. – Pregledni prikaz nekog ekonomskog problema. prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 18

Tabela 1. Cena i kolicina proizvoda X Cena proizvoda X Kolicina proizvoda Cijena (P)

Tabela 1. Cena i kolicina proizvoda X Cena proizvoda X Kolicina proizvoda Cijena (P) Od tabele do grafikona (dijagrama) A 60 B 50 C 40 A 60 8 B 50 10 30 C 40 12 20 D 30 14 E 20 16 D E 10 0 2 4 6 8 10 12 14 16 Količina (Q) prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 19

Odnos između varijabli Indirektan odnos (negativan linearni odnos): Kada X raste, Y pada Kada

Odnos između varijabli Indirektan odnos (negativan linearni odnos): Kada X raste, Y pada Kada X pada, Y raste Direktan odnos (pozitivan linearni odnos): Kada X raste, Y raste Kada X pada, Y pada y y x prof. dr Jovo Jednak x Ekonomija 20

Oportunitetni trošak n Izgubljena mogućnost za drugim dobrom, zato što smo se odlučili da

Oportunitetni trošak n Izgubljena mogućnost za drugim dobrom, zato što smo se odlučili da prvo (ne možemo jedno i drugo), zove se oportunitetni trošak. n Oportunitetni trošak predstavlja propuštenu dobit alternativne upotrebe resursa-inputa. prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 21

OPORTUNITETNI TROŠAK OGRANIČENI DOHODAK Morate da izaberete KNJIGA ILI CD Vaš IZBOR je CD

OPORTUNITETNI TROŠAK OGRANIČENI DOHODAK Morate da izaberete KNJIGA ILI CD Vaš IZBOR je CD OPORTUNITETNI TROŠAK je KNJIGA koju niste izabrali OPORTUNITETNI TROŠAK = propuštena (neizabrana) mogućnost prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 22

TRŽIŠTE prof. dr Jovo Jednak Ekonomija

TRŽIŠTE prof. dr Jovo Jednak Ekonomija

Šta je tržište? n TRŽIŠTE – Skup kupaca i prodavaca koji putem stvarnih ili

Šta je tržište? n TRŽIŠTE – Skup kupaca i prodavaca koji putem stvarnih ili potencijalnih međusobnih delovanja određuju cenu proizvoda ili grupe proizvoda. prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 24

Tržište n Ekonomisti se često bave definisanjem tržišta: koji bi kupci i prodavci trebali

Tržište n Ekonomisti se često bave definisanjem tržišta: koji bi kupci i prodavci trebali biti uključeni u određeno tržište. odnosno n Određivanje kupaca, prodavaca i raspona proizvoda koji bi trebali sačinjavati određeno tržište. prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 25

Tržište n ARBITRAŽA – Čin kupovine po nižoj ceni na jednom mestu i prodaje

Tržište n ARBITRAŽA – Čin kupovine po nižoj ceni na jednom mestu i prodaje po višoj ceni na nekom drugom mestu. § Primer cena zlata u Njujorku, Cirihu i Dubaiju n TRŽIŠNA CENA – Cena koja prevladava na konkurentnom tržištu. § Cena proizvoda zlata, pšenice, knjige, deterdženta. . . n VELIČINA TRŽIŠTA – Granice tržišta u geografskom smislu i u smislu asortimana ili grupa proizvoda koji se proizvode i prodaju na tom tržištu. § Beogradsko tržište dizela, Tržište stanova u Novom Sadu prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 26

Realne i nominalne cene n NOMINALNA CENA – Apsolutna cena dobra, nekorigovana za inflaciju

Realne i nominalne cene n NOMINALNA CENA – Apsolutna cena dobra, nekorigovana za inflaciju § cena džempera u avgustu je bila 3000 dinara n REALNA CENA – Cena dobra u odnosu na pokazatelj agregatnog nivoa cena – Cena korigovana za inflaciju § Cena džempera u septembru je bila 3150 dinara (inflacija u septembru je bila 5%) prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 27

Realne i nominalne cene n INDEKS POTROŠAČKIH CENA – Pokazatelj agregatnog nivoa cena n

Realne i nominalne cene n INDEKS POTROŠAČKIH CENA – Pokazatelj agregatnog nivoa cena n Njime se meri kako se trošak tržišne korpe koju kupuje “tipični” potrošač u nekoj baznoj godini menja tokom vremena. – Procentna promena indeksa potrošačke cene izražava inflaciju u privredi. prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 28

Zašto se ekonomisti ne slažu? prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 29

Zašto se ekonomisti ne slažu? prof. dr Jovo Jednak Ekonomija 29

HVALA NA PAŽNJI ! prof. dr Jovo Jednak Ekonomija

HVALA NA PAŽNJI ! prof. dr Jovo Jednak Ekonomija