ZATITA KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROAA 1 OPENITO

ZAŠTITA KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA

1. OPĆENITO INDIVIDUALNA PRAVNA ZAŠTITA � pokreće tužitelj � radi zaštite individualnih interesa (povrijeđenih ili ugroženih subjektivnih građanskih prava) � konkretna pravna zaštita � odluka djeluje u pravilu inter partes KOLEKTIVNA PRAVNA ZAŠTITA � pokreće udruga ili predstavnik grupe tužitelja � radi zaštite grupnih kolektivnih interesa � apstraktna pravna zaštita � proširene subjektivne granice pravomoćnosti

2. ZAŠTO? �Prevladati slabosti individualne pravne zaštite �Ekonomska racionalnost – korist koju stranka očekuje veća od troškova postupka �Težina povrede �– veći broj slučajeva u kojima postoji manja povreda; objektivno povrijeđeni postupak ne pokreće jer se ne isplati �- povreditelj nastavlja s takvim ponašanjem �Informiranost �članovi grupe (kolektiva) nisu upoznati s važnim informacijama; nisu sposobni samostalno štititi svoje interese

3. VRSTE KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE � 1. Actio popularis � 2. Grupna tužba (Gruppenklage) � 3. Skupna tužba (Sammelklage) � 4. Udružna tužba (Verbandsklage) � 5. Model postupak (Musterverfahren)

4. ACTIO POPULARIS � Najstariji oblik kolektivne pravne zaštite � Kada je deliktom povrijeđen javni interes � “Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija opasnost njemu ili drugome, kao i da se uzdrži od djelatnosti iz koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost od štete, ako se uznemiravanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama. “ (čl. 1047. Zakona o obveznim odnosima) � preventivna � restitucijska – samo za osobu koja je pretrpjela konkretnu štetu � ekološka tužba

5. GRUPNA TUŽBA � � � � tužbu podnosi jedna ili više osoba u ime svih koji su pretrpjeli istu povredu najpoznatija – američki class action 17. st. Engleska - Bill of Peace - omogućavala više tužitelja rješavaju pitanje zajedničko svima u parnici pred Kancelarovim sudom (Court of Chancery); svi morali biti fizički prisutni representative plaintiffs - slučaj prezentira stranka koju sud imenuje kao predstavnika tužitelja kompenzacijska (50% svih class action postupaka kojima se traži naknada štete) Opt-out (SAD) – nije potrebna nikakva aktivna radnja da bi se postalo članom grupe Opt-in ( Španjolska, Švedska) – potrebna prijava za sudjelovanje u postupku

6. SKUPNA TUŽBA �Udruga zahtjeve oštećenika kumulira radi zajedničkog utuženja- koncentracija postupka pred jednim sucem �Kompenzacijska �Vereien für Konsumenteninformation (VKI) �„Sammelklage österreicherische Prägung“ � ne zasnova se na principu reprezentacije �ugovor o financiranju

8. UDRUŽNA TUŽBA �Podnosi ovlašteno tijelo – u pravilu udruga �preventivna – sprječava nedopušteno ponašanje pro futuro �represivna – uklanja protupravna ponašanja kojima se povređuju interesi grupe �apstraktna i posredna pravna zaštita – štiti kolektivne interese zajedničke nekoj grupi neovisno o tome je li do povrede subjektivnog građanskog prava došlo

9. MODEL POSTUPAK � Verfahren nach Kapitalanleger- Musterverfahrensgesetz (Kap. Mu. G) � 2004. 15 000 tužitelja tužilo Deutsche Telekom � kompenzacijska pravna zaštita; štite se prava pojedinca koji su povrijeđeni istom radnjom tuženika � Podnose samostalno tužbu � Registriraju se u “Klageregister” � OLG određuje model tužitelja, odnosno provodi model postupak � Odluka će imati prejudicijelni značaj u svim drugim postupcima koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi

10. PRAVNI IZVORI KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE U HRVATSKOJ � 1. Zakon o zaštiti potrošača (NN 143/14) �čl. 106. -122. � 2. Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12) – čl. 24. � 3. Zakon o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13) – čl. 502. a -502. h

10. 1. Zakon o zaštiti potrošača �ZZP 2003 – prvi put u Hrvatskoj propisana mogućnost udružne tužbe �ZZP 2007 – odgađa primjenu pravila o kolektivnoj pravnoj zaštiti do ulaska Hrvatske u EU �Je li nužno vezivati primjenu udružnu tužbu uz EU? �Od 2008. bila je moguća primjena kolektivne pravne zaštite u ZSD �Je li to značilo da smo kolektivna pravnu zaštitu potrošača mogli zatražiti ako su potrošači bili diskriminirani?

