Utjecaj modernih medija na odgoj djeteta Zoran Hercigonja

Utjecaj modernih medija na odgoj djeteta Zoran Hercigonja, prof. , Medicinska škola Varaždin

Sadržaj • 1. Medijski utjecaji na formiranje osobnosti djeteta • 2. Utjecaji Interneta kao medija na djecu – Pristup sadržajima – Internetske igre – Komunikacija na Internetu – Razvoj narcisoidnost • 3. Utjecaj televizije kao medija na djecu • 4. Zaključak • 5. Literatura

Medij • Komunikacijsko sredstvo • Nositelj informacija • Sredstvo programiranja svijesti

1. Medijski utjecaji na formiranje osobnosti djeteta (1/3) • utjecaj televizije i interneta na formiranje poželjnih karakteristika karaktera djeta osnovnoškolske i srednjoškolske

1. Medijski utjecaji na formiranje osobnosti djeteta (2/3) • Proces razvoja osobnosti; poželjne karakteristike – sposobnosti održivosti odnosima s ljudima – probijanje kroz život (samopouzdanje) – prosocijalno ponašanje – sposobnost da bude kreativno, temeljito, odlučno, ambiciozno, koncentrirano

1. Medijski utjecaji na formiranje osobnosti djeteta (3/3) • U razmatranja medijskog utjecaja na formiranje karaktera djeteta ulaze djeca između 7 i 18 godina – ranjivost u osnovnoškolskoj dobi i sklonost vanjskim utjecajima – ranjivost u adolescentsko doba; doba traženja sebe i finalizacije karaktera

2. Utjecaji Interneta kao medija na djecu • Pojavom Interneta došlo je naglog razvoja komunikacije i informiranja, zabavljanja i pretraživanja različitih sadržaja. • Internet nudi mnoštvo mogućnosti, ali i mnoštvo nemogućnosti

Pristup sadržajima (1/3) • • osobna manipulacija sadržajem pristup necjelovitim sadržajima sadržaji u fragmentima nedostatak sljednosti Nepovezani sadržaji Youtube kanal i video sadržaji u službi čovjekovog upravljanja neograničeno i repetitivno ponavljanje odabrane sekvence u skladu s osobnim interesima i/ili slučajnim odabirom

Pristup sadržajima (2/3) • Pristup sadržajima • učenje se svodi na ponavljanje; na taj način pamtimo određene radnje, određene sadržaje • priroda znatiželje • usvajanje ponašanja i navika – trajan utjecaj na formiranje karaktera • utjecaj na razvoj karaktera i mišljenja

Pristup sadržajima (3/3) • Pristup sadržajima • poželjne karakteristike – sposobnosti održivosti odnosima s ljudima • pitanje odgovornog ponašanja – probijanje kroz život • korištenje „dozvoljenih metoda” – sposobnost da bude kreativno, temeljito, odlučno, ambiciozno, koncentrirano • stagnacija kreativnosti u usvajanju gotovih obrazaca

Utjecaj medija na djecu i odrasle • • Nasilje na medijima – djeci daje krivu sliku svijeta, nasilnog svijeta 4 hipoteze na temelju istraživanja: I. Stimulacijska hipoteza ili imitacija (više od 60% djece mlađe dobi oponaša svoje junake na tv-u) II. Hipoteza uznemiravanja (nasilje u medijima, filmovi strave, nasilne igrice, izazivaju emocionalnu uzbuđenost i strah kod djece) III. Hipoteza katarze (oslobađanje potisnutih neprijateljskih osjećaja; „zamjenska agresija” ) IV. Habituacija ili hipoteza o neosjetljivosti (prekomjerno gledanje nasilja kod djece izaziva emocionalnu i kognitivnu otupjelost te povećava prag tolerancije prema nasilju u životu)

Internetske igre (1/2) • Promocija scenarija – nasilja – bogatstva – ljepote i slave kao životne odrednice i vrijednosti – omalovažavanje morala, obiteljskog zajedništva i kvalitetne komunikacije

Internetske igre (2/2) POSLJEDICE • • • stjecanje pogrešnih predodžbi i životnih vrijednosti repetitivno navikavanje na „neprihvatljivo” ponašanje pretvaranje neprihvatljivog ponašanja u prihvatljiv oblik postupna neosjetljivost na patnje drugih stvaranje tolerancije spram nasilja

Komunikacija na Internetu (1/3) • najrasprostranjenija socijalna komunikacijska mreža je Facebook • već duže vrijeme slovi kao trend komunikacije među mladima • jedan od načina društvenog izražavanja • osjećaj anonimnosti • Facebook kao zid lažne sigurnosti potpomognut računalom i monitorom računala

