Siva ekonomija u Srbiji nalazi i preporuke za
Siva ekonomija u Srbiji: nalazi i preporuke za reforme dr Saša Ranđelović Ekonomski fakultet u Beogradu - FREN Beograd, 19. 06. 2013.
Šta je siva ekonomija? • Siva ekonomija se definiše kao skup svih legalnih tržišnih aktivnosti proizvodnje koje se namerno prikrivaju od državnih organa iz jednog ili više razloga: – radi izbegavanja poreza na dohodak, dodatu vrednost ili drugih poreza, – radi izbegavanja doprinosa za socijalno i zdravstveno osiguranje, – radi izbegavanja pojedinih zakonskih standarda koji važe na tržištu rada, kao što su minimalna zarada, maksimalno radno vreme, bezbednosni standardi itd, i – radi izbegavanja pojedinih administrativnih procedura. 2
Osnovna istraživačka pitanja • Osnovni cilj studije je izrada strategije i preporuka za formalizaciju sive ekonomije • Istraživačka pitanja: – Koji su to ključni uzroci sive ekonomije u Srbiji? – Koliki je obim sive ekonomije u Srbiji? – Koji su oblici sive ekonomije najzastupljeniji u sektoru preduzeća i preduzetnika, u kojim sektorima i regionima? – Kojim merama bi se mogao smanjiti obim sive ekonomije u Srbiji? 3
Uzroci sive ekonomije • Uzroke sive ekonomije smo podelili na: – – uzroke iz oblasti poreskog sistema, uzroke iz oblasti institucija tržišta rada, uzroke iz finansijskog sektora, ostale institucionalno-ekonomski uzroke 4
Korišćeni podaci • Raspoloživi statistički podaci (nacionalni računi) • “Anketa o uslovima poslovanja preduzeća u Srbiji” – Sprovedeno na reprezenativnom uzorku od 1, 251 registrovanog preduzeća i preduzetnika u Srbiji, od 16– 22. oktobra 2012. – Anketiranje je sproveo Ipsos Strategic Marketing – Anketirani najčešće vlasnici preduzeća i preduzetnici metodom “lice u lice” u formi intervua – I pored mogućih rizika, Anketa je uspešno realizovana sa visokim procentom odgovora na skoro sva pitanja iz upitnika 5
Makroekonomska procena sive ekonomije • Siva ekonomija je procenjena na osnovu tri metoda: – MIMIC metod (Multiple indicators, multiple causes)/statistički modeli – Metod poštovanja poreskih propisa kod domaćinstva (Household Tax Compliance method)/indirektan metod – Na osnovu podataka Ankete/direktan metod 6
Procena sive ekonomije u CEE – MIMIC model (2000 -2010), % BDP 35 33. 9 31. 4 31. 3 31 30. 4 30 28. 2 26. 9 26. 5 25 25. 4 23 20 17. 5 16. 8 15 10 5 0 Bugarska Srbija Rumunija Litvanija Estonija Letonija Prosek CEE 11 Poljska Slovenija Mađarska Slovačka Češka 7
Makroekonomska procena sive ekonomije u Srbiji • • Procene različite zbog različitog obuhvata MIMIC metod najobuhvatniji, svi sektori i oblici sive ekonomije HTC metodom obuhvaćena samo siva ekonomija domaćinstva Na osnovu Ankete procenjeni samo najvažniji oblici sive ekonomije u preduzećima (u prometu proizvoda i rad na crno) 8
Siva ekonomija u sektoru preduzeća i preduzetnika • Oko 28% privrednih subjekata u Srbiji se bave sivom ekonomijom – 1/4 PDV obveznika plaćanja obavljaju gotovinski, dok 1/5 ima neformalno zaposlene • Koji privredni subjekti su više skloni aktivnostima sive ekonomije od ostalih? – preduzetnici (30, 7%), – mlade firme (32, 1%), – u građevinarstvu (43%), poljoprivredi (34%), ugostiteljstvu i saobraćaju (33%) – sa 5 -19 i velika preduzeća sa 250 i više zaposlenih (oko 32%) 9 – u Centralnoj Srbiji (33%)
Procena poreskog jaza u Srbiji • Poreski jaz– razlika između hipotetičkog (teorijskog) poreza i stvarno naplaćenog poreza. • Procena poreza za tri najvažnija poreska oblika: PDV, porez na dohodak, doprinosi za socijalno osiguranje. 10
Procena fiskalnih efekata formalizacije sive ekonomije • Smanjenje sive ekonomije i poreskog jaza u Srbiji – na nivo proseka zemalja Centralne i Istočne Evrope u srednjem roku => dodatni javni prihodi od 0, 8 -1, 1% BDP – na nivo proseka zemalja Zapadne Evrope u dugom roku => dodatni javni prihodi od 1, 9% BDP 11
Mere za suzbijanje sive ekonomije • Siva ekonomija je pitanje racionalnog izbora u uslovima neizvesnosti – …za smanjenje potrebno smanjiti koristi od sive ekonomije i povećati troškove bavljenja sivom ekonomijom • Poreske stope vs. kazna vs. verovatnoća otkrivanja • Neophodna sveobuhvatna i sinhronizovana primena mera u tri oblasti: – – Fiskalna politika Institucije tržišta rada Finansijski sektor Uslovi poslovanja 12
