PRIPREMA DJETETA ZA POLAZAK U KOLU PREDKOLA JE

PRIPREMA DJETETA ZA POLAZAK U ŠKOLU

PREDŠKOLA JE OBLIK ORGANIZIRANE PRIPREME DJECE ZA POLAZAK U OSNOVNU ŠKOLU. TO JE PROSTOR IZMEĐU OBITELJSKOG DOMA, DJEČJEG VRTIĆA I OSNOVNE ŠKOLE.

OBILJEŽJA PROGRAMA PRIPREME DJECE ZA POLAZAK U ŠKOLU: • zadovoljavanje dječjih potreba tijekom boravka djeteta u predškoli, a u suradnji s roditeljskim domom • nastojanje da dijete dobije osjećaj sigurnosti i prihvaćenosti, što pretpostavlja da dijete i roditelji prihvate predškolu • pružanje svakom djetetu mogućnosti za stjecanje povjerenja u sebe, a time i stvaranje pozitivne slike o sebi i svojim mogućnostima • praćenjem razvoja djeteta moguće je uočiti posebne potrebe djeteta, te o tome porazgovarati s roditeljima koji će se obratiti stručnjacima za prevenciju mogućih poremećaja

ZADAĆE PREDŠKOLE • osposobljavanje za prihvaćanje obveza u koje će se uklopiti i buduće školske obveze • poticanje spontanih ponašanja i izražavanje posebnih potreba • otvorenost za prihvaćanje informacija • otvorenost za učenje u međudjelovanju s drugima • otvorenost za primanje usmenih i pisanih poruka

KARAKTERISTIKE SEDMOGODIŠNJEG DJETETA • vladanje fiziološkim potrebama • govorno izražavanje • vješto kretanje u prostoru i djelovanje u njemu ( poznavanje prostornih odnosa: gore, dolje, blizu, daleko visoko, nisko ) • razlikovati ponašanja koja sredina ocjenjuje kao pozitivna od negativnih • usvojiti pojmove i generalizirati ih • logički misliti i zaključivati na temelju poznatih elemenata • shvatiti postupke i uzroke nečijeg djelovanja • usmjeravati pozornost na različite stvari, pojave i događanja • shvaćati pojam vremena ( prošlost, sadašnjost, budućnost ) Dijete bi nakon pohađanja predškole trebalo biti pripremljeno za uključivanje u školsku sredinu i prihvaćanjem školskih obveza.

Od djeteta se očekuje da može podnijeti duže odvajanje od roditelja. Igra i druženje s vršnjacima i različitim odraslim osobama ( rođaci, susjedi, voditelji aktivnosti za djecu ) tijekom predškolskog razdoblja odlična su priprema za to.

Od djeteta se također očekuje i duža usredotočenost na školsko učenje. Dobra priprema za to je: • uključivanje u različite kućne obveze, • sudjelovanje u igrama koje zahtijevaju poštivanje nekih pravila, • ukazivanje na važnost učenja, • zahtijevanje da dovrši započeto i ne odustaje ako mu od prve nešto ne polazi za rukom.

Spremnost za školu Spoznajna zrelost Tjelesna zrelost Emocionalno - socijalna zrelost

TJELESNA SPREMNOST Tjelesnu spremnost djeteta ispituje liječnik: Dijete treba biti zdravo i zadovoljavati barem minimum standarda za visinu, težinu i tjelesne proporcije. Osjetilni organi (vid, sluh) trebaju normalno funkcionirati, a ako je potrebno uz korekciju ( naočale, slušni aparatić ). Tjelesna muskulatura djeteta treba biti razvijena kako bi mu omogućavala kretanje, stajanje i sjedenje bez teškoća, kao i izdržavanje novih tjelesnih napora, poput nošenja školske torbe, pješačenja do škole i mirnog sjedenja u školskoj klupi izvjesno vrijeme.

SPOZNAJNA SPREMNOST Spoznajna spremnost podrazumijeva razvijenost govora, mišljenja, opažanja i pamćenja te mogućnost usmjeravanja i održavanja pažnje izvjesno vrijeme. Spoznajnu spremnost utvrđuje psiholog, najčešće ispitujući opću intelektualnu razvijenost djeteta, te neke specifične sposobnosti kao što su vidna i slušna diskriminacija, grafomotorika i sposobnosti opažanja.

EMOCIONALNO - SOCIJALNA SPREMNOST Emocionalno-socijalna spremnost olakšava djetetu prihvaćanje školskog života i obveza, a sve je više dokaza o njezinoj važnosti za školski uspjeh. Emocionalno- socijalna spremnost znači da je dijete sposobno: • Uspješno komunicirati s vršnjacima i odraslima • Surađivati s vršnjacima i usklađivati vlastite ciljeve i želje s pravilima i ciljevima grupe • Sklapati i održavati prijateljske veze s vršnjacima • Odvojiti se od roditelja • Primjereno kontrolirati svoje postupke i osjećaje • Ustrajati u aktivnosti čak i kad ne uspije odmah

JE LI MOJE DIJETE SPREMNO ZA POLAZAK U ŠKOLU? DA, ako se raduje polasku i radoznalo je prema školi! DA, ako može pažljivo slušati priču ili se koncentrirati za neko vrijeme na aktivnost koju radi ( crtanje, građenje kockama, pomoć vama u nekom poslu, pregledavanje slikovnice )! DA, ako može ispričati priču ili prepričati priču koju je čulo, događaj koji je doživjelo! DA, ako može kontrolirati svoje ponašanje i osjećaje i sudjelovati u igri vršnjaka!

NAJČEŠĆE PITANJE: TREBA LI ZNATI SVA SLOVA ILI ČAK ČITATI? Prije polaska u školu djeca NE TREBAJU ZNATI ČITATI I PISATI. No, iskustvo i istraživanja pokazuju da djeca iz obitelji u kojima se često čitaju slikovnice i druge dječje knjige, obično mnogo ranije pokažu interes za slova i najčešće uoči početka škole i sama počinju čitati. Prisiljavanje na čitanje najčešće je kontraproduktivno.

NAJBOLJA PRIPREMA ZA ČITANJE JE PREMA TOME: okruženost slikovnicama i dječjim knjigama koje se djetetu čitaju, o kojima se s njime razgovara i tako budi interes za slova i čitanje. Iako ne zna čitati ili ne zna sva slova prije polaska u školu, takvo će dijete to vrlo brzo i s voljom svladati u prvom razredu, što i jest zadatak prvog razreda!