9 NESAVRENA KONKURENCIJA I PROBLEM MONOPOLA DR Svetislav

9. NESAVRŠENA KONKURENCIJA I PROBLEM MONOPOLA DR Svetislav Polovina

TEMELJNE TRŽIŠNE STRUKTURE Ø Ekonomska teorija razlikuje slijedeće tržišne strukture: Ø a) savršena konkurencija Ø b) nesavršena (nepotpuna) konkurencija

SAVRŠENA KONKURENCIJA (1) Savršeno konkurentno tržište je ono koje se sastoji od velikog broja nezavisnih malih podzeća od kojih nijedno nije u mogućnosti utjecati na tržišne cijene Ø Na takvom tržištu postoji apsolutna sloboda ulaska drugih poduzeća Ø Faktori proizvodnje su savršeno pokretljivi Ø Postoji savršena informiranost o onom što se događa na tržištu Ø Svca poduzeća nude homogeni proizvod Ø

SAVRŠENA KONKURENCIJA (2) Od navedenih obilježja samo prva dva čine takvo tržište realnim dok ga treće i četvrto čine teorijskim modelom jer nema ni savršene mobilnosti proizvodnih faktora niti apsolutne informiranosti Ø U navedenim uvjetima poduzeća su price-takeri uzimajući tržišne cijene kao dane Ø Potražnja poduzeća je uslijed toga savršeno elastična Ø KRIVULJA POTRAŽN JE PODUZEĆA JEDNAKA JE KRIVULJI PROSJEČNOG PRIHODA ODNOSNO KRIVULJI GRANIČNOG PRIHODA (D = AR = MR = P) Ø

SAVRŠENA KONKURENCIJA (3) P S PRIHOD D=AR=MR = P D OUTPUT TRŽIŠTE Q Q PODUZEĆE

SAVRŠENA KONKURENCIJA (4) Poduzeće na tržištu savršene konkurencije rukovodi se načelom maksimalizacije profita Ø Ono će izabrati onaj obim proizvodnje kod kojeg je ukupni profit najveći a granični profit jednak 0. Ø To će se ostvariti u presjecištu krivulje graničnog odnosno prosječnog prihoda i graničnog troška Ø Kako je granični prihod jednak cijeni to će se dogoditi kada je P = MC Ø

SAVRŠENA KONKURENCIJA (5) Ø Zbog visokih profita u privrednu granu ulaze i druga poduzeća uslijed čega se povećava ponuda pa cijene padaju. Pad tržišnih cijena uzrokovat će i pad graničnog prihoda odnosno profita.

SAVRŠENA KONKURENCIJA (6) Ø U dugom roku se ravnoteža na tržištu savršene konkurencije ostvaruje kada je cijena jednaka LRMC i LRAC Ø U stanju dugoročne ravnoteže krivulja MR tangira krivulju LRAC koja siječe krivulju LRMC u točki minimuma

NESAVRŠENA KONKURENCIJA(1) Tržište nepotpune konkurencije je ono gdje Ø 1. postoji mogućnost određivanja cijena od strane kako ponude tako i potražnje. Pretpostavka te mogućnosti je ograničeni broj privrednih subjekata Ø 2. Privredni subjekti na tržištu nesavršene konkurencije su price makeri. U svojoj poslovnoj politici se rukovode određivanjem cijena i količina. Ø

NESAVRŠENA KONKURENCIJA (2) Ø 3. Postoji veća ili manja ograničenost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u granu. Ø 4. Za razliku od savršeno konkurentnih poduzeća čija je krivulja potražnje horizontalna krivulja potražnje poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba

GRAFIČKI PRIKAZ RAZLIKE SAVRŠENE I NESAVRŠENE KONKURENCIJE

V A Ž N O ! Iako privredni subjekti u uvjetima nesavršene konkurencije sami određuju cijene to ne podrazumijeva i apsolutni nadzor nad cijenom proizvoda Ø Cijena mora biti dovoljno visoka da pokrije troškove i ne smije biti previsoka da odbije kupce. Ø Primjer: Ako je cijena flaše Coca-cole (2 l) 12 kn proizvođač neće odrediti cijenu od 5 kn niti 50 kn. U prvom slučaju je cijena preniska dok je u drugom previsoka. Ø