Utjecaj interneta, društvenih mreža na djecu Dobri utjecaji Facebook-a Nova prijateljstva Učenje o drugim kulturama Zabava Samopouzdanje Osjećaj pripadnosti Loši utjecaji Facebook-a Narcisoidnost Narušavanje samopouzdanja Gubitak privatnosti Opsjednutost porukama Depresija

Komunikacija na Internetu (2/3) • virtualan prostor između govornika i sugovornika kao izolator za preuzimanje odgovornosti • gubitak osjećaja za preuzimanjem odgovornosti

Komunikacija na Internetu (3/3) • dijete u normalnim okolnostima uči cenzurirati svoje misli odnosno promišljati što od sadržaja smije propustiti i pretvoriti u izjavu ili poruku, a što mora zadržati za sebe zbog osobne sigurnosti i sigurnosti drugih • Facebook otklanja osjećaj autocenzure te omogućava da dijete izjavi što mu padne na pamet ne vodeći brigu o osjećajima drugih

Razvoj narcisoidnosti (1/2) • Poželjne karakteristike • Probijanje kroz život (samopouzdanje) – narušavanje samopouzdanja • Prosocijalno ponašanje

Razvoj narcisoidnosti (2/2) • konstantno pružanje informacija o sebi, svojim postupcima, emocionalnom stanji. . . – izloženost, ranjivost • potreba dokumentiranja svakog događaja i trenutka provedenog obavljajući određene aktivnosti (selfiji, video isječci. . . ) • intenziviranje potrebe za društveno odobravanje i potvrđivanje od strane drugih

Utjecaj medija na djecu i odrasle • Djeca do dvije godine ne bi trebala gledati televiziju Dobri utjecaji televizije Učenje preko televizije Zabava Širenje djetetova pogleda na svijet Poboljšana komunikacija Loši utjecaji televizije Nasilje na televiziji Kriva slika svijeta Ponašanje djece Pad emocija

3. Utjecaj televizije kao medija na djecu (1/2) • formiranje predodžbi, predrasuda i stereotipa. • propagandno zabavni programi koji „odgajaju“ mladu populaciju i prate ih do njihove „zrelosti” • kvaliteta zabavnih sadržaja, spuštena je na razinu skromih potreba publike • vrijednosti se svode na hedonizam (zabavu), pragmatizam, utilitarnost (osobna korist) te oslabljenost za društveni angažman uslijed nepovjerenja u politički i ekonomski sustav

3. Utjecaj televizije kao medija na djecu (2/2) • brzina izmjenjivanja kadrova u vrlo kratkim vremenskim intervalima • usklađivanje djetetove reakcije na izmjenu kadra • potreba za neprestanom stimulacijom i brzim izmjenama postojećeg stanja • poremećaj koncentracije i pažnje – najčešća dijagnoza djece s individualiziranim programima

4. Zaključak • Mediji su postali globalna svijest. • Pitanje je hoćemo li im i u kojoj mjeri dozvoliti da postanu i globalna osobnost koja će preuzeti mjesto individualne osobnosti pojedinca?

Hvala na pažnji! HERCIGONJA © ZORAN

Literatura • • • • Knjige Ladislav Bognar, Milan Matijević, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb 2005. 3. izmijenjeno izdanje Stephen M. Alessi, Stanley R. Trollip, Multimedia for learning, Third Edition, Allyn & Bacon 2001. Vladimir Poljak, Didaktičke inovacije i pedagoška reforma škole, Školske novine - Zagreb, 1984. Vladimir Poljak, Didaktika, Školske novine - Zagreb, 1985. (peto izdanje) Vlasta Ilišin, Ankica Marinović Bobinac, Furio Radin, Djeca i mediji: Uloga medija u svakodnevnom životu djece, Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2001. Internet izvori Autor: Članak u knjizi, 2005 Nada Zgrabljić Rotar (Ur. ) Medijska pismenost i civilno društvo, Sarajevo: Media Centar, http: //djelatnici. unizd. hr/~nrotar/Medpismed. pdf – dostupno 20. 1. 2020. Autor: Vlasta Ilišin, Medija u slobodnom vremenu djece i komunikacija o medijskim sadržajima, Institut za društvena istraživanja, Zagreb, 2003. http: //www. mediaresearch. cro. net/clanak. aspx? l=hr&id=212 – dostupno 20. 1. 2020. Maya Götz, Dafna Lemish, Amy Aidman, Hyesung Moon, The role of media in children's make-believe worlds, http: //www. br-online. de/jugend/izi/english/publication/televizion/16_2003_1/e_goetz_ua. pdf Autor nepoznat, http: //www. djecamedija. org/dk/? page_id=35 – dostupno 18. 1. 2020. Autor nepoznat, http: //ahyco. uniri. hr/Seminari 2009/povijest_medija/index. html – dostupno 18. 1. 2020.