�Novela ZZP 09 �ovlaštena osoba treba pisano upozoriti trgovca da će ako ne prekine s nedopuštenim ponašanjem pokrenuti postupak radi kolektivne pravne zaštite �jasno određuje aktivnu legitimaciju za podnošenje udružne tužbe �ne odgađa primjenu pravila o kolektivnoj pravnoj zaštiti uz stupanje Hrvatske u EU �određuje sudsku nadležnost �propisuje djelovanje odluke prema trećima

� Aktivna legitimacija – ovlaštene osobe određene Uredbom Vlade � Potrošač – Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača i Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske � Pasivna legitimacija - trgovac � Nadležan sud – trgovački sud � Zahtjev deklaratorno-kondemnatoran � 1. utvrdi čin povrede propisa � 2. naredi prekid poduzimanja štetnih radnji i eventualno otklanjanje štetnih posljedica � 3. zabrana poduzimanja tih radnji ubuduće � Apstraktna, kolektivna i u pravilu nekompenzacijska zaštita

ZZP-a 2014 odnose se na odnos prema drugim zakonima, odnosno suprotnost s odredbama zakona kojima se uređuju pojedina upravna područja, a koji su usklađeni s pravnom ste ZZP 2014 čl. 106. sporovi ako postoji suprotnost s odredbama zakona kojima se uređuju pojedina upravna područja, a koji su usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije (čl. 4. st. 1. ), povredu pravila o isticanju cijena i pružanju usluga (čl. 7. ), nepoštenu poslovnu praksu (čl. 30. do čl. 40. ), obvezu obavještavanja potrošača od strane trgovca (čl. 42. ), rok za ispunjenje ugovora o kupoprodaji, nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima, sklapanje ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, sklapanje na daljinu ugovora o prodaji financijskih usluga, ugovore o pravu na vremenski ograničenu uporabu (timeshare), ugovore o dugotrajnom turističkom proizvodu, ugovore o ponovnoj prodaji i ugovore o zamjeni (čl. 44. -104. ). � Prijelazne i završne odredbe – ranije pokrenuti postupci � Uredba – rok od 60 dana � �

� Obvezatni sadržaj odluke kojom se usvaja tužbeni zahtjev ili ne? � Čl. 114. ZZP 14 � 1. utvrditi povredu propisa o zaštiti potrošača � 2. narediti prekid protupravnog postupanja i eventualno poduzeti mjere za otklanjanje štetnih posljedica � 3. zabraniti takvo ili slično postupanje ubuduće � Obrazloženje – sudska odluka mora imati sva tri elementa � Čl. 502. b ZPP tužitelj može tražiti… � Je li tužitelj u postupcima za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u određivanju sadržaja tužbenog zahtjeva vezan sadržajem odluke koju sud, ako usvoji tužbeni zahtjev mora donijeti ? � Dva rješenja

10. 2. ODLUKA U SLUČAJU UDRUGE FRANAK � � � Problemi vezani uz primjenu valutne klauzule koja se vezuje uz švicarski franak Odluke različitog sadržaja (individualne ili kolektivne pravne zaštite) u Hrvatskoj, Bi. H, Mađarskoj, Poljskoj U Hrvatskoj je riječ o sporu koji je pokrenuo POTROŠAČ – Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske protiv 8 banaka Odluka donesena 4. srpnja 2013. i njome je prihvaćen tužbeni zahtjev kojim se: 1. utvrđuje da su tuženici povrijedili kolektivne interese i prava potrošača zaključujući ugovore o kreditima koristeći ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju jer banke (trgovci) nisu potrošače u cijelosti informirale o svim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke - nastupila neravnoteža u pravima i obvezama ugovornih stranaka

