POVIJESNI RAZVOJ NEUROPSIHOLOGIJE NEUROPSIHOLOGIJSKA DIJAGNOSTIKA Kolegij Neuropsihologija u

  • Slides: 32
Download presentation
◘ POVIJESNI RAZVOJ NEUROPSIHOLOGIJE ◘ NEUROPSIHOLOGIJSKA DIJAGNOSTIKA Kolegij: Neuropsihologija u RT Mirna Kostović Srzentić

◘ POVIJESNI RAZVOJ NEUROPSIHOLOGIJE ◘ NEUROPSIHOLOGIJSKA DIJAGNOSTIKA Kolegij: Neuropsihologija u RT Mirna Kostović Srzentić

NEUROPSIHOLOGIJA Znanost koja proučava utjecaj patoloških promjena središnjeg živčanog sustava na doživljavanje i ponašanje

NEUROPSIHOLOGIJA Znanost koja proučava utjecaj patoloških promjena središnjeg živčanog sustava na doživljavanje i ponašanje čovjeka

DEFINICIJE: n n LEZAK: Neuropsihologija je primijenjena znanost koja se bavi bihevioralnim posljedicama disfunkcije

DEFINICIJE: n n LEZAK: Neuropsihologija je primijenjena znanost koja se bavi bihevioralnim posljedicama disfunkcije mozga BENTON: Disciplina koja se bavi upoznavanjem veza između ljudskog mozga i ponašanja i primjenom tog znanja na kliničke probleme

RAZVOJ NEUROPSIHOLOGIJE n n Višedisciplinarno područje – granica neurologije, kliničke psihologije i neurofiziologije Metode

RAZVOJ NEUROPSIHOLOGIJE n n Višedisciplinarno područje – granica neurologije, kliničke psihologije i neurofiziologije Metode i tehnike: klinička psihologija + neuropsihološki testovi i tehnike osjetljivi na različite vrste i stupnjeve mozgovnih oštećenja Anatomski model - neurologija Danas: najuža suradna struka u neurologiji, neurokirurgiji, pedijatriji, psihijatriji. . .

OSNIVAČI neuropsihologije: n n GOLDSTEIN (1878 - 1965) - neuropsihologijska analiza simptoma VYGOTSKII (1885

OSNIVAČI neuropsihologije: n n GOLDSTEIN (1878 - 1965) - neuropsihologijska analiza simptoma VYGOTSKII (1885 - 1934) - istraživanja viših psihičkih funkcija i smetnji nakon oštećenja SŽS-a

Prvi neuropsihologijski laboratorij n CHICAGO 1935. - Halstead n HRVATSKA - 1963. KLINIKA ZA

Prvi neuropsihologijski laboratorij n CHICAGO 1935. - Halstead n HRVATSKA - 1963. KLINIKA ZA NEUROLOGIJU KBC ZAGREB, Rebro – Jelena Šimunec Turdiu

Što kaže povijest? Veza između mozga i ponašanja …

Što kaže povijest? Veza između mozga i ponašanja …

n Grci - mozak sjedište duše - mentalnih funkcija n Hipokrat - povezao EPI

n Grci - mozak sjedište duše - mentalnih funkcija n Hipokrat - povezao EPI napade s mozgom n 4. st. n. e. “The cell doctrine of function” - sjedište mentalnih funkcija u ventrikularnim prostorima shvaćeni kao stanice - lateralni ventrikli - 1 stanica; treći ventrikl 2. stanica; četvrti ventrikl 3. Stanica n porijeklo tog stava - 2. St. Aristotel i Galen - začetak teorije lokalizacije funkcija n Teorija lokalizacije funkcija - održala se stoljećima!

n Lokalizacija vs. procesiranje informacija

n Lokalizacija vs. procesiranje informacija

Tijekom druge pol. 17. i prve pol. 18. st.

Tijekom druge pol. 17. i prve pol. 18. st.

