Ugovorni odnosi i sudska zatita u okolnostima pandemijepotresa

Ugovorni odnosi i sudska zaštita u okolnostima pandemije/potresa i posebnog režima rada sudova Mićo Ljubenko Odvjetničko društvo Ljubenko&partneri d. o. o.

1. Viša sila i pravne posljedice Pregled webinara 1. 1. Viša sila primjenom ZOO-a i drugih propisa RH – uvodno 1. 2. Viša sila po osnovi činjenice epidemije, pandemije COVID-19 1. 3. Kada se ugovorna strana može pozvati na trenutak nastupa više sile COVID-19? 1. 4. Preduvjeti za ostvarivanje prava pozivom na višu silu radi oslobođenja od ugovornih obveza 1. 5. Izmjene ugovora uzrokovane COVID-19 i/ili potresom zbog promijenjenih okolnosti, čl. 369. ZOO 1. 6. Raskid ugovora bez primjene čl. 369. ZOO-a – radi promjenjenih okolnosti 1. 7. Nemogućnost ispunjenja kao razlog za raskid, prema čl. 373. ZOO-a 1. 8. Treba li i kako ugovorom urediti klauzule više sile? 1. 9. Relevantna sudska praksa u odnosu na višu silu, promijenjene okolnosti, raskid ugovora i dr.

Pregled webinara 2. Posljedice više sile COVID-19 na posebne ugovorne odnose 2. 1. Ugovor o zakupu s aspekta izmjene/raskida/moratorija/nagodba ugovora 2. 2. Ugovor o prodaji robe s aspekta izmjene/raskida/moratorija/nagodba ugovora 2. 3. Ugovor o građenju s aspekta izmjene/raskida/moratorija/nagodba ugovora 2. 4. Razlike u primjeni - izmjena (aneks), raskid, moratorij ili nagodba - druge vrste ugovora 2. 5. Ostvarivanje ugovornih prava zbog COVID-19/potres 22. 3. 2020, prema osiguravajućim društvima 2. 6. Nastup više sile tijekom ili nakon provedenog postupka javne nabave 2. 7. EU sudska praksa - neravnopravnost poduzetnika u uvjetima COVID-19 2. 8. Otkazivanje ugovora o radu obzirom na primljene potpora

Pregled webinara 3. Sudska zaštita ugovornih prava tijekom i povodom više sile 3. 1. Sudska zaštita - rokovi s aspekta novih interventnih zakona i mjera Vlade RH 3. 2. Nove ovlasti i privremeni režim rada sudova, javnih bilježnika i FINE 3. 3. Zastoj sudskih (ovršnih) postupaka – ovlasti poslodavaca, zatezne kamate 3. 4. Posljedice zbog propuštenog preuzimanja/onemogućavanja dostave pismena povodom više sile 3. 5. Ostvarenje prava na zadužnice i druge ovršne isprave, založna prava 3. 6. Privremene mjere i drugi izuzeci od zastoja ovrha i osiguranja 3. 7. Pravo na predstečaj ili stečaj, zastoj (prekid), odgoda ovrhe 3. 8. Pravo na naplatu bankarske garancije zbog nastupa više sile 3. 9. Provedba registarskih i zk postupaka tijekom više sile COVID-19/potres

1. Viša sila i pravne posljedice

1. 1. Viša sila primjenom ZOO-a i drugih propisa RH - uvodno • Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO) izričitom odredbom ne uređuje definiciju „više sile” • ipak, pravno nije upitno da se viša sila definira kao - vanjski, nepredvidiv i izvanredni događaj koji se nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći • za svrhu više sile različiti propisi koriste tri vrlo slične pravne složenice – izvanredne okolnosti, posebne okolnosti, nesavladive prepreke. . . • konkretne slučajeve - COVID-19 i potres 22. 3. 2020. (Zagreb) - nije moguće na jednak način primjenjivati kao okolnost više sile • prije svega, ove dvije više sile imaju razlike s osnove - trenutka kad su mogle biti predviđene, razlika kako su mogle biti spriječene, kada su prestale i dr. • nije moguće čak niti istu višu silu (bilo COVID-19 bilo potres) primijeniti jednako na sve vrste ugovore • primjena ovisi o mjestu gdje se ugovor izvršava, o vrsti ugovorne obveze, o vremenu u kojem je trebalo izvršiti ugovor dolazi, mogući su i drugi faktori

