TROKOVI Odnos izmeu proizvodnje i trokova Funkcija trokova
- Slides: 21
TROŠKOVI
Odnos između proizvodnje i troškova • Funkcija troškova maksimizacije profita firme pokazuje različite nivoe proizvodnje determinisane faktorom cijene i ograničenim budžetom – Ukupni troškovi – Relevantni troškovi – Eksplicitni troškovi – Implicitni troškovi
Troškovi u kratkom roku • Ukupni troškovi proizvodnje u kratkom roku: • Pretpostavimo da su samo dva faktora proizvodnje, kapital (K) i radna snaga (L), i pođimo od toga da je kapital fiksan faktor (Ko), zatim jednačina može biti predstavljena: • Ekonomski troškovi proizvodnje u kratkom roku su predstavljeni: • Ukupno fiksni troškovi • Ukupno varijabilni troškovi • Ukupni troškovi
Ključni odnosi
• Troškovi u vezi marginalnih troškova – Rastući ili inkrementalni troškovi – Nepovratni troškovi ili sunk cost • Dodatno razumijevanje odnosa troškova i proizvodnje može biti predstavljeno sljedećom jednačinom: • Pozivajući se na formulu zatim marginalni trošak može biti napisan kao:
• Problem: Senad je bio programski inženjer kompanije Megabyte (IMC). Tokom njegove posljednje godine u IMC-u Senad je zaradio godišnju zaradu od 120 000 KM. Prošle godine, Senad je pokrenuo vlastitu kompaniju. Njegovi mjesečni fiksni troškovi uključuju rentu, osiguranje na imovinu i život i zdravstveno osiguranje iznose 5000 KM. Senadovi mjesečni varijabilni troškovi uključuju platu i zarade, telefon, faks. E-mail, itd, personalna otplata kompjutera i održavanje itd, što iznosi 20 000 KM. – a. Pretpostavimo da Senad ne plaća sebi platu, koliki su njegovi ukupni mjesečni eksplicitni troškovi? – b. Koliki su firmini ukupni mjesečni troškovi?
Rješenje: • a. Ukupni eksplicitni trošak ukazuje na sve troškove izvučene iz novčanika. Ukupni mjesečni troškovi kompanije su: • b. Ukupni ekonomski trošak je zbir ukupnog eksplicitnog troška i ukupnog implicitnog troška. U ovom slučaju, ukupni mjesečni implicitni (oportunitetni) trošak Senada je osnivanje kompanije od 10. 000 dolara što predstavlja mjesečnu zaradu zarađenu u bivšoj kompaniji. Ukupni mjesečni ekonomski troškovi nove firme su:
Efekat krive učenja • Definicija: Efekat krive učenja mjeri odnos između povećanja produktivnost po radniku (smanjenje po jedinici rada troškova fiksne cijene radne snage) što se dovodi u vezu sa unapređenjem radnih vještina na radnom mjestu.
• Problem: Pođimo od toga da trošak radne snage za • • firmu koja proizvodi po jedinici outputa iznosi 5 000 dolara. a. Ako je faktor učenja 0, 74 i faktor proporcionalnosti 2, 5 izračunat po jedinici radne snage proizvedenih 120 jedinaca outputa. b. Ako je radna snaga konstantno 15 dolara po času, koliko će radnih časova biti nužno za proizvodnju prve jedinice outputa? Koliko je nužno časova rada po jedinici outputa kada se 120 jedinca proizvede? Rješenje: Troškovi po jedinici radne snage • Za prvu jedinicu biće zahtijevano 5000/15=333. 33 radnih časova. Kada je 120 jedinica proizvedeno po jedinici radne snage zahtijevano je $1, 037/$15 = 69. 13 radnih časova
Kriva dugoročnih ukupnih troškova
Dugoročni troškovi • Ekonomija obima – Definicija: Računajući na konstantni faktor cijenu, ekonomija obima se javlja kada troškovi proizvodnje po jedinici se smanjuju utičući na proporcionalno povećanje svih korištenih faktora proizvodnje, troškovi po jedinici proizvodnje padaju pošto se output povećava više nego proporcionalno – Definicija: Računajući na konstantni faktor cijenu, disekonomija obima se javlja kada troškovi proizvodnje po jedinici rastu proporcionalno povećanju svih korištenih faktora proizvodnje, ali po jedinici troškovi proizvodnje se povećavaju pošto output proizvodnje se povećava manje nego proporcionalno.