VRSTE NESAVRŠENE KONKURENCIJE Ø Monopol Ø Duopol Ø Oligopol Ø Monopolistička konkurencija

MONOPOL Ø Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzeće Ø Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstitua Ø Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otežan ili onemogućen

DUOPOL Ø Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduzeća Ø Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otežan Ø Proizvodi duopolista mogu biti homogeni ali i diferencirani

OLIGOPOL Ø Oblik nesavršene konkurencije u kojoj nekoliko poduzeća sudjeluje u cjelokupnoj ponudi. Ø Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otežan Ø Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferencirani Ø Tipično oligopolno tržište je tržište automobila

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA Ø Ø Ø Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzeća različite veličine Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom svom obilježju što takvom poduzeću daje prednost pred konkurencijom. Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno lagan jer nema značajnijih prepreka Obzirom na navedena obilježja monopolistička konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji. Primjer ovakvog tržišta je trgovina na malo

NESAVRŠENA KONKURENCIJA NA STRANI POTRAŽNJE Monopson: takvo tržišno stanje gdje je samo jedan kupac na strani potražnje Ø Duopson: takvo tržišno stanje u kojoj na strani potražnje sudjeluju samo dva kupca Ø Oligopson: takvo tržišno stanje gdje na strani potražnje sudjeluje više kupaca. Ø Razlika između monopola ponude i potražnje je u tom što monopoli ponude žele nametnuti cijenu višu od ravnotežne dok monopoli potražnje žele ostvariti cijenu nižu od ravnotežne Ø

IZVORI NESAVRŠENE KONKURENCIJE Ø Troškovni uvjeti Ø Postojanje zapreka slobodnom ulasku u privrednu granu

TROŠKOVNI UVJETI Troškovni uvjeti su određeni postojanjem ekonomije razmjera Ø Ako postoji ekonomija razmjera tada poduzeće može povećanjem proizvodnje smanjiti svoje prosječne troškove i istisnuti s tržišta manja poduzeća Ø odnos između ukupne potražnje i efikasnog obima proizvodnje pojedinog proizvođača je takav da na tržištu ima mjesta za samo jednog od njih. Ø U tom slučaju riječ je o PRIRODNOM MONOPOLU. Ø

TRŽIŠNA STRUKTURA, POTRAŽNJA I TROŠKOVI

ZAPREKE ULASKU Zapreke ulasku čine faktori koji novim poduzećima otežavaju pristup pojedinim privrednim granama Ø Mogu biti zakonske i ekonomske. Ø Zakonska ograničenja javljaju se u vidu davanja patenta, koncesija ili uvoznih ograničenja Ø Ekonomska ograničenja javljaju se u vidu visokih investicija potrebnih za ulazak čime se obeshrabruju potencijalni konkurenti. Isti efekt se ostvaruje oglašavanjem i diferencijacijom proizvoda čime se kod potrošača stvara lojalnost prema pojedinim proizvodima ili proizvođačima. Ø

MOTIV POSLOVNE POLITIKE MONOPOLA Monopol se u svojoj poslovnoj politici rukovodi maksimalizacijom profita. Ø Maksimalizacija profita se postiže na dva načina: Ø 1. da se odabere onaj obim proizvodnje i ona cijena kod kojih je razlika između ukupnog prihoda (TR) i ukupnog troška (TC) učini maksimalno velika Ø da se odabere onaj obim proizvodnje i ona cijena pri kojoj je granični prihod (MR) jednak graničnom trošku (MC) , tj. MR = MC Ø

TABLICA MAKSIMALIZACIJE PROFITA MONOPOLA Q P TR TC Tpf MR 0 500 -500 MC Mpf 0 120 3 100 300 610 -310 100 36. 67 8 80 640 740 -100 68 26 15 74 1110 890 220 21 70 1470 1060 410 26 67. 5 1755 1250 30 67. 5 1965 33 62 35 60 67. 14 63. 33 42 21. 43 45. 71 60 28. 33 31. 7 505 57 38 1460 505 52. 5 2046 1690 356 27 76. 67 -49. 67 2100 1940 160 27 125 -98 52. 5 19 0