1. 2. Viša sila po osnovi činjenice epidemije, pandemije COVID-19 Kronologija pravno relevantnih događaja COVID-19 1. Prvo saznanje o virusu COVID-19 u opće • 31. prosinca 2019. Kineske vlasti objavile virus i moguću zarazu u Wuhanu 2. Prvo saznanje o virusu COVID-19 u Italiji • 31. siječanj 2020. 3. Prvo saznanje o virusu COVID-19 u RH • 25. veljače 2020. 4. Formalno proglašena pandemija (WHO) • 11. ožujka 2020. 5. U RH proglašena mjere – tzv. opće karantene • 19. ožujka 2020. 6. U RH ukinute mjere – tzv. opće karantene (postupno za većinu ograničenja) • 11. svibanj 2020.

1. 3. Kada se ugovorna strana može pozvati na trenutak nastupa više sile COVID-19? • u odnosu na prikazane pravno relevantne datume potrebno je razmotriti o kojoj vrsti ugovora se radi, a osobito gdje je mjesto izvršenja ugovora • potrebno je uzeti u obzir kada je ugovorna strana prvi puta mogla predvidjeti da je izvjestan nastup više sile COVID-19 u odnosu na pojedinu zemlju • trenutak kad je ugovorna strana mogla predvidjeti nastup više sile ima pravni značaj zbog primjene čl. 370. ZOO-a koja upućuje na dužnost obavještavanja • npr. za neke vrste ugovornih obveza koje su se trebale izvršiti u RH mogao se predvidjeti nastup ove više sile i prije nego se prvi slučaj pojavio u RH (prijevoz, uvoz robe iz npr. Kine, Italije, Slovenije, turistički aranžmani itd. ) • nakon 11. 5. 2020. u RH načelno ne bi bilo moguće opravdati nemogućnost izvršenja ugovora zbog trajanja ove više sile • ali, ovisno o vrsti ugovorne obveze moguće je dokazivati da i nakon ovog datuma postoje posljedice ove više sile koje sprečavaju ispunjenje ugovora

1. 4. Preduvjeti za ostvarivanje prava pozivom na višu silu radi oslobođenja od ugovornih obveza • važno utvrditi što je sadržaj svakog pojedinog ugovora - s aspekta vremena ispunjenja ugovora, mjesta ispunjenja i vrste ugovorne obveze • potrebno je provjeriti postoji li ugovorna regulacija za slučaj nastupa više sile, te ako da, koje su posljedice za pojedinu ugovornu stranu • ako ne postoji ugovorna regulacija u odnosu na nastup više sile, a ugovorna(e) strana(e) upravo zbog više sile ne mogu u cijelosti ispuniti ugovor, važno je koja će se prava koristiti sukladno ZOO, podredno drugim propisima • prije svega, je li ugovorna strana pravodobno izvijestila drugu stranu o nastupu više sile, je li odmah poduzela moguće radnje za sprječavanje štete zbog nemogućnosti ispunjenja ugovora • ovisno o objektivnim okolnostima treba ocijeniti ima li ugovorna strana pravo na izmjenu ugovora ili na raskid ugovora • nije nužno da se ugovor modificira izmjenom ili raskidom, moguće opcije su i sporazumni moratorij (zastoj) primjene ugovora ili nagodba ili novacija

1. 5. Izmjene ugovora zbog više sile uzrokovane COVID-19 i/ili potresom zbog promijenjenih okolnosti, čl. 369. ZOO-a • sukladno čl. 369. ZOO-a ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora pravično izmijene • pravo na izmjenu ugovora je primarno pravo pogođene strane • ali i druga strana je ovlaštena (prva) ponuditi izmjenu • druga strana po logici stvari ima interesa ponuditi izmjenu npr. ako pogođena strana zahtijeva raskid ugovora • zakašnjela obavijest uzrokuje štetu, ali ne i gubitak tog prava, čl. 370. ZOO-a • zašto ZOO upućuje na sudski raskid ugovora? • nepristajanje na izmjenu ugovora uzrokuje sporni raskid ugovora • kako postupati tijekom sudskog spora o raskidu ugovora? • u pravilu, strana koja traži raskid niti ne izvršava ugovor do sudskog raskida