• Problem: Jednačina dugoročnih firminih ukupnih troškova je data izrazom: a. Koliki su firmini dugoročni prosječni troškovi? • b. Koji je firmin minimalni efekat ekonomije obima? • Rješenje: • A. Dugoročni prosječni ukupni troškovi firme su predstavljeni: • B. Pronalaženje minimalne ekonomije obima zahtijeva izračunavanje prvog izvoda dugoročne funkcije, a dobiveni rezultata je nula, i rješavamo za Q.
• Minimalni efekat ekonomije obima je 500 jedinica. • Drugi uslov za minimizaciju dugoročne funkcije je Izračunavajući drugi izvod dugoročne funkcije dobićemo • Dugoročna kriva, prema tome, je minimizirana na Q* = 500 (npr. minimalni efekta ekonomije obima)
Razlozi za ekonomiju obima i disekonomiju obima • Rast i specijalizacija kompanije – ekonomija obima • Veličina kompanija – disekonomija obima
Funkcija troškova za više proizvoda • U većini firmi proizvode se dva ili više proizvoda što može biti predstavljeno funkcijom troškova više proizvoda: • Gdje Q 1 i Q 2 predstavlja broj jedinica proizvoda 1 i 2 • Funkcija više proizvoda predstavlja zbir troškova pri upotrijebi iste tehnologije pri proizvodnji dva proizvoda.
Ekonomija opsega • Ekonomija opsega postoji kada su ukupni troškovi proizvodnje u jednom pogodnu, gdje se proizvode dva ili više proizvoda, manji nego kada imamo proizvodnju ovih proizvoda posebno.
Komplementarni troškovi • Definicija: Troškovi komplementarnosti postoje kada marginalni trošak proizvodnje proizvoda Q 1 je smanjen povećanjem proizvodnje proizvoda Q 2. • Funkcija troškova više proizvoda izražava komplementarne troškove ako je drugi izvod funkcije troškova više proizvoda negativan • Jednačina nam govori da povećanje proizvodnje Q 2 smanjuje marginalni trošak proizvodnje Q 1.
• Problem: Funkcija ukupnih troškova firme je: gdje Q 1 i Q 2 predstavljaju broj jedinica proizvoda 1 i 2 a. Ako firma proizvodi 2 jedinice proizvoda 1 i 4 jedinice proizvoda 2, da li ovdje postoje komplementarni troškovi? b. Da li ekonomija obima postoji u ovoj firmi? c. Kako će ukupni troškovi proizvodnje firme uticati ako odlučimo obustaviti proizvodnju proizvoda 2?
• Rješenje: • A. Troškovi komplementarnosti postoje na osnovu jednačine: • Slično tome,
• B. Ekonomija obima, također, postoji: • Na osnovu 104 + 116 = 220 > 112, ekonomija opsega postoji • c. Jasno je da će firmini troškovi pasti 112 - 104 = 8, ako firma prestane proizvoditi proizvod 2.
- Teorija proizvodnje
- Funkcija proizvodnje
- Zakon stalnih masenih odnosa
- Půdní typy
- Trougo
- Odnos mase i prostora
- Aleli su
- Konveksno konkavna masa
- Istokorijenski antonimi
- Topografski znakovi 5 razred
- Starac im ore
- Komunikacija s bolesnikom
- Karta procesa
- Radijus kružnice
- Kartografski znaci
- Kompeticijski odnos
- Kartografske boje reljefa
- Organizacija proizvodnje
- Knjizenje proizvodnje preko klase 9 privredni savetnik
- Tipovi proizvodnje
- Planiranje proizvodnje
- Elementi reprodukcije