� � � � � 2. nalaže se tuženicima da prekinu s tim postupanjem i u roku od 60 dana ponude izmjenu ugovorne odredbe na način da glavnica bude izražena u kunama u iznosu koji je isplaćen u fazi korištenja kredita i uz fiksnu kamatnu stopu 3. zabranjuje se tuženima takvo postupanje ubuduće. Presuda nije pravomoćna Banke izjavile žalbu Problemi presude: 1. vremensko važenje ZZP-a (materijalnopravni i procesnopravni) 2. aktivna legitimacija 3. valutna klauzula – dopuštena prema čl. 22. ZOO (nisu određeni modaliteti dopuštenosti) 4. informiranost potrošača

11. BOSNA I HERCEGOVINA � � � � � Kolektivna pravna zaštita (Zakon o zaštiti potrošača, Službeni glasnik Bi. H 181/06), čl. 98 -116. Individualna pravna zaštita, tužbeni zahtjev usvojen: 1. utvrđuje ništavnim odredbe ugovora o kreditu 2. utvrđuju se ništavnim odredbe ugovora i zasnivanju hipoteke 3. nalaže se tuženiku da isplati novčani iznos na ime neosnovano naplaćene kreditne obveze Vremensko važenje – tužba podnesena 2. 12. 2011. , ugovor o kreditu s valutnom klauzulom zaključen 9. 7. 2007. nije sporna visina rate sporno je li se ugovor mogao zaključiti uz primjenu valutne klauzule i jesu li promjene kamatne stope vršene u skladu s ugovorom Je li valutna klauzula uopće dopuštena - u to vrijeme NE

� Prema čl. 395. Zakona o obveznim odnosima “Ako novčana obveza protivno zakonu glasi na plaćanje u zlatu ili nekoj stranoj valuti, njezino ispunjenje može se zahtijevati samo u domaćem novcu prema kursu koji je postojao u vrijeme nastanka obveze” � Građani nisu bili informirani; narušen princip savjesnosti i poštenja � “Radi se o kombinaciji anuitetne otplate s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom po dvije osnove - toksičan bankarski kreditni proizvod koji je planiran i smišljen. ” � U kojoj će mjeri ova individualna pravna zaštita utjecati na promjenu ponašanja banaka ( u slučaju pravomoćnosti)? Bi li se oni kojima ta odluka ide u prilog mogli na nju pozivati u rješavanju svojih sporova?

12. SRBIJA � Odredba o kolektivnoj pravnoj zaštiti u ZPP-u ukinute odlukom Ustavnog suda (Iuz-51/2012 od 23. svibnja 2013). � Preporuke Narodne banke Srbije BAN 001 i BAN 002 – izračunati iznos kamata koji je preplaćen � Od 31 banke – 19 prihvatilo proporuke � Pravomoćna odluka – tužiteljica s KBC bankom zaključila stambeni kredit, valutna klauzula u švicarskom franku, marža banke viša od 3, 5% � Viši sud u Negotinu potvrdio presudu Prvog osnovnog suda u Beogradu kojom je banci naloženo da isplati 1325 franka zbog neosnovano obračunate kamate izmjenom marže

13. ODNOS INDIVIDUALNE I KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE �Odnos individualne i kolektivne pravne zaštite može biti UZAJAMAN �Odluka suda donesena u sporu u povodu pružanja kolektivne pravne zaštite može biti osnova za kasnija individualna potraživanja �S druge strane, (presuđujuća) odluka donesena u povodu pružanja individualne pravna zaštita može prejudicijelno djelovati na kasnije odluke pripadnika određene grupe

14. ZAKLJUČAK � Razvoj društva, množina pravnih odnosa u kojima se masovno povređuju prava pripadnika određene grupe zahtijevaju kolektivnu pravnu zaštitu. � Ne postoji jedinstven tip pravne zaštite kolektivnih interesa - ona je odraz pravne tradicije, izabranih modela, društvenih potreba i mogućnosti. � Kolektivna pravna zaštita odnosi se na potrošačke sporove, sporove u povodu diskriminacije, zaštite okoliša, tržišta kapitala � Individualna i kolektivna pravna zaštita su međusobno uvjetovane – obje služe djelotvornijem sustavu pružanja pravne zaštite u pravnom sustavu.