1. 6. Raskid ugovora bez primjene čl. 369. ZOO-a – promijenjene okolnosti • čl. 369. ZOO-a - raskid ne može zahtijevati strana koja se poziva na promijenjene okolnosti ako je bila dužna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili savladati • dakle, ugovori sklopljeni nakon 31. 12. 2019. mogu biti sporni za COVID-19 • strana koja zahtijeva raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka određenog za ispunjenje • kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se ugovor pravično izmijeni • ako izrekne raskid ugovora, sud će na zahtjev druge strane obvezati stranu koja ga je zahtijevala da ovoj naknadi pravičan dio štete koju trpi zbog toga • ali kad je prije isteka ugovora očito da druga strana neće ispuniti ugovor druga strana može raskinuti, čl. 364. ZOO-a • oprez, ovo pravo nije uvjetovano promijenjenim okolnostima iz čl. 369. ZOO-a • odricanje od promijenjenih okolnosti - načelo savjesnosti i poštenja, čl. 372.

1. 7. Nemogućnost ispunjenja kao razlog za raskid, prema čl. 373. ZOO-a • neovisno o opcijama raskida ili izmjene ugovora prema čl. 369. ZOO-a, čl. 373. uređuje i posljedice nemogućnosti ispunjenja zbog izvanrednih vanjskih događaja za koje ne odgovara ni jedna strana • čl. 369. „izvanredne okolnosti” vs čl. 373. „izvanredni vanjski događaj”? • ovdje zakon definira da se obveza obje strane gasi, ako nisu mogli predvidjeti, spriječiti, izbjeći ili otkloniti okolnost zbog koje je ispunjenje jedne od njih postalo nemoguće • strana koja je ispunila može zahtijevati vraćanje primljenog kao stečeno bez osnove, ako druga strana svoju obvezu ne može ispuniti • ovisi o vrsti ugovorne obveze, možemo procijeniti je li neispunjenje jedne strane postalo objektivno nemoguće, a ne subjektivno nemoguće • svakako da je ispunjenje nemoguće ako jedna strana ima formalnu zabranu ispunjenja (npr. zabrana rada), ali je li ispunjenje nemoguće ako ugovorna strana nema zabranu rada već ima financijske poteškoće?

1. 8. Treba li i kako ugovorom urediti klauzule više sile? • Je li dostatno paušalno i šturo navesti da strana X „ne odgovara za višu silu”? • Višu silu je moguće ugovorom urediti na način da se definira: a) koja strana snosi rizik nastupa više sile za slučaj izmjene ili raskida, b) koja je procedura korištenja prava na pozivanje za nastup više sile, c) definiranje kriterija prema pojedinim pojavnim oblicima više sile da bi se znalo kada su zadovolljeni uvjeti za proglašenje više sile npr. ; • kod vremenskih uvjeta – definiranje limita temperature, snage vjetra, količine oborina, perioda trajanja tih uvjeta dnevno/tjedno/mjesečno • kod potresa - definiranje min. i max. snage prema Richteru i udaljenost • kod epidemije – prema formalnim mjerama nadležnih tijela, dok je postupanje prema ili protivno preporukama potencijalno sporno • kod poplave – visina na mjernom mjestu i trajanja određene visine vode

