OPI PODACI POSTOJI OKO 8800 VRSTA PTICA RANO

  • Slides: 35
Download presentation

OPĆI PODACI - POSTOJI OKO 8800 VRSTA PTICA - RANO SU SE PRILAGODILE ZA

OPĆI PODACI - POSTOJI OKO 8800 VRSTA PTICA - RANO SU SE PRILAGODILE ZA LETENJE, A SAMO NEKE VRSTE SU NAKNADNO IZGUBILE SPOSOBNOST LETA - PTICE SU ORGANIZMI SA STALNOM TEMPRERATUROM TIJELA I BRZIM METABOLIZMOM - ŠIROKO SU RASPROSTRANJENE (ŽIVE U PLANINAMA, PUSTINJAMA, ŠUMAMA I PRAŠUMAMA) - ZNANOST KOJA SE BAVI PROUČAVANJEM PTICA ZOVE SE ORNITOLOGIJA

KOŽA I PRILAGODBA PTICA n n n Ptice IMAJU BRŽI METABOLIZAM od gmazova JER

KOŽA I PRILAGODBA PTICA n n n Ptice IMAJU BRŽI METABOLIZAM od gmazova JER ZA LET TREBAJU MNOGO ENERGIJE METABOLIČKIM PROCESIMA - STVARA SE TOPLINA GUBITAK TOPLINE se kontrolira na površini tijela: – ISPOD KOŽE JE MASNO TKIVO - U KOŽI PERJE (razvilo se od rožnatih ljusaka gmazova) n LJUSKE SU OSTALE KOD PTICA NA NOGAMA, STOPALIMA I KLJUNU

- NOGE PTICA SU DOBRO PROKRVLJENE ČIME SE SPRIJEČAVA GUBITAK TOPLINE, ALI NISU BAŠ

- NOGE PTICA SU DOBRO PROKRVLJENE ČIME SE SPRIJEČAVA GUBITAK TOPLINE, ALI NISU BAŠ OSOBITO TOPLE Npr. pri temperaturi OD 18 º C noge fazana imaju 27º C, a tijelo 40º C - TJELESNA TEMPERATURA PTICA JE OD 40ºC DO 43ºC - - PTICE NEMAJU ŽLIJEZDE ZNOJNICE KOJIMA BI HLADILE TIJELO - U HLADNIM NOĆIMA TEMPERATURA PTICA PADNE NA TEMERATURU ZRAKATADA PADNU U STANJE SLIČNO ZIMSKOM SNU U SISAVACA

n n PRI NISKIM TEMPERATURAMAPERJE SE NAKOSTRIJEŠI I UBRZA METABOLIZAM PRI VISOKIM TEMPERATURAMA –

n n PRI NISKIM TEMPERATURAMAPERJE SE NAKOSTRIJEŠI I UBRZA METABOLIZAM PRI VISOKIM TEMPERATURAMA – PERJE PRILEGNE UZ TIJELO, KRV NAVRE U POTKOŽNE ŽILE I PTICE POČNU DAHTATI

MOŽEMO USTANOVITI PREMA OBLIKU KLJUNA ČIME SE HRANI POJEDINA PTICA - NPR. KUKCOJEDI IMAJU

MOŽEMO USTANOVITI PREMA OBLIKU KLJUNA ČIME SE HRANI POJEDINA PTICA - NPR. KUKCOJEDI IMAJU DUŽI, TANJI KLJUN, A MESOŽDERI IMAJU SNAŽAN KLJUN ČIJI JE VRH ZAVINUT PA NJIME MOGU TRGATI MESO S TIJELA ŽIVOTINE MNOGE PTICE IMAJU ČETRI PRSTA NA SVAKOJ NOZI (TRI PREMA NAPRIJED I JEDAN PREMA NATRAG) -POREDAK PRSTIJU VARIRA, ČESTO JE KARAKTERISTIČAN ZA NAČIN ŽIVOTA PTICE -NPR. PTICE KOJE ŽIVE UZ VODU IMAJU PLIVAĆE KOŽICE

LET PTICE LET JE VEOMA VAŽNA OSOBINA PTICA JER IM OMOGUĆAVA LAKŠI PRONALAZAK HRANE,

LET PTICE LET JE VEOMA VAŽNA OSOBINA PTICA JER IM OMOGUĆAVA LAKŠI PRONALAZAK HRANE, BIJEG I POTRAGU ZA POVOLJNIJIM STANIŠTIMA NAJJEDNOSTAVNIJE LETENJE JE LEBDENJE KAD PTICA KORISTI ZRAČNE STRUJE, A NEPRESTALNIM MAHANJEM KRILIMA PRI LETU TROŠI NAJVIŠE ENERGIJE

