Venera Opi podaci promjer 12 104 km 0

Venera

Opći podaci promjer: 12, 104 km, 0. 95 promjera Zemlje masa: 0. 82 mase Zemlje gustoća: 5. 24 g/cm 3 prosj. udaljenost od Sunca: 108 milijuna km, 0. 7233 AJ najbliža udaljenost od Sunca: 38 milijuna km broj mjeseca: 0 magnetsko polje: nema ga zbog iznimno spore rotacije prosječna temperatura: 460 o. C na osvijetljenoj i mračnoj strani sastav atmosfere: 96. 5% ugljični dioksid (CO 2), 3. 5% dušik (N 2)

Još podataka o Veneri. . . rotacija: od istoka prema zapadu , vrlo spora (kada bi stajali na Veneri , Sunce bi izašlo na zapadu , a zašlo na istoku) duljina dana: 243 zemljina dana Venerina godina: 225 zemaljska dana zbog slične veličine sa Zemljom zovu je još i Zemljin dvojnik

Ime • po rimskoj božici ljepote i ljubavi (grč. Afrodita) • ime dobila jer je najsjajnija od svih „zvijezda” poznatih starim civilizacijama • poznatija pod nazivom večernja ili jutarnja zvijezda (Danica)

Izgled Venere • faze slične fazama Mjeseca najlakše se primjeti na istočnom nebu ujutro i zapadnom navečer • gusti oblaci uvijek sprječavaju pogled na površinu planeta • • sjaj planeta je posljedica odbijanja sunčevih zraka od oblaka (reflektira se oko 70% zraka) Enhanced picture of Venus shot through a violet filter by the Galileo spacecraft

Venerine faze kao i Mjesec, Veneru vidimo u različitim oblicima izgled faza je ipak drugačiji zbog različite udaljenosti

Unutarnji sastav Venere • najvjerojatnije sličan Zemljinom • moguće je da je jezgra od tekućeg željeza, no masa joj je puno manja od mase Zemljine jezgre • s obzirom na svoju veličinu (otprilike ista kao Zemlja), Venera bi trebala biti teža

Unutrašnjost planeta • vulkanska aktivnost pretpostavlja rastaljenu unutrašnjost • magnetsko polje gotovo ne postoji jer se sporo rotira • venera nema tektonske ploče, pretpostavlja se da je površina toliko vruća da se ne mogu formirati stalne krute ploče

Venerina atmosfera • • sastoji se većinom od CO 2 oblaci od sumporne kiseline bez vode 50 x gušća od Zemljine – pritisak na tlu jači 90 x • vjetrovi uz tlo su sporiji, no u atmosferi i do 300 km/h – ne zna se zašto • visoka temperatura – efekt staklenika • sve u svemu, ugodan planet za život

Efekt staklenika Sunčeve zrake koje se probiju kroz atmosferu zagrijavaju tlo. Tlo isijava temperaturu uvis, no oblaci ne dozvoljavaju većini topline izlazak. Posljedica je stalna visoka temperatura na planetu, neovisno o dobu dana.

Zašto se isto nije dogodilo i Zemlji? Voda i živa bića su profiltrirali veći dio CO 2, a na Veneri vode nema

Istraživanje Venere Mariner 10 – prelet 1973 na putu prema Merkuru Pioneer Venus – 5 sondi 1978. Vega 1 i 2 – 2 sonde 1985. Galileo – prelet 1990. Europe’s Venus Express - 2006 Messenger – preleti 2006. i 2007. na putu prema Merkuru

Slike sa površine od Venera landera Venera 9 1975 53 minute na površini Venera 13 1982 2 sata i 7 minuta na površini Venera 10 1975 65 minuta na površini Venera 14 1982 60 minuta na površini

Magellan 1989 -1994 Primarna zadaća mu je bila fotografirati površinu Venere 98% površine je fotografirano u visokoj razlučivosti

Pioneer Venus 1978 Orbiter Venerina atmosfera površina Venere

Vidljivo svjetlom i radarom • boje u radarskoj slici nisu prave, one su samo pretpostavka boje koju bi površina mogla imati

Površina Venere • površinske stijene su građene od bazalta, slične dnu naših oceana • gusta atmosfera otežava proučavanje površine • brojni krateri i zaravnjene površine sugeriraju mladi reljef • nema tektonskih ploča • starost stijena na površini nije nam poznata, a nije nam ni poznato kako se površina mijenjala kroz vrijeme

Izgled površine • površina je poprilično uravnjena, ima dosta vulkana i nešto visoravni • nema dokaza tektonike ploča • nema ulančanih planina

Pojašnjenje pojmova na površini Planitia: niske zaravni Terra: veće površine tla Planum: platoi Vulkanski krateri: mnogobrojni Udarni krateri: oko 1000, neravnomjerno raspoređeni

Štit - vulkani • vulkani ravnomjerno rašireni na sve strane, nastali čestim izlijevanjem magme slabijeg viskoziteta Sif Mons Štit - vulkan

Gula Mons – digitalni prikaz

Udarni krateri Yablochkina impact crater • radarska slika sa Magellana • svjetla područja: „tvrđe” stijene • tamnija područja : „mekše” stijene

Addams udarni krater sam krater ima 60 km promjer

Kanal lave kanal je širok oko 2 km njime najvjerojatnije teče magma slabijeg viskoziteta, no velike temperature

Vulkanske „palačinka” kupole • uravnjen vrh, vjerojatno zbog velikom atmosferskog pritiska • najvjerojatnije formirane erupcijom guste lave • najveća „palačinka” ima promjer 62 km

“Krpelj” • nastao radom vulkana • kupola sa kraterom • tragovi prelijevanja lave izgledaju kao noge

Nova Slika nove s Magellana Ova nova je široka oko 250 km

Maxwell Montes • najviše planine na Veneri • visoke oko 11 km – Mt. Everest je za njih patuljak

Najzanimljivija pitanja o Veneri danas 1. Da li je ikada bila nastanjiv planet? 2. Je li na njoj ikada bilo vode na površini? 3. Zašto se mijenja brzina vjetra sa visinom? 4. Kako je izgledala atmosfera u prošlosti 5. Da li je ikada imala tektoniku ploča? 6. Kako se s vremenom mijenjao broj udarnih kratera? 7. Koliko su stari pojedini dijelovi površine? 8. Brojna pitanja vezana uz unutrašnost Venere

Završno o Veneri. . .