1. 9. Relevantna sudska praksa u odnosu na višu silu, promijenjene okolnosti, raskid ugovora i dr. • pravno shvaćanje Ustavnog suda RH, koji je objektivne okolnosti (bankrot NBJ, raspad SFRJ, te okolnost da je ispunjenje obveze stvar država sljednica bivše države, kako je određeno čl. 7. Aneksa C Ugovora o pitanjima sukcesije) - definirao kao višu silu • odluka Vrhovnog suda RH Rev 1309/09 prema kojoj odgovor na pitanje koja jačina vjetra ima karakter više sile ovisi o konkretnim okolnostima, tako da postavljeno pitanje nije materijalnopravne naravi, jer ovisi o činjeničnim okolnostima svakog konkretnog slučaja • odluka Županijskog suda u Zagrebu Gž 5435/07 prema kojoj obveza tuženika u isplati novčanih sredstava ne prestaje ni kad sve što dužnik ima propadne uslijed okolnosti za koje on ne odgovara • odluke Vrhovnog suda RH Rev 2211/10 i Rev 1719/15 prema kojima se nevrijeme s udarom groma koji je izazvao previsoki napon u električnoj mreži ne smatra višom silom • odluka Vrhovnog suda RH Rev-930/09 naznačio razlikovanje između više sile (vis maior) i slučaj (casus) na način da se slučaj odnosi na nepredvidiv događaj koji se mogao spriječiti za razliku od više sile koja se ne može spriječiti (npr. bolesti, štrajk ? )

2. Posljedice više sile COVID-19 na posebne ugovorne odnose

2. 1. Ugovor o zakupu s aspekta izmjene/raskida/moratorija/nagodba ugovora • • • RH je donio Odluku o odgodi plaćanja zakupnine, naknada za koncesije, za privremeno korištenje poljopriverdnog zemljišta i dr. i time svojim zakupnicima, koncesionarima i korisnicima odgodila obvezu za tri mjeseca, u odnosu na ugovoreni rok plaćanja Grad Zagreb je poduzetnike, uz oslobađanje od plaćanja zakupnine, oslobodio i plaćanja komunalne naknade i to onima kojima je odlukom Stožera civilne zaštite obustavljen rad u cjelokupnom iznosu dok je ostalim poduzetnicima koji su obveznici komunalne naknade za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti umanjio za 30 % utvrđeni iznos obveze komunalne naknade primjeri RH i GZ su samo primjeri ne i pravila, poduzetnici kao zakupodavci trebaju razmotriti postoje li okolnosti da oni nisu mogli pružiti zakup ili obrnuto, da zakupac nije mogao koristiti zakup zbog ograničenja svoje djelatnosti i sl. ovisno o vrsti i predmetu zakupa - ponuditi mogućnost izmjene ugovora u vidu duže odgode ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja, odnosno predložiti raskid ugovora u spornom odnosu, važno može biti osiguranje plaćanja kroz zadužnice, te solemnizacija vrlo različite pravne posljedice ovisno koji je vid više sile u pitanju COVID-19 ili potres

2. 2. Ugovor o prodaji robe s aspekta izmjene/ raskida/moratorija/nagodba ugovora • • • - Razlozi za višu silu kod ugovora o prodaji robe za prodavatelje (dobavljače) mogu biti: nemogućnost transporta (razlike tuzemno i inozemno) nemogućnost dobave od svojih dobavljača spriječenost radnika zbog zdravstvenih ograničenja ? Razlozi za višu silu na strani kupaca mogu biti: zabrana ili ograničenje obavljanja djelatnosti zabrana javnog prijevoza, pad potražnje, raskid ugovora od strane njihovih kupaca spriječenost radnika kupaca zbog zdravstvenih ograničenja i dr. Očekivana sporna pitanja iz ugovora o prodaji ovisno o višoj sili COVID-19: rizik predstavljaju ugovorni odnosi sa definiranim minimalnim količinama robe nema rizika na strani kupca gdje su ugovorni odnosi - „prema narudžbi” utjecaj na ovaj rizik - ovisno čija je obveza prijevoza, odnosno gdje je franco robe sporno, kako tumačiti kad je kupac imao pravo prodaje rada kroz dostavu i on line prodaje