- OBLIK KRILA PTICAMA OMOGUĆUJE LET - MALE PTICE MOGU POLETJETI S MJESTA, A

- OBLIK KRILA PTICAMA OMOGUĆUJE LET - MALE PTICE MOGU POLETJETI S MJESTA, A VELIKE SE MORAJU ZALETJETI ILI SPUSTITI S POVIŠENOG MJESTA - ZRAK SE PRI SUDARU S GORNJOM ZAOBLJENOM STRANOM KRILA GIBA BRŽE I MANJE PRITIŠĆE NA POVRŠINU NEGO NA DONJOJ STRANI KRILA, PA SE TIJELO DIŽE GORE - PRI LETU TROŠE 15 PUTA VIŠE ENERGIJE NEGO DOK SJEDE - POSTOJI VIŠE NAČINA LETENJA - NEKE PTICE NE MOGU LETJETI : PINGVINI (KRILA SLUŽE ZE PLIVANJE) NOJEVI (KRILA POMAŽU U ODRŽAVANJU RAVNOTEŽE ) KIVIKAVAC

OBLIK KRILA PTICE OMOGUĆUJE LAGANO LETENJE 1. Letno perje I. reda 2. primarno pokrovno

OBLIK KRILA PTICE OMOGUĆUJE LAGANO LETENJE 1. Letno perje I. reda 2. primarno pokrovno perje 3. pakrilce 4. letno perje II. reda 5. sekundarno pokrovno perje 6. srednje pokrovno perje 7. malo pokrovno perje 8. tercijarno perje 9. rame

PERJE - JE IZRASLINA POUSMINE I USMINE - SASTOJI SE OD VELIKE KOLIČINE ROŽNATE

PERJE - JE IZRASLINA POUSMINE I USMINE - SASTOJI SE OD VELIKE KOLIČINE ROŽNATE TVARI KERATINA (iste bjelančevine koju sadrže dlake, nokti i kopita) - U KOŽI I PERJU SU PIGMENTI - RAZLIKUJEMO: -velika POKROVNA PERA - nježna perca PAHULJICE (uz pomoć njih tijelo čuva temperaturu)

GRAĐA PERA ZASTAVICA- čini ju velik broj isperaka međusobno povezanih resicama BADRLJICA – je

GRAĐA PERA ZASTAVICA- čini ju velik broj isperaka međusobno povezanih resicama BADRLJICA – je šuplja i čine ju cijev i stručak CIJEV- utaknuta je u perni mjehurić

n n n PTICE PERJE BRIŽLJIVO NJEGUJU ZAGNJURE GLAVU U VODU I NEKOLIKO PUTA

n n n PTICE PERJE BRIŽLJIVO NJEGUJU ZAGNJURE GLAVU U VODU I NEKOLIKO PUTA SE POPRSKAJU, ZATIM IZAĐU IZ VODE I KLJUNOM ČISTE PERJE MNOGE PTICE POMOĆU KLJUNA PODMAZUJU SVOJE PERJE KORISTEĆI SEKRET ŠTO JE GA IZLUČUJE ŽLJEZDA NA TRTICI (u blizini repa) – tako ga zaštićuju od vode i vlage PTICAMA PERJE OPADA JEDANPUT ILI DVA PUTA GODIŠNJE I ZAMJENJUJE SE NOVIM – TU POJAVU ZOVEMO MITARENJE VEĆINOM SE MITARE NAKON SEZONE PARENJA BOJA PERJA ŠTITI PTICU OD NEPRIJATELJA (FAZAN- MUŽJAK PREKRASNE BOJE, ŽENKA NEUGLEDNA)

KOSTUR PTICE n n ZBOG PRILAGODBE NA LET, TEŽINA KOSTURA JE SMANJENA KOSTI PTICE

KOSTUR PTICE n n ZBOG PRILAGODBE NA LET, TEŽINA KOSTURA JE SMANJENA KOSTI PTICE SU TANKE, ŠUPLJE I LAGANE ZOVEMO IH PNEUMATIČNE KOSTI KOSTUR PTICE S RASPONOM KRILA OD 2 m TEŽAK JE 115 g, što je manje od težine nježnih pera

1. lubanja 2. vratni kralješci 16. koštani štit bedra 17. trtična kost 3. ključna