Descartes: sjedište duše corpus pineale (šišarkasto tijelo) n Willis: corpus striatum n Viessens: bijela

Descartes: sjedište duše corpus pineale (šišarkasto tijelo) n Willis: corpus striatum n Viessens: bijela tvar n Lancis: corpus callosum ili žuljevito tijelo n

Gallova teorija (početak 19. st. ) Podijelio mentalne procese na veći broj odvojenih funkcija

Gallova teorija (početak 19. st. ) Podijelio mentalne procese na veći broj odvojenih funkcija i povezao ih s točno određenim lokalizacijama n Mozak: više različitih organa, a svaki od njih kontrolira jednu odvojenu sposobnost; onoliko mozgovnih organa koliko ima različitih sposobnosti n Različito od teorije ekvipotencijalnosti - svi dijelovi mozga jednako važni, bilo koji dio mozga može preuzeti funkciju drugog oštećenog dijela) n

Gallova teorija Naglasio ulogu korteksa ili mozgovne kore, pretpostavio da se vitalne funkcije nalaze

Gallova teorija Naglasio ulogu korteksa ili mozgovne kore, pretpostavio da se vitalne funkcije nalaze u mozgovnom deblu, a intelektualne u mozgovnim hemisferama n Na žalost, začetnik frenologije n

Frenologija …

Frenologija …

Spoznaje iz neurologije – napredak veza lezije i afazije! n n Broca (1861) lezije

Spoznaje iz neurologije – napredak veza lezije i afazije! n n Broca (1861) lezije posteriornog dijela lijevog čeonog režnja s ekspresivnim govorom - Brocino područje Wernicke (1874) povezanost oštećenja lijevog sljepoočnog režnja (gyrus temporalis superior) s deficitima receptivnog govora (senzorna disfazija); za obavljanje složene aktivnosti potrebna međusobna povezanost različitih dijelova mozga

n Kasnije: otkriven veliki broj centara u mozgu, funkcionalne mape korteksa

n Kasnije: otkriven veliki broj centara u mozgu, funkcionalne mape korteksa

Luria (1966) Nagli razvoj neuropsihologije nakon 2. svjetskog rata n Zaslužan za pojam FUNKCIONALNOG

Luria (1966) Nagli razvoj neuropsihologije nakon 2. svjetskog rata n Zaslužan za pojam FUNKCIONALNOG SUSTAVA n Odgovor na pitanje: što je neuropsihološka funkcija i gdje je lokalizirana? n

FUNKCIJSKI SUSTAV (Luria) n n n kompleks mozgovnih struktura kao nositelj određene psihičke aktivnosti

FUNKCIJSKI SUSTAV (Luria) n n n kompleks mozgovnih struktura kao nositelj određene psihičke aktivnosti ozljeda mozga na određenom mjestu - pojava simptoma nakon otkrivanja simptoma - primijeniti metodu sindromske analize n kvalitativna analiza poremećaja ponašanja pokazuje li određeni skup simptoma dovoljan stupanj kohezije da bismo ga proglasili sindromom

3 osnovna funkcionalna mozgovna sklopa (Luria): 1. sklop za održavanje budnosti i reguliranja tonusa

3 osnovna funkcionalna mozgovna sklopa (Luria): 1. sklop za održavanje budnosti i reguliranja tonusa mozgovne kore n retikularna formacija, mezencefalon, talamus 2. sklop za primitak, obradu i skladištenje podataka n parijetalni, temporalni i okcipitalni režanj 3. sklop za programiranje, usklađivanje i nadzor složenih aktivnosti n prefrontalno i frontalno područje

n n časopis “Neuropsychologia” (1963) časopis “Cortex” (1964) veliko zanimanje drugih struka - liječnici:

n n časopis “Neuropsychologia” (1963) časopis “Cortex” (1964) veliko zanimanje drugih struka - liječnici: neurolozi, pedijatri, fiziolozi, dijabetolozi, neurokirurzi, onkolozi. . . radni terapeuti, logopedi, fizioterapeuti, defektolozi neuropsihologija danas: koristi spoznaje iz molekularne biologije, neuroanatomije, neurofiziologije …

Suvremene spoznaje n Teorija procesiranja informacija

Suvremene spoznaje n Teorija procesiranja informacija

TEORIJA MODULARNOSTI n spoznajni procesi organizirani u određenim procesnim jedinicama ili modulima. n čvrsto

TEORIJA MODULARNOSTI n spoznajni procesi organizirani u određenim procesnim jedinicama ili modulima. n čvrsto povezani, samostalni, računalni mehanizmi koji provode visoko specijalizirane funkcije (npr. otkrivanje oblika) n outputi iz nekoliko modula mogu se kombinirati zbog potreba mnogo složenijih spoznajnih operacija

TEORIJA MODULARNOSTI podupire je većina teorija suvremene neuropsihologije (Shallice, 1988 - Bradshaw) n dijeljenje

TEORIJA MODULARNOSTI podupire je većina teorija suvremene neuropsihologije (Shallice, 1988 - Bradshaw) n dijeljenje računalnog sustava u manje jedinice omogućava brze, istovremene obrade više različitih inputa i omogućava promjene rada u pojedinim jedinicama bez istovremenog utjecaja na rad drugih n lokalno oštećenje može oštetiti samo određene specijalizirane funkcije, ali može dovesti i do općeg smanjenja učinkovitosti obrade n