2. 3. Ugovor o građenju s aspekta izmjene /dodatka/aneksa ugovora Ukoliko je do izvanrednih okolnosti došlo nakon sklapanja ugovora korisno je dodatkom ugraditi jedinstvenu klauzulu u kojoj će biti navedeno: • a) da izvođač ima pravo ovisno o navedenim okolnostima na produljenje ugovorenih rokova, zbog ograničenja prijevoza radnika, pristupa gradilištu, dobave materijala i dr. • b) da izvođač ima pravo na troškove produljene gradnje (koji se mogu definirati kroz specifikaciju troškova unaprijed ili naknadno, odnosno u paušalnom iznosu po danu) • c) da će izvođač najkasnije do kraja svakog kalendarskog mjeseca podnijeti zahtjev naručitelju ako ima osnovu za primjenu točke a) i b) • d) definirati kriterije za slučaj ponovnog nastupa istovrsne više sile (epidemija) Ukoliko je do izvanrednih okolnosti došlo prije sklapanja ugovora, sve navedene okolnosti izvođač, ali i naručitelj ako ima ugovorne obveze povrh obveze plaćanja trebaju odmah objaviti i predložiti da se primjereno urede ugovorom plus - možda čak i tzv. “drugi val”

2. 4. Druge vrste ugovora - razlike kod primjene - izmjena (aneks), raskid, moratorij ili nagodba • svaka izmjena ugovornih uvjeta je izmjena ugovora, ali treba paziti je li ugovorena forma za izmjenu ugovora (npr. solemnizacija i dr. ) • odgode i umanjenja plaćanja jesu izmjene ugovora, ali se mogu provesti i sporazumnim storno računima, odricanjem od kamata i sl. • raskid ugovora poželjan je svakako u minimalno pisanoj formi, a logično je da se tada definiraju i međusobne obveze • nije nužno pitanje samog raskida ugovora sporno već je sporno na čiji teret padaju posljedice raskida, npr. dokazivanje naknade štete • moratorij je pravno ipak izmjena ugovora (aneks) gdje se prolongiraju rokovi bez daljnjih obveza za ugovorne strane • sukladno ZOO-u nagodba nije niti izmjena ugovora niti obnova ugovora, ali je uređenje spornih odnosa iz ugovora

2. 5. Ostvarivanje ugovornih prava zbog COVID-19/potres 22. 3. 2020, prema osiguravajućim društvima • važno je kako su u uvjetima osiguranja za konkretnu vrstu osiguranja definirana pokrića, npr. izrijekom za pojedine rizike (događaje) ili su izrijekom isključeni pojedini rizici (događaji) • polica osiguranja u pravilu ne uređuje koji su rizici pokriveni • što ako konkretan rizik (epidemija, potres) nije niti predviđen niti isključen iz pokrića? • nije jednako tumačenje uvjeta prema pravnim i prema fizičkim osobama • također, kod povreda procedure prijave štete (rokovi, forma i dr. ) nije jednaka posljedica za pravne osobe i fizičke osobe (potrošači) • • • moguća i primjena Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) – je li epidemija prirodna nepogoda? prema tom zakonu nije, a potres izrijekom jest - definicija prirodne nepogode je usmjerena na vremenske uvjete „prirodna nepogoda” – još jedna slična zakonska kategorija

2. 6. Nastup više sile tijekom ili nakon provedenog postupka javne nabave • Moguće situacije ovisno o vremenu nastupa više sile: a) – nastupila prije odabira ponuđača – izmjena/poništaj natječaja b) – nastupila nakon odabira, prije sklapanja ugovora – urediti ug. klauzulu c) – nastupila nakon sklapanja ugovora – urediti izmjenu ili raskid ugovora • ZJN (Zakon o javnoj nabavi) ne poznaje višu silu ili izvanredne događaje • čl. 240 ZJN-a – uređuje da je javni naručitelj dužan produljiti rok za dostavu ponuda ako je dokumentacija značajno izmjenjena (slučaj b) • čl. 298. ZJN-a – javni naručitelj obvezan je poništiti postupak javne nabave ako „postanu poznate okolnosti zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drugačije obavijesti o nadmetanju ili dokumentacije da su bile poznate prije” • čl. 303. ZJN-a – odluka o poništenju donosi se u roku od 30 dana od dana nastanka razloga za poništenje, je li ovaj rok prekluzivan? • čl. 317. ZJN-a - izmjena ugovora, a čl. 320. ZJN-a – raskid ugovora • Opći uvjeti čl. 26 za EU projekte predviđaju viša sila – nije povreda ugovora

