Autonomija u sestrinstvu tefanija Ozimec Vulinec prof Zdravstveno

Autonomija u sestrinstvu Štefanija Ozimec Vulinec, prof Zdravstveno veleučilište Zagreb

Profesija • se najčešće definira kao grupa pojedinaca koji slijede visoke etičke standarde, prihvaćena je od javnosti, posjeduje specijalna znanja i vještine stečene obrazovanjem na visokoj razini i osposobljava pojedince za primjenu tih znanja i vještina u interesu drugih.

Profesionalna kvalifikacija • Pod profesionalnom kvalifikacijom podrazumijeva se "posjedovanje”, na određenoj razini, znanja potrebnih pojedincu koji se bavi nekim zanimanjem

Kriteriji određivanja profesije prema Flexneru Zadovoljstvo i osobna satisfakcija Etički kodeks Esencijalna znanja Odgovornost Profesija Profesionalana odgovornost Samoorganiziranje Aktivnosti Obaveze Nova znanja Edukacija Istraživanje Akademska Teoretska Praktična znanja Komunikacija unutar profesije

Karakteristike profesije ( Domović, 2009 ) • • • Vještine temeljene na teorijskom znanju Profesionalne asocijacije Obrazovanje kroz dugi period Testiranje/provjera kompetencija Uvođenje u profesiju (indukcija) Profesionalni razvoj Licenciranje/relicenciranje Autonomija u radu Etički kodeks

KARAKTERISTIKE PROFESIJE Autonomija Atraktivnost Autoritativnost Altruizam

Razvoj sestrinske profesije • Sestrinstvo profesija (Florence Nightingale ) • Razvoj standarda sestrinske prakse prioritet je od 1952. godine ( Nightingale Pladge) • Održanje standarda moguće je kroz provođenje edukacije i očuvanje moralnih standarda. • International Council of Nurses izdaje Etički kodeks medicinskih sestara 1953. god. ( amandmani 1965. god. 1973. god. i 1989. god. )

Autonomija • je esencijalni element profesionalnog statusa i definira se kao postojanje kontrole, pravo i mogućnost samoodređenja, pravo na odluku i slobodu izbora

Percepcija autonomnosti • Kod medicinskih sestara pod utjecajem je osobnih karakteristika svake osobe i utjecajem strukturalnih obilježja radnog mjesta

Profesionalna autonomija • kontroliraju se uvjeti, standardi prakse, profesionalni autoritet u domeni opasne i kritične ljudske aktivnosti skrbi za bolesne osobe. • održanje profesionalne autonomije - članovi profesije trebaju podvrgnuti svoje aktivnosti i odluke kritičkoj evaluaciji drugih članova profesije

Samoreguliranje – regulatorna tijela ( ulazak u sestrinsku profsiju ) Standardi sestrinske prakse Kliničko sestrinsko znanje Ekspertiza Kvaliteta skrbi PROFESIONALNA AUTONOMIJA

Autonomija u sestrinstvu • Edukacija • Upravljanje • Klinička prosudba

Edukacija • U počecima sestrinski kurikulum je obuhvaćao znanje i aktivnosti o održavanju higijene pacijenta i prevenciji infekcija. • Do 50. i 60. ih godina 20 stoljeća zdravstvena njega je bila orijentirana prema bolesti, a ne prema bolesniku. • U drugoj polovici 20. stoljeća razvoj progresivne zdravstvene njege, definiranje i primjena teorija zdravstvene njege

Klinička prosudba • Područje kliničke prosudbe je najosjetljivije područje u sestrinstvu i odlučivanje medicinskih sestara u tom segmentu je limitirano. • Procjena stanja pacijenta i prepoznavanje potreba pacijenta utječe na kliničko prosuđivanje i pomaže u sagledavanju procesa liječenja s drugog aspekta, aspekta zdravstvene njege

Upravljanje • Organizacija zdravstvene njege • Organiziranje rada zdravstvenih ustanova i cjelokupnog zdravstvenog sustava • Mogućnost sudjelovanja u donošenju političkih odluka.

Dobra sestrinska praksa – razvoj profesije Metodološki pristup radu I istraživanju Edukacija Proces informatizacije Organizacijski modeli rada Sestrinska dokumentacija Metode rada Sestrinska terminologija i klasifikacija sestrinske prakse

Razvoj profesije • Terminologija-strukturirani jezik koji definira zdravstvenu njegu ( rječnik sestrinske terminologije) • Proces zdravstvene njege- klasifikacija sestrinskih dijagnoza ( 1973. god 1. klasifikacija NANDA ) • ICNP ( međunarodna klasifikacija sestrinske prakse, 1996. god. ) • Standardi sestrinske prakse • Stručno metodološke upute ( opisane su sve standardizirane procedure ) • Informatizacija sestrinske prakse

Republika Hrvatska • • 2003. god. Zakon o sestrinstvu 2003. god. Hrvatska komora medicinskih sestara 2005. god. Etički kodeks 2005. god. Promjene u obrazovnom sustavu, uvođenjem Bolonjskog procesa omogućava se medicinskim sestrama stjecanje novih znanja i vještina na dodiplomskoj i diplomskoj razini na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, kao i generiranje novih profila stručnjaka unutar same profesije u području edukacije i upravljanja • 2006. god. Radna skupina medicinskih sestara pri Hrvatskoj komori medicinskih sestara izradila je Razvrstavanje pacijenata u kategorije ovisno o potrebama za zdravstvenom njegom. • U izradi su i standardi sestrinske prakse kao još jedan značajan pomak u razvoju sestrinske prakse i sestrinske profesije.

Zaključak • Pravac razvoja sestrinstva kao profesije trebao bi biti usmjeren u nekoliko različitih područja, a to su samoreguliranje, definiranje i uspostava standarda, razvoj edukacije i istraživanja, te uspostava upravljanja i kliničkog autoriteta

Hvala na pažnji !

LITERATURA • Chiarella, M. ( 2002). The legal and professional status of nursing. Edinburgh: Churchill Livingstone • Cherry, B. , Jacob. S. ( 2005). Contemporary Nursing. St. Louis: Mosby • Donahue, P. ( 1996 ). Nursing The Finest Art. St. Louis: Mosby • Fučkar, G. ( 1996). Uvod u sestrinske dijagnoze. Zagreb: Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju • Internet stranice: • « Nurse» http: //en. wikipedia. org/wiki/ ( 11. 02. 2011. ) • « Accountability, autonomy and standards” http: //www. nursingtimes. net (10. 02. 2011. )