GRAF GRANIČNOG PRIHODA

GRAF MAKSIMALIZACIJE PROFITA

DISKRIMINACIJA CIJENA Jedan od načina ostvarenja monopolskog profita je diskriminacija cijena. Ø Diskriminacija cijena se događa kada se ista vrsta robe ili usluga pri istim graničnim troškovima prodaje po različitim cijenama. Ø Primjer: Kirurg za istu vrstu operacije različito naplaćuje svoje usluge. Cijena operacije bogatog pacijenta viša je od cijene operacije siromašnog pacijenta. Ø

PRETPOSTAVKE DISKRIMINACIJENA a) Mogućnost klasificiranja kupaca u različite grupe ovisno o njihovoj elastičnosti potražnje. Ø b) Mogućnost identifikacije grupe i njihovog razdvajanja uz prihvatljive troškove. Ø c) Nemogućnost preprodaje ili arbitraže takvog proizvoda. Ø Razlike u elastičnosti potražnje pojedinih grupa plod su razlika u visini dohotka, ukusa potrošača i postojanja supstituta. Ø

VRSTE DISKRIMINACIJENA Ø Razlikujemo diskriminacijena prvog, drugog i trećeg stupnja.

DISKRIMINACIJA CIJENA PRVOG STUPNJA (1) Kod ove vrste diskriminacijena monopolist određuje maksimalnu cijenu za svaku jedinicu proizvoda koju je potrošač spreman platiti. Ø Kako krivulja potražnje pokazuje spremnost potrošača da kupi neki proizvod zbog njenog negativnog nagiba prvi potrošač je spreman platiti najvišu cijenu, drugi nižu i tako redom. Ø Nametnute cijene su takve da zahvaćaju cjelokupni višak potrošača. Ø

DISKRIMINACIJA CIJENA PRVOG STUPNJA (2) Ova vrsta diskriminacije diskriminacijom cijena “uzmi ili ostavi” (“take it or leave it”) jer pri pregovaranju sa svakim kupcem monopolista zaračunava najvišu cijenu koju je taj kupac voljan platiti pod prijetnjom da mu neće prodati ništa. Zato je za prodavača ovo idealna cijena jer je maksimalno visoka. Ø U ovom slučaju krivulja potražnje postaje krivuljom MR monopolista. Ø

DISKRIMINACIJA CIJENA DRUGOG STUPNJA (1) Kod ove vrste diskriminacijena poduzeće nudi potrošačima cjenovni popust ovisno o količini kupljene robe. Ø Primjer: Cijena za jedinicu kupljenog kompjutorskog software-a ovisi o količini koja se kupuje. Ako se kupuje samo jedna jedinica cijena je 50$. Kupuje li se, međutim 10 jedinica za 400 $, tada je cijena jedne jedinice 40 $. Ø Tipičan primjer diskriminacije ove vrste je telefonska tarifa. Ø

DISKRIMINACIJA CIJENA DRUGOG STUPNJA (2) Primjer: HT svakom pretplatniku fiksnog telefona naplaćuje pretplatu od 60 kn mjesečno bez obzira da li on razgovarao ili ne. Cijena jednog impulsa razgovora je 0. 23 kn. Ako korisnik ima samo jedan impuls razgovora mjesečno on ga košta 60. 23 kn. Ako, međutim, ima 10 impulsa mjesečno jedan razgovor košta 6. 23 kn. Ø Telefonska pretplata je jedna cijena, dok je plaćanje razgovora po utrošenim impulsima druga. Ø

DISKRIMINACIJA CIJENA TREĆEG STUPNJA Ø Ova vrsta diskriminacije nastaje prilikom segmentiranja tržišta po pojedinim grupama. Ø Monopol pri tom nastoji odrediti cijenu pojedinačno za svaki sektor koja izjednačava granični prihod s graničnim troškom. Ø Tipičan primjer je određivanje cijena u zračnom prijevozu.

GRAF DISKRIMINACIJENA PRVOG STUPNJA P D = MR 0 X Q

GRAF DISKRIMINACIJENA DRUGOG STUPNJA P p’’’ p’ P Q’’’ Q’’ Q’ Q Q

GRAF DISKRIMINACIJENA TREĆEG STUPNJA P P’ P Q Q’ Q