2. 7. EU sudska praksa - neravnopravnost poduzetnika u uvjetima COVID-19 • nezavisni odvjetnik Niil Jääskinen je u svojem mišljenju od 14. 03. 2013. , u predmetu C‑ 509/11, obrazložio pitanje više sile u europskome pravu kao opće načelo. Naveo je kako je praksa suda takva da ukoliko ne postoji posebna zakonska definicija više sile u pojedinom propisu da je uvjet za priznavanje slučaja više sile taj da vanjska okolnost na koju se pozivaju pravni subjekti ima posljedice koje su toliko neupitne i neizbježne da je predmetnim osobama objektivno nemoguće ispuniti svoje obveze (nije uređeno pitanje predvidljivosti) • Sud Europske unije je više puta presudio da „s obzirom na to da pojam više sile nema istovjetan sadržaj u različitim područjima primjene prava Unije, njegovo značenje mora se odrediti s obzirom na pravni okvir u kojem treba proizvoditi učinke” – načelo razmjernosti • obzirom da viša sila nema nužno kod svih članica EU istovjetan sadržaj, naš sud u parnici može prema čl. 213. ZPP-a odrediti prekid postupka kako bi pribavio tumačenje Suda Europske unije – npr. ako se pitanje odnosi na ugovore koji su se trebali izvršiti u više članica EU, transport robe i dr. • Primjer Češka - Općinski sud u Pragu ukinuo je kao nezakonite (diskriminatorna ograničenja maloprodaje) dio restriktivnih mjera koje je češka vlada odobrila za sprečavanje pandemije novog soja koronavirusa

2. 8. Otkazivanje ugovora o radu obzirom na primljene potpora • za opravdano otkazane ugovore o radu, što uključuje istek ugovora na određeno, sporazumni otkaz na zahtjev radnika, osobno uvjetovani otkaz, odlazak radnika u mirovinu i otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika, poslodavac ostvaruje pravo na isplatu prema danima koje je osoba odradila u mjesecu otkaza • dužnost odmah ili najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti Zavod ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza • uključeni i radnici otpušteni u ožujku ukoliko ih poslodavac ponovno prijavi u radni odnos, nakon isteka razdoblja moguć je obračun • prava poslodavaca na korištenje mjera potpore za plaće ne mijenjaju obveze poslodavca s naslova sklopljenih ugovora o radu • poslodavac nema pravo isplatiti samo razliku do iznosa potpore

3. Sudska zaštita ugovornih prava

3. 1. Sudska zaštita - rokovi s aspekta novih interventnih zakona i mjera Vlade RH • sudovi nisu ustrojili svoj rad jedinstveno, nego prema uputi VSRH, svaki sud je odredio svoj način rada u okolnostima COVID 19 (web stranica vsrh. hr i sudova) • time je načelno svaki sud objavio svoju organizaciju na svojoj web stranici • Trgovački sud Zagreb zaustavio rad u cijelosti zbog potresa 22. 03. , nakon čega je ograničeno jedino registarski odjel radio bez fizičkog pristupa stranaka, a rad će se nastaviti na novoj lokaciji Kennedyijev trg • Zakona o dopuni ZPONS (NN 47/20) na snazi od 18. 04. 2020. na rok od 3 mjeseca – posljedica kojeg je deblokada računa svih fizičkih osoba zbog zastoja ovrha • Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima (NN 53/20) na snazi od 01. 05. 2020. na rok od 3 mjeseca – zastoj svih ovrha sa izuzecima • koji je status rokova u parničnim, kaznenim, prekršajnim i upravnim postupcima • odgoda GFI 30. 06. , odgoda tehničkih pregleda, odgoda ovrhe poreza do 30. 06. itd.

3. 2. Nove ovlasti i privremeni režim rada sudova, javnih bilježnika i FINE • • • sudovi (npr. OGZ objava 27. 4. ) su objavili redovan nastavak rada, s time da je moguće održati samo hitna ročišta do 31. 05. 2020. (npr. radni spor) kod ulaska dezinfekcija, maska, rukavice, moguće da se ne dopusti ulazak! provjera mjere samoizolacije, pisarnice neće primati stranke, pismena poštom ako se podnesak ne dostavi elektronski putem smatra se povućenim, čl. 106 a ZPP -a! nejasna ovlast javnih bilježnika – izdavanje ROO prema ovršenicima pravnim osobama javni bilježnici će zaprimati prijedloge, ali neće izdavati ROO protiv pravnih osoba ako bilježnik ipak izda ROO protiv pravne osobe, tada je ipak provediv kod FINE provedba zadužnica na teret pravnih osoba je moguća, ali i drugih ovršnih isprava FINA svoje ovlasti ima uređene ZPONS-om (NN 47/ 20) , a ne tzv. interventnim zakonom o ovrsi (NN 51/20)