1. lubanja 2. vratni kralješci 16. koštani štit bedra 17. trtična kost 3. ključna vilica 18. repni dio 4. greben prsne kosti kralježnice 5. rebro 19. lopatica 6. visoki greben 20. prsni dio kralježnice 7. koljeno 8. pisnica 9. I. prst, 10. goljenična kost 11. goljenična kost 12. lisna kost 13. preponska kost 14. sjedna kost 15. kuk 21. ramena kost 22. lakatna kost 23. palčana kost 24. peščaj (metakarpus) 25. III. prst 26. II. prst 27. I. prst (palac)

MIŠIĆI - PTICE IMAJU JAKE LETNE MIŠIĆE - STEZANJE VELKOG PRSNOG MIŠIĆA (drži se

MIŠIĆI - PTICE IMAJU JAKE LETNE MIŠIĆE - STEZANJE VELKOG PRSNOG MIŠIĆA (drži se grebene prsne kosti i ramene) UZROKUJE SPUŠTANJE KRILA - MALI PRSNI MIŠIĆ (smješten ispod velikog) PODIŽE KRILA - TI MIŠIĆI ZAJEDNO ČINE 25 -35% TJELESNE MASE PTICA - RAZLIKUJEMO: - CRVENE MIŠIĆE (BOGATI CITOPLAZMOM I MITOHONDRIJIMA – sporije se kontrahiraju i sporije umaraju) - BIJELI MIŠIĆI (IMAJU MANJE CITOPLAZME I MITOHONDRIJA – brže kontrahiraju i brže umaraju) PTICE KOJE DUGO LETE IMAJU VIŠE CRVENIH MIŠIĆA. Nožni mišići su posebno razvijeni u ptica koje ne lete (kazuar). Mišići su raspodijeljeni po čitavnom tijelu, a koji su spojeni s vrškovima pera, omogućuju perju pokretljivost.

OSJETILA I ŽIVČANI SUSTAV n n - - PTICE IMAJU VELIKI mozak, a to

OSJETILA I ŽIVČANI SUSTAV n n - - PTICE IMAJU VELIKI mozak, a to se posebno odnosi na PREDNJI i MALI MOZAK I OPTIČKI REŽANJ. Ptičja osjetila nisu ravnomjerno razvijena. kod većine ptica NAJRAZVIJENIJE JE OSJETILO VIDA, ZATIM OSJETILO SLUHA, dok su osjetila mirisa, okusa i dodira slabije razvijena. NO NEKE PTICE, KOJE NE LETE I ŽIVOT PROVODE NA TLU, npr. KIVIKAVAC (s Novog Zelanda) NJUHOM PRONALAZE LIČINKE I KUKCE KOJIMA SE HRANE

n n n VID JE VRLO VAŽAN ZA ŽIVOTINJE KOJE LETE OČI SU IM

n n n VID JE VRLO VAŽAN ZA ŽIVOTINJE KOJE LETE OČI SU IM VELIKE I ČINE 15 % TEŽINE GLAVE BOJE RAZLIKUJU VRLO DOBRO ŠTAPIĆI I ČUNJIĆI SU U MREŽNICI VRLO BLIZU I MNOGO GUŠĆI NEGO KOD ČOVJEKA, PA PTICE RASPOZNAJU PREDMETE MAKAR SU MALI BRZO AKOMODIRAJU OKO ZBOG POSEBNE GRAĐE OČNE JABUČICE - TO JE POSEBNO VAŽNO ZBOG BRZIH LETOVA IZMEĐU DRVEĆA OČI IMAJU : - DVA KAPKA, -PROZIRNU MIGAVICU I -SUZNE ŽLJEZDE SOVE I JASTREBOVI IZOŠTRAVAJU SLIKU POMOĆU MALIH MIŠIĆA KOJI SE DRŽE KOŠTANOG PRSTENA I LEĆE PATKE IMAJU OČI SMJEŠTENE SA STRANE GLAVE PA VIDE ISPRED I IZA SEBE

n n n SLUH JE TAKOĐER DOBRO RAZVIJEN U VEĆINE PTICA SLUŠNI APARAT IMA

n n n SLUH JE TAKOĐER DOBRO RAZVIJEN U VEĆINE PTICA SLUŠNI APARAT IMA SVE DIJELOVE KAO I KOD OSTALIH KRALJEŠNJAKA – JEDINO PUŽNICA NIJE TAKO DUGAČKA KAO KOD SISAVACA PTICE ČUJU ŠIROK SPEKTAR FREKVENCIJA

