TIPOVI KONKURENCIJE Modul OSNOVI MAKROEKONOMIJE Savrena potpuna konkurencija

TIPOVI KONKURENCIJE Modul OSNOVI MAKROEKONOMIJE

Savršena (potpuna) konkurencija Na tržištu savršene konkurencije međusobno konkurišu brojni prodavci i kupci sa homogenim proizvodima. Svi učesnici imaju jednak pristup tržišnim informacijama, a ulazak na tržište i izlazak sa tržišta je potpuno slobodan. Tržište savrđene konkurencije u svom čistom obliku postoji samo kod rijetkih proizvoda kao što su neki poljoprivredni proizvodi.

Osnovne karakteristike savršene konkurencije, monopolističke konkurencije, oligopola i monopola

Nesavršena (nepotpuna) konkurencija • Nesavršena (nepotpuna) konkurencija je prelazni oblik između savršene (potpune) konkurencije i monopola, koji može biti različit u pogledu ograničenosti broja firmi. • Postoje dva tipa nesavršeno konkurentnog tržišta: – Oligopol, i – Monopolistička konkurencija

OLIGOPOL • Pod oligopolom se podrazumijeva tržište na kojem dominira nekoliko krupnih firmi, to je tržište sa samo nekoliko prodavaca, od kojih svvaki nudi proizvod sličan ili identičan drugim proizvodima. • Jedan primjer je tržište teniskih loptica. • Drugi primjer je svjetsko tržište sirove nafte: (nekoliko zemalja na Bliskom istoku kontroliše veliki dio svjetskih rezervi nafte).

TIPOVI OLIGOPOLA • Zavisno od tipa proizvoda razlikuju se: • čisti oligopoli (homogeni, standardizovani proizvodi: aluminijum, cement, čelici, hemijski proizvodi i slično, kod kojih se formiraju jedinstvene cijene) i • diferencirani oligopoli (proizvodnja raznovrsnih proizvoda iste funkcionalne namjene: automobili, cigarete, elektro uređaji za domaćinstvo, automobilske gume).

• Između oligopolskih firmi postoji tijesna međuzavisnost i usaglašavanje ponašanja. • Oligopoli se obično dogovaraju o cijenama, o obimu proizvodnje, uslovima prodaje, radi prevazilaženja međusobne konkurencije i dobijanja većih profita. • Takvi sporazumi se nazivaju karteli, koji često imaju karakter i ponašanje monopola.

• Oligopol sa samo dva člana naziva se duopol. • Duopol je najednostavniji tip oligopola. • Oligopol sa tri i više članova suočava se sa istim problemima kao i oligopol sa dva člana. • S obzirom na to da oligopolsko tržište ima samo malu grupu prodavaca, ključna karakteristika oligopola jeste tenzija između saradnje i sopstvenog interesa.

Monopolistička konkurencija karakteriše tržišnu strukturu u kojoj je mnogo preduzeća koja prodaju slične, ali ne identične proizvode.

• Većina proizvođača (na tržištu obuće, odjeće, kozmetike, bezalkoholnih pića, knjiga, filmova, kompjuterskih igara, restorana, kolača, namještaja i slično) djeluju u uslovima monopolske konkurencije, jer se trude da ubijede potrošače da je njihov proizvod unikatan u odgovarajućoj robnoj grupi (po kvalitetu, dizajnu, modi i slično).

• Na monopolističkim konkurentim tržištima svako preduzeće ima monopol nad proizvodom koji proizvodi, ali mnogo drugih preduzeća proizvodi slične proizvode koji se nadmeću za iste potrošače. • Ovo tržište ima neke karakteristike konkurencije i neke karakteristike monopola.

Karakteristike ovog tržišta su: • Mnogo prodavaca: ima mnogo preduzeća koja se nadmeću za istu grupu potrošača, • Diferencija proizvoda: svako preduzeće proizvodi proizvod koji se bar neznatno razlikuje od proizvoda ostalih preduzeća. • Slobodan ulazak: preduzeća mogu da uđu na tržište ili ga napuste bez ograničenja. • Kao i oligopol, i monopolistička konkurencija je tržišna struktura koja se nalazi između ekstremnih slučajeva konkurencije i monopola

Četiri tipa tržišne strukture Prema broju preduzeća: • Jedno preduzeće (monopol): voda iz vodovoda, kablovska televizija • Nekoliko preduzeća (oligopol): teniske loptice, sirova nafta. • Mnogo preduzeća u zavisnosti od tipa proizvoda da li je ü diferencirani proizvod (monopolistička konkurencija): knjige, filmovi ili ü identični proizvodi (savršena konkurencija): pšenica, mlijeko.

U stvarnosti, naravno, nikad ništa nije jasno razgraničeno kao u teoriji. • U nekim slučajevima je teško da se odluči koja struktura opisuje neko tržište. • Na primjer, ne postoji magičan broj koji odvaja „nekoliko“ od „mnogo“ kada se broje preduzeća na tržištu.

• Da li desetak kompanija koje sada prodaju automobile na tržištu, čini to tržište oligopolom ili konkurentnim tržištem? Nema sigurnog načina da se odredi kada se proizvodi razlikuju a kada su identični (jesu li različite marke mlijeka stvarno iste? )