Mere iz domena fiskalne politike • Smanjenje fiskalnog opterećenja rada • Ukidanje poreskih olakšica kod poreza na dobit preduzeća i ujednačavanje oporezivanja imovine fizičkih i pravnih lica • Smanjenje broja i pojednostavljenje poreskih procedura • Povećanje broja zaposlenih u Poreskoj upravi angažovanih na kontroli obveznika, povećanje njihove kvalifikovanosti i unapređenje metodologije za odabir predmeta kontrole • Unapređenje prakse dosledne primene propisanih kazni za utaju poreza • Zabrana prodaje novih industrijskih proizvoda na buvljim pijacama, zelenim pijacama i na ulici • Uvođenje u poreske evidencije neregistrovanih građevinskih objekata 13
Mere iz domena fiskalne politike • Realociranje zaposlenih u Poreskoj upravi sa administrativno-tehničkih poslova, na otkrivanje očiglednih vidova utaje poreza • Intenziviranje primene Zakonskih odredbi o unakrsnoj proceni imovine i dohodaka • Unapređenje koordinacije Poreske uprave i drugih državnih organa posebno u pogledu razmene informacija • Unapređenje aktivnosti države na naplati prijavljenih poreskih obaveza • Kredibilno obavezivanje države da u budućnosti neće biti otpisa potraživanja po osnovu kamata na neplaćene javne prihode • Edukacija stanovništva o značaju i vrednosti usluga države, kao i o negativnim efektima sive ekonomije, kroz sistem obrazovanja i medije • Sistematski rad na unapređenju kvaliteta javnih usluga (obrazovanja, zdravstvene zaštite, administrativnih poslova i sl. ) 14
Mere iz domena tržišta rada • Ukidanje minimalne osnovice za doprinose za socijalno osiguranje • Uvođenje povoljnijeg poreskog tretmana za mini i midi poslove • Svođenje odnosa minimalne zarade prema prosečnoj na oko ili ispod 40% sa sadašnjih 50% • Visinu otpremnine povezati sa stažom kod poslodavca, a ne sa ukupnim radnim iskustvom • Produžiti maksimalno trajanje ugovora na određeno vreme na tri godine • Podizanje starosne granice za odlazak u penziju, aktuarsko prilagođavanje visine penzije očekivanom korišćenju penzije • Uvođenje beneficija za rad • Podrška formalnom samozapošljavanju kroz grantove i startap kredite 15
Mere iz domena tržišta rada • Uvođenje većih nadležnosti Inspektorata za rad i Tržišne inspekcije, uključujući i pravo inspektora da kontrolišu rad neprijavljenih firmi i da izriču određene kazne • Uvođenje sistema procene rizika i upravljanja rizicima u inspekcijskom nadzoru 16
Mere u finansijskom sektoru • Smanjenje gotovinskih plaćanja i podsticaji bezgotovinskog plaćanja • Smanjenje neformalnih izvora finansiranja • Formalizacija doznaka iz inostranstva koje se transferišu neformalnim kanalima 17
Mere iz domena uslova poslovanja • • Rešavanje problema „feniks“ preduzeća Uvođenje MSP testa i modela standardnog troška Pojednostavljivanje regulatornih (adminstrativnih) zahteva Uređenje konsultativnog procesa Pravovremeno usvajanje podzakonskih akata Sprovođenje mera smanjenja nelojalne konkurencije Formiranje e-portala licenci, dozvola, saglasnosti, odobrenja Smanjenje zahteva potrebnih za započinjanje poslovanja u pojedinim sektorima • Uspostavljanje javno dostupnog elektronskog registra propisa • Unapređenje postupka izdavanja građevinskih dozvola • Legalizacija objekata 18
Mere iz domena uslova poslovanja • • Rešavanje problema feniks“ preduzeća Uvođenje MSP testa i modela standardnog troška Pojednostavljivanje regulatornih (adminstrativnih) zahteva Uređenje konsultativnog procesa Pravovremeno usvajanje podzakonskih akata Sprovođenje mera smanjenja nelojalne konkurencije Formiranje e-portala licenci, dozvola, saglasnosti, odobrenja Smanjenje zahteva potrebnih za započinjanje poslovanja u pojedinim sektorima • Uspostavljanje javno dostupnog elektronskog registra propisa • Unapređenje postupka izdavanja građevinskih dozvola • Legalizacija objekata 19
Zaključak • Siva ekonomija u Srbiji za oko 15% (tj. za oko 3% BDP) veća nego u većini drugih zemalja CEE • Realističan cilj: smanjenje sive ekonomije na nivo proseka zemalja CEE (3 -5 godina), tj. na nivo EU (7 -10 godina) • Za ostvarenje cilja neophodna sinhronizovana, brza i sveobuhvatna primena svim identifikovanih mera – Parcijalna i ad hoc primena mera ne bi donela željene efekte 20
Hvala na pažnji! Pitanja i komentari? randjelovic@ekof. bg. ac. rs 21
- Slides: 21