PROBAVA n Probavilo ptica građeno je od istih dijelova kao u ostalih kralješnjaka: usne

PROBAVA n Probavilo ptica građeno je od istih dijelova kao u ostalih kralješnjaka: usne šupljine, ždrijela, jednjaka, tankog i debelog crijeva (jezik koji se nalazi u ustima služi za uzimanje hrane i glasanje, jer većina ptica guta hranu) n n Kljun može biti raznih oblika, ovisno o načinu prehrane Ptice se hrane visokokaloričnom hranom (kukcima i drugim člankonošcima, malim sisavcima, voćem, sjemenkama itd. )

n n Probavni sustav započinje šupljinom koja se nalazi u kljunu. Hrana zatim prolazi

n n Probavni sustav započinje šupljinom koja se nalazi u kljunu. Hrana zatim prolazi kroz jednjak koji u mnogih ptica ima proširenje koje se naziva volja. Tu dolazi do omekšavanja hrane. Zatim dolazi jednjak koji prelazi u žljezdani predželudac, u kojem se obavlja enzimska razgradnja hrane. Na to se nastavlja mišićni želudac u kojem se često nalaze kamenčići koji pomažu u usitnjavanju hrane. Hrana iz mišićnog želuca ulazi u dvanaesnik, zatim u tanko i debelo crijevo, a neprobavljeni ostaci izlaze kroz nečisnicu iz tijela.

DISANJE n n Dišni sustav ptica čine: dušnik, dušnice, pluća i zračne vrećice. Zrak

DISANJE n n Dišni sustav ptica čine: dušnik, dušnice, pluća i zračne vrećice. Zrak ulazi kroz nosne otvore na kljunu te zatim ulazi u dušnik koji se dijeli na 2 dušnice koje ulaze u pluća. Dušnice se u plućima granaju u sporedne dušnice i sve manje bronhiole pa zajedno čine gustu mrežu zračnih kapilara. Na pluća se nastavlja 5 zračnih vrećica (koje su zapravo proširenja dušnica izvan pluća) koje zalaze među organe i kosti i zato kažemo da su kosti pneumatizirane.

n n ULOGA ZRAČNIH VREĆICA: Zračne vrećice znatno smanjuju težinu ptica tijekom leta. Podizanjem

n n ULOGA ZRAČNIH VREĆICA: Zračne vrećice znatno smanjuju težinu ptica tijekom leta. Podizanjem krila tjelesna se šupljina proširi i zrak ispuni zračne vrećice i pluća, a spuštanjem krila djelovanjem prsnog mišića smanjuje se kapacitet tjelesne šupljine i organa za disanje te dolazi do istiskivanja uporabljenog zraka. Posebnost ptica čini pjevalo koje se nalazi na prijelazu dušnika u dušnice. Pomoću ovog organa ptice proizvode različite glasove, a razlikujemo zov i pjev. Najomiljenije ptice pjevice su slavuj, crvendać, crvenokape grmuše itd.

OPTJECANJE KRVI n n n Srce se sastoji od 2 pretklijetke i 2 klijetke.

OPTJECANJE KRVI n n n Srce se sastoji od 2 pretklijetke i 2 klijetke. Kod ptice nema miješanja arterijske i venske krvi, što je osnovni preduvjet homotermnost što znači da su ptice životinje sa stalnom temperaturom tijela između 40 °C i 44 °C. Da se održi stalna temperatura tijela, disanje mora biti intenzivno kako bi se krv obilno opskrbljivala kisikom. Aorta se po izlasku iz srca grana po tijelu na arterije koje donose kisik u organe. Limfni sustav u ptica je slabo razvijen.

IZLUČIVANJE n n Mokraća nastaje u pravim parnim bubrezima ili metanefrosima. Mokraćovodima dolazi do

IZLUČIVANJE n n Mokraća nastaje u pravim parnim bubrezima ili metanefrosima. Mokraćovodima dolazi do nečisnice u kojoj nastaje redukcija vode i mokraća dobiva kašasti oblik. Zajedno s neprobavljenom hranom čini izmet koji se odstranjuje iz tijela.

