Odnosi ishrane i lanci ishrane Osnovni nain uzajamnog

  • Slides: 6
Download presentation
Odnosi ishrane i lanci ishrane �Osnovni način uzajamnog povezivanja članova jedne životne zajednice predstavlja

Odnosi ishrane i lanci ishrane �Osnovni način uzajamnog povezivanja članova jedne životne zajednice predstavlja metabolizam biocenoze. �On čini osnovu organizacije njenog života, tj. njenu trofičku strukturu. Odnosi ishrane čvrsto povezuju sve vrste članova biocenoze.

�Autotrofni članovi biocenoza su proizvođači organskih materija, koji neposredno ili posredno služe kao hrana

�Autotrofni članovi biocenoza su proizvođači organskih materija, koji neposredno ili posredno služe kao hrana za potrošače. Autotrofni organizmi mogu biti fototrofni (vrše fotosintezu) ili hemotrofni (vrše hemosintezu). � Fotosinteza je proces u kome se stvaraju organska jedinjenja iz neorganskih pri čemu se svetlosna energija – energija Sunca pretvara u hemijsku energiju koja se vezuje u organska jedinjenja. Ovaj proces je svojstven samo biljkama koje poseduju hlorofil – zeleni biljni pigment. Zelene biljke – biljke sa hlorofilom same sebi stvaraju organske materije, odnosno hranu i označene su kao autotrofni organizmi (sve alge, više biljke i neke bakterije).

�Hemosintetički organizmi razlažu neorganska jedinjenja pri čemu dobijaju potrebnu energiju za sintezu ATP-a koji

�Hemosintetički organizmi razlažu neorganska jedinjenja pri čemu dobijaju potrebnu energiju za sintezu ATP-a koji predstavlja izvor energije za odvijanje životnih procesa. To je svojstveno samo nekim bakterijama koje imaju sposobnost da oksiduju neorganske supstance i na taj način dobijaju energiju, a prema vrsti supstrata na kome žive dele se na: nitrifikacione, sumporne, gvožđevite, vodonične.

�Heterotrofni organizmi uzimaju gotove organske materije koje su proizveli autotrofni organizmi. Tu spadaju sve

�Heterotrofni organizmi uzimaju gotove organske materije koje su proizveli autotrofni organizmi. Tu spadaju sve životinje, biljke bez hlorofila, sve gljive i većina mikroorganizama. �Postoji više kategorija potrošača : �- biljojedi (koji se hrane neposredno biljkama), �- mesojedi (posredni potrošači jer se hrane životinjama) i �- različiti saprofiti koji se hrane ostacima uginulih organizama. �Posebnu grupu saprofita čine heterotrofne bakterije i gljive koje razlažu ostatke organskih supstanci do neorganskih sastojaka (vrše mineralizaciju), vraćajući ih na taj način u prirodu u obliku koji je upotrebljiv za biljke. Od tih materija biljke, fotosintezom, ponovo stvaraju organske materije bogate energijom. Svi saprofiti čine grupu razlagača.

�U biocenozi postoje trofički lanci (trofičke piramide ili lanci ishrane). Svi organizmi su povezani

�U biocenozi postoje trofički lanci (trofičke piramide ili lanci ishrane). Svi organizmi su povezani odnosima ishrane i kroz te trofičke strukture materija kruži a energija jednosmerno protiče. Pri tome se menja oblik materije i energije. Deo energije izlazi iz sistema u obliku toplotne energije. Transfer energije hrane iz izvora u biljkama kroz seriju organizama iz grupe potrošača predstavlja lanac ishrane � Prva karika u lancu je najčešće proizvođač. Poslednju kariku u lancu čini potrošač koji u životnoj zajednici nema direktnih prirodnih neprijatelja. �Broj karika u tom lancu je obično 4 - 5, i u svakom transferu se 80 – 90 % potencijalne energije gubi u vidu toplote, dok se jedan deo energije zadržava u živim sistemima u funkciji održavanja osnovnih fizioloških procesa. �Nakon uginuća životinja, daljim razlaganjem organske materije do neorganske, koju vrše mikroorganizmi opet se oslobađa toplota i kao takva napušta prostor Planete. � Dobijena neorganska materija u formi dostupnoj producentima ponovo se uključuje u proces kruženja.