3. 3. Zastoj sudskih (ovršnih) postupaka – ovlasti poslodavaca, zatezna kamata • Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti NN 53/2020, stupio na snagu 1. 5. 2020. • utvrđuje se zastoj s ovrhom u cijelosti prema fizičkim osobama, a prema pravnim osoba u cijelosti osim na računima putem FINE (gdje se ovrha i dalje provodi) • nejasna dužnost poslodavca – kod ovrhe uz suglasnost za pljenidbu plaće • dvojbeno, je li suglasnost ovšenika dana imajući u vidu ovu višu silu • zastoj zateznih kamata samo u ovrhama u tijeku ili po svim ovršnim ispravama? • stečajni razlozi nastali za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nisu pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranje stečaja • trajanje posebnih okolnosti utvrđuje se od 1. 5. 2020. do 1. 8. 2020. – hoće li se tada rokovi automatski nastaviti ili će sud donositi rješenja o nastavku po čl. 215. ZPP

3. 4. Posljedice zbog propuštenog preuzimanja/onemogućavanja dostave pismena povodom više sile • Objava HP od 17. 03. 2020. – način uručenja poštanskih pošiljka zbog COVID -19: • pismena osobne dostave nositi će se samo jedanput na dostavu; • poštar će pismeno uručiti ubacivanjem u kućni kovčežić ili ostavljanjem na ulaznim vratima stana ili kuće uz prethodnu suglasnost primatelja ili u slučaju odbitka primitka na ovakav način (razgovor na licu mjesta bez kontakta ili telefonski kontakt); • na povratnici/dostavnici poštar će naznačiti način uručenja „kovčežić“, te dodati napomenu „COVID – 19“ (umjesto potpisa primatelja) i dr. • što ako sud u parnici ne provede dostavu elektronskim putem, nego putem HP? • ponovna dostava po čl. 8. OZ-a ne može ići prije isteka 30 dana niti nakon 60 dana, ovdje zakon predviđa ponosnu dostavu, suprotno objavi HP

3. 5. Ostvarenje prava na zadužnice i druge ovršne isprave, založna prava • tzv. intereventni OZ upućuje na primjenju interventnog ZPONS-a • to znači da se ovrhe prema pravnim osobama (a contrario) – mogu provoditi na FINI • izdavanje (ovjera) zadužnice nije ovršni postupak, te ih je moguće i sada izdavati • FINA je dužna samo zaprimati i evidentirati osnove prema fizičkim osobama, ali ne i provoditi ovrhe dok traje zastoj prema ZPONS-u • kako će se urediti redosljed ovrha na FINI koje su izvan FINE tijekom zastoja namirene? • FINA je dužna provoditi ovrhe prema pravnim osobama, neovisno je li prethodno tijekom zastoja ovrhe ishođena ovršna isprava npr. ROO kod javnog bilježnika • solemnizacija i upis založnih prava moguće je tijekom zastoja ovrhe, jer se radi o dobrovoljnom osiguranju, prisilno osiguranje može kao iznimka

3. 6. Privremene mjere i drugi izuzeci od zastoja ovrha i osiguranja • za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu Zakona o interventnim mjerama mogu se provoditi ovršni postupci ako sudac s obzirom na okolnosti svakog pojedinog slučaja ocijeni da je navedene postupke nužno hitno provesti, unatoč posebnim okolnostima, ali suci tada moraju raditi posebna obrazloženja • prema Zakonu o interventnim mjerama u ovrsi nisu definirani postupci osiguranja, ipak ako se uzme u obzir da postupak ovrhe mora biti u zastoju 3 mjeseca upravo to može biti poseban novi razlog za interes da se ishodi osiguranje (npr. mjera) • nejasna iznimka, čl. 3. “…iznimno nije u zastoju (osim uzdržavanja i plaća) “…druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću” • u primjeni se već pokazuju nejasna tumačenja u odnosu na izuzetke od zastoja ovrhe, tako npr. ostaje nejasnim radi čega nedvojbeno u zastoj idu dospjele tražbine, a načelno ne idu nedospjele tražbine, sve uz upitan status suglasnosti ovršenika