RAZMNOŽAVANJE n n n Sve ptice legu jaja i odvojena su spola. Oplodnja je

RAZMNOŽAVANJE n n n Sve ptice legu jaja i odvojena su spola. Oplodnja je unutrašnja (sjeme se provodi spajanjem nečisnica ili mužjaci nekih vrsti (labudovi, patke, guske) imaju kopulacijski organ. U ženki je došlo do redukcije desnog jajovoda i jajnika (vjerojatno da bi bile lakše).

n n Oplodnja se odvija u gornjem dijelu jajovoda dok je jaje još bez

n n Oplodnja se odvija u gornjem dijelu jajovoda dok je jaje još bez ovojnice. Ljuska jajeta se formira tijekom spuštanja jajeta niz jajovod. Unutar jajeta se nalazi bjelanjak i žumanjak. Zametni razvoj ili inkubacija moguć je jedino grijanjem jajeta (oko 41 °C) na način da ptice sjede na jajetu različito dugo. Ovisno o tome kako izgledaju nakon što se izlegnu mladi dobivaju naziv : POTRKUŠCI ili ČUČAVCI

PONAŠANJE PTICA n n n Ptice se brinu za svoju mladunčad, savijaju gnijezda i

PONAŠANJE PTICA n n n Ptice se brinu za svoju mladunčad, savijaju gnijezda i sele se. Posebno ponašanje pokazuju za vrijeme razmnožavanja ( ženke se posebno šepure, a mužjaci nastoje posebnim pjevom privući naklonost ženke ) Gniježđenje počinje pojavom obilnije hrane i povoljnije temperature. Složena i manje složena gnijezda ptice grade na tlu, u grmlju, na drveću, šupljinama u stijenama itd.

n n n Većina ptica gradi svake godine nova gnijezda dok neke vrste iskorištavaju

n n n Većina ptica gradi svake godine nova gnijezda dok neke vrste iskorištavaju i stara (npr. lastavice, rode). Kukavice su specifičan slučaj jer svoje jaje umetnu u gnijezdo neke pjevice pa tako domadar othranjuje pticu nametnika dok kukavica gubi potomstvo. Velika jata ptica mogu nastati zbog više razloga kao što su zajedničko gniježđenje (kod galebova), traženja hrane (čvorak), noćenja (siva vrana) ili skupljanja pred selidbu (lastavice) Umjetno gnjezdo Prirodno gnjezdo

SELIDBA PTICA n n n Selidba je promjena mjesta boravka čitavih ptičjih populacija što

SELIDBA PTICA n n n Selidba je promjena mjesta boravka čitavih ptičjih populacija što se ponavlja u pravilnim vremenskim intervalima Prema kretanju ptice dijelimo u 3 osnovne skupine: -stanarice (vrabac) -skitalice (kugara) -selice (roda). Većina europskih ptica zimuje u Africi te tako u jednom smjeru prelete i do 10000 km (roda, rusi svračak).

n Orijentacija ptica nam još nije poznata jer na to vjerovatno utječu mnogi čimbenici

n Orijentacija ptica nam još nije poznata jer na to vjerovatno utječu mnogi čimbenici kao što su : - Sunce, - zvijezde, - Zemljin magnetizam, - smjer vjetrova, - osjetilo za snalaženje u prostoru

PODRIJETLO PTICA n n Ptice su se razvile od gmazova Najstarija ptica za koju

PODRIJETLO PTICA n n Ptice su se razvile od gmazova Najstarija ptica za koju znamo je Archaeopterix, (ime joj znači starodrevna ptica). -Drugačija je od svih današnji ptica, zbog nekoliko osobina: imao je pandže na krilima kao što su ih imali leteći gmazovi, kralježnicu u repu i zube u kljunu; - Vjerojatno se služio i krilima i nogama kad se penjao po granama drveća na kojima je živio.

n Ornitolozi dijele ptice u 2 nadreda: a) STARKOČELJUSKE (bezgrebenke – nemaju greben) b)

n Ornitolozi dijele ptice u 2 nadreda: a) STARKOČELJUSKE (bezgrebenke – nemaju greben) b) NOVOČELJUSKE (grebeneke – imaju greben na prsnoj kosti – mjesto na koje se vežu letni mišići)

n a) Velike kopnene ptice koje ne mogu letjeti npr. Nojevke, kazuari i emui,

n a) Velike kopnene ptice koje ne mogu letjeti npr. Nojevke, kazuari i emui, nandiji, kivikavci, tinamui

n b) dijele se na 2 skupine – -one koje žive u vodi i

n b) dijele se na 2 skupine – -one koje žive u vodi i -one koje žive na kopnu npr. pingvinke, plijenorke, cjevosnice, rodarice, sokolovke, kokoške, kukavice, kučalice, vrapčarke, ždralovke, vivičarke, gušćarice