Komunikacija Vanost komunikacije za meuljudske odnose Vanost komunikacije

Komunikacija Važnost komunikacije za međuljudske odnose

Važnost komunikacije za međuljudske odnose Uspostavljanje dobrog uzajamnog odnosa predstavlja kamen-temeljac međuljudskih odnosa. Ono zahtjeva određene oblike ponašanja i vještina, a to su: • uspostavljanje veze • pokazivanje iskrenog zanimanja za drugu osobu • vještina slušanja Ø razvoj uzajamnog povjerenja i suradnje

Komunikacija i međuljudski odnosi I. Uspostavljanje veze

Uspostavljanje veze zahtijeva samo malo truda. Minimalni uvjeti su samo dvije do tri jednostavne geste koje pokazuju dobru volju: • • kontakt očima iskreni smješak pružanje pomoći kad je netko zatraži prijateljski pozdrav pokazivanje da uvažavamo drugu osobu prijateljsko, ljubazno ophođenje komentar ili pitanje koje pokazuje interes, a nije nametljivo dosljedno ponašanje bilo na prijateljski ili na formalan način

Uspostavljanje veze Ovo se može činiti nevažnim i očitim, uobičajenim. Razmislite, međutim, o svojim kontaktima s osobama koje smatrate teškima, nedostupnima. • • Koje od spomenutih gesti su izostale bilo u vašem prvom susretu s njima ili izostaju redovito? Koje geste su vama bitne ako druga osoba pokušava “uspostaviti vezu” s vama? Mali detalji mogu pridonijeti tome da se započne na krivoj nozi i otežati uspostavljanje bilo kakvog odnosa u budućnosti.

Komunikacija i međuljudski odnosi II. Pokazivanje iskrenog zanimanja za drugu osobu

Pokazivanje iskrenog zanimanja za drugu osobu • Uglavnom cijenimo ljude koji imaju slične vrijednosti i uvjerenja kao mi • “Drugačije” može biti uznemirujuće • Nije nam ugodno prihvatiti pomisao da bi netko • • drugi mogao biti “u pravu”, a da smo mi “u krivu” Naš mozak nam je sklon dobaciti spasonosne izjave kao što su “to je dosadno”, “on je budala” ili “to je glupost” Na taj način se ne moramo brinuti i preispitivati jesmo li zaista mi ti koji su “u pravu”.

Pokazivanje iskrenog zanimanja za drugu osobu • Kako razvijamo vještine u odnosima s ljudima, tako smo u većoj mjeri sposobni prihvatiti širi raspon različitosti kod drugih ljudi. • Učimo pronaći nešto nam je interesantno u tome što je netko drugačiji od nas i počinjemo cijeniti različitost. • Prestajemo gledati na svijet u terminima “dobro- loše”, “točno-pogrešno”, već ga počinjemo gledati kao bogatu paletu najrazličitijih nijansi.

Dojmovi o drugim ljudima Svi mi imamo svoje dojmove o ljudima oko nas. Neki od tih dojmova utemeljeni su na našem stvarnom poznavanju tih osoba, no većina dojmova stvorena je «na brzinu» . • na osnovu prvog dojma • na osnovu nekog izoliranog postupka koji je zapravo potpuno netipičan za tu osobu • na temelju toga što nam je netko rekao o toj osobi • naš dojam može biti obojan i našim predrasudama

Utjecaj dojma na ponašanje Kada ljudi imaju očekivanje o tome kakva je druga osoba, to očekivanje utječe na njihovo ponašanje prema toj osobi, što izaziva da se ta osoba ponaša u skladu s početnim očekivanjima, čineći tako da se ta očekivanja pokažu istinitima. Ovaj začarani krug naziva se samoispunjavajuće proročanstvo

Samoispunjavajuće proročanstvo

Samoispunjavajuće proročanstvo Treba imati na umu da to nije svjesno i namjerno ponašanje, nego automatsko. Nismo ni svjesni toga koja je naša vlastita uloga u tome da ponašanje druge osobe potvrđuje naša očekivanja. No samoispunjavajuće proročanstvo možemo izbjeći razvijanjem iskrenog interesa za druge ljude.

Zaključak Koje su koristi od toga da pronađemo nešto nam je interesantno u drugim ljudima? • otkrivamo da je svijet oko nas mnogo zanimljiviji • nestaje dosade i naše životno iskustvo postaje bogatije • osjećamo se mnogo ugodnije u društvu nepoznatih osoba • drugi ljudi se osjećaju ugodnije u društvu s nama • bolje razumijemo što se oko nas događa i razloge zašto drugi čine to što čine • možemo se bolje snaći u svakoj situaciji koja uključuje i druge ljude

Postavljanje pitanja

Vještina postavljanja pitanja Pitanjima upravljamo razgovorom i to tako da možemo: • smanjiti sugovornikovu želju za pričanjem • ohrabriti sugovornika da priča • ograničiti razgovor da teče onim pravcem kojim mi to želimo

VRSTE PITANJA: otvorena • Otvorena pitanja počinju s: Kako? Kada? Što ? Tko ? Gdje? Koliko? • Svrha: poticajna i produbljuju razgovor • Aktivna je: osoba koja odgovara. • Opasnost: Pitanja Zašto? jer djeluju agresivno i optužujuće. Svako pitanje Zašto? može se preformulirati!

VRSTE PITANJA: zatvorena • Zatvorena pitanja počinju s: Da li. . ? Jeste li. . ? Znate li. . . ? • Svrha: dodatna provjera činjenica • Aktivna je: osoba koja pita • Opasnost: pasiviziraju sugovornika i ne potiču razgovor

Usklađena konverzacija

Pravila usklađene konverzacije • upoznavanje • određivanje teme razgovora • ne započeti s negativnim, već s • pozitivnim pokazati interes za drugu osobu i njene ideje

Pravila usklađene konverzacije • postavljati otvorena pitanja • izbjegavati višestruka pitanja • dati sugovorniku vremena za • odgovor reflektirati dužinu rečenica i stil

Pravila usklađene konverzacije • ne naglašavati sebe i ne pričati o sebi • • • suviše, već samo o onom gdje postoji dodirna točka ne prekidati naglo svojom temom, već dobiti slaganje za promjenu teme svoj stav reći tako da ne obezvređuje drugu osobu dozvoliti mogućnost drugačijeg gledišta, a ne procjenjivati ispravnost tuđeg stajališta