3. 7. Pravo na predstečaj ili stečaj, zastoj (prekid), odgoda ovrhe • Zakonom o interventnim mjerama u ovrsi i stečaju regulirana je samo situacija nastupanja stečajnih razloga u vrijeme trajanja posebnih okolnosti, dok je postupak predstečaja izuzet • obzirom na navedeno može se zaključiti kako je zakonodavac imao na umu da dužnik može slobodno raspolagati svojim pravom iz Stečajnog zakona – podnijeti prijedlog za predstečaj • Zakon o interventnim mjerama uređuje zastoj svih ovršnih postupka, iako Ovršni zakon ne poznaje zastoj postupka, supsidijarna primjena ZPP-a • čl. 215. ZPP-a – rokovi kod prekida teku iznova, a čl. 215. a ZPP-a – zastoj isto kao prekid • jel to znači svi rokovi teku iznova automatski od 01. 08. 2020. ili rješenje o nastavku po čl. 215. ZPP-a “…rokovi teku iznova od dana kad sud dostavi rješenje o nastavku”? • ovrhe koje nisu zastoju, ipak mogu biti odgođene primjenom OZ

3. 8. Pravo na naplatu bankarske garancije zbog nastupa više sile • • • kada banke u garanciji koriste klauzule više sile time korisnik garancije preuzima rizik da banka moguće neće izvršiti plaćanje po bankarskoj garanciji zbog više sile klauzule samog teksta bankarske garancije trebaju biti usklađene kroz dva akta i to – ugovor zbog kojeg se izdaje osiguranje u vidu bankarske garancije i ugovor o nalogu (dužnik – banka), neovisno od čl. 1039. ZOO-a prema Pravilima Međunarodne trgovačke komore u Parizu – UPGP 758 , ukoliko garancija na prvi poziv istekne u vrijeme kada podnošenje ili plaćanje spriječi viša sila tada se rok u istoj nužno mora produljiti za 30 kalendarskih dana, a garant mora što prije obavijestiti nalogodavca rok za ispitivanje podnesenih dokumenata ne teče ako je samo ispitivanje dokumenta spriječeno zbog više sile po prestanku više sile vrši se plaćanje sukladno pozivu za plaćanje ako to nije bilo moguće napraviti odmah zbog nastupa više sile je li opravdan razlog za naplatu bankarske garancije ako nalogodavac (potencijalni dužnik) nije ishodio produljenje bankarske garancije? Npr. garancija je izdana za izvršenje u roku kao osiguranje penala ili garancija za garantni rok u građevini

3. 9. Provedba registarskih i zk postupaka tijekom više sile COVID-19/potres • sudovi su donijeli odluku objavljenu na službenim stranicama svakog suda da se provode samo hitni registarski i zemljišno-knjižni postupci • svaki od sudova na svojim službenim stranicama naznačio je e-mail adresu i broj faxa putem kojega se vrši komunikacija u registarskim postupcima • E-komunikacija u registarskim postupcima nije u funkciji neovisno o Zakonu o sudskom registru 2019. zbog tehničkih usklađenja, ali je rad registra TSZ redovan, bez stranaka • ZK odjel OGZ- objava od 07. 05. 2020. - da se od 11. 05. do 31. 08. radi u tzv. ljetnom radnom vremenu tj. samo prva smjena, najviše 10 ljudi u prostoru, maske i rukavice • ZK izvatci putem aplikacije E-građani ako je upisan OIB ili putem odvjetnika/bilježnika • Prijedlozi za upis putem odvjetnika ili bilježnika koji imaju pristup kroz e-komunikaciju

HVALA! Pitanja i odgovori usmeno ili putem e-maila. mico. ljubenko@ljubenko-i-partneri. hr