PREDMET Vidno-perceptivna analiza Vidno-strukturalni opis Semantička reprezentacija Vizualna/ verbalna/ akcija Reprezentacija imena Reprezentacija akcije

PREDMET Vidno-perceptivna analiza Vidno-strukturalni opis Semantička reprezentacija Vizualna/ verbalna/ akcija Reprezentacija imena Reprezentacija akcije IME POKRETI

n Faza n Vidno perceptivna analiza Ø Strukturalni opis Ø Semantička reprezentacija Ø n

n Faza n Vidno perceptivna analiza Ø Strukturalni opis Ø Semantička reprezentacija Ø n Sustav akcije Ø n Izvršne funkcije Ø n n n Procjena Upari boju, oblik, veličinu Upari predmet s njegovom funkcijom Napravi pokrete vezane uz taj predmet Generaliziraj korištenje predmeta u raznim situacijama

PODJELA (Davison, 1974): n n n EKSPERIMENTALNA NEUROPSIHOLOGIJA ispitivanje na životinjama, temeljna istraživanja BIHEVIORALNA

PODJELA (Davison, 1974): n n n EKSPERIMENTALNA NEUROPSIHOLOGIJA ispitivanje na životinjama, temeljna istraživanja BIHEVIORALNA NEUROPSIHOLOGIJA individualno testiranje - otkrivanje odstupanja od normalnog funkcioniranja u odnosu na određenu teoriju KLINIČKA NEUROPSIHOLOGIJA individualno testiranje, promatranje odstupanja kvalitativno i kvantitativno na kontinuumu, prognoza oporavka

KLINIČKI NEUROPSIHOLOG Operacionalne definicije ponašanja n Promatra odstupanja kvantitativno i kvalitativno na kontinuumu n

KLINIČKI NEUROPSIHOLOG Operacionalne definicije ponašanja n Promatra odstupanja kvantitativno i kvalitativno na kontinuumu n Dijagnostika, tretman i prognoza oporavka n Učinak različitih terapijskih i rehabilitacijskih postupaka n Uključen u proces rehabilitacije n

NEUROPSIHOLOGIJSKI PRISTUP: 1. Diferencijalna dijagnostika 2. Utvrđivanje lokalizacije oštećenja 3. Ispitivanje preostalih psihičkih funkcija

NEUROPSIHOLOGIJSKI PRISTUP: 1. Diferencijalna dijagnostika 2. Utvrđivanje lokalizacije oštećenja 3. Ispitivanje preostalih psihičkih funkcija 4. Praćenje oporavka i/ili praćenje napredovanja bolesti 5. Rehabilitacija psihičkih funkcija 6. Istraživanja

POSTUPAK: n n n intervju anamnestički i heteroanamnestički podaci klinički testovi i neuropsihologijske tehnike

POSTUPAK: n n n intervju anamnestički i heteroanamnestički podaci klinički testovi i neuropsihologijske tehnike osjetljive na postojanje različitih tipova i stupnjeva oštećenja kognitivnih funkcija promatranje ponašanja bolesnika kvantitativna i kvalitativna analiza rezultata nalaz i mišljenje

Što se ispituje? n n n SPOZNAJNE ILI KOGNITIVNE FUNKCIJE opće intelektualno funkcioniranje, mišljenje,

Što se ispituje? n n n SPOZNAJNE ILI KOGNITIVNE FUNKCIJE opće intelektualno funkcioniranje, mišljenje, učenje i pamćenje, perceptivne, prostorne i konstrukcijske funkcije, ekspresivne funkcije IZVRŠNE FUNKCIJE incija, planiranje, aktivitet, pozornost, psihomotorička brzina EMOCIJE I PROMJENE LIČNOSTI

Postupak neuropsihologijskog ispitivanja u okviru radne terapije 1. Funkcionalna procjena (“top-down”) n n n

Postupak neuropsihologijskog ispitivanja u okviru radne terapije 1. Funkcionalna procjena (“top-down”) n n n Opažanje aktivnosti u svakodnevnom životu, analiza aktivnost ADL Prednost: veza sa svakodnevnim životom Nedostatak: većina procjena usmjerena na fizičke, a ne kognitivne smetnje 2. Na oštećenju utemeljena procjena (“bottomup”) è standardizirani testovi è Prednost: objektivnost èNedostatak: koliko testovi imaju veze sa svakodnevnicom