Trine strukture savrena konkurencija i monopol nesavrena konkurencija

Tržišne strukture: savršena konkurencija i monopol; nesavršena konkurencija – oligopol, duopol

Karakteristike tržišne strukture • • Broj i veličina prodavaca Broj i veličina kupaca Diferencija proizvoda Uslovi ulaska i izlaska na tržište

Perfektna konkurencija • Definicija: Perfektna konkurencija utiče na tržišnu strukturu u kojoj određeni kupci maksimiziraju korisnost i prodavci makismiziraju profit homogenih proizvoda i usluga u kojima postoji perfektna mobilnost faktora proizvodnje i kupaca; prodavci imaju perfektnu informaciju u vezi tržišnih uslova, i ulaze i izlaze iz industrije veoma lako. • Definicija: Perfektno konkurentska firma je ona koja prihvata ravnotežnu cijenu, pošto nije u stanju da utiče na tržišnu cijenu proizvoda nakon promjene obima outputa. Ovaj uslov utiče da perfektno konkurentska firma je u stanju da proda koliko god hoće proizvoda i usluga po opšte prihvaćenoj tržišnoj cijeni.

Ravnotežna cijena • Kratkoročni konkurentski ekvilibrijum sa pozitivnim ekonomskim profitom

• Problem: Pođimo od toga da perfektno konkurentska industrija obuhvata 1000 identičnih firmi. Pored toga, tržišne funkcije tražnje (QD) i ponude (QS)su: • a. Izračunajte ekvilibrijum tržišne cijene i količine? • b. Dajte odgovor na to, koliko outputa će biti proizvedeno od strane svake firme u industriji? c. Pretpostavimo da jedna firma u industriji izlazi iz biznisa. Da li će to uticati na ravnotežu tržišne cijene i kvaliteta?

• Rješenje: • a. Izjednačavanje prihoda ponude i tražnje – Supstitucija ekvilibrijuma cijene tržišnom ponudom ili jednačinom prihoda tražnje • b. Počevši od toga da ovdje postoji 1000 identičnih firmi u industriji, output bilo koje pojedinačne firme Qi je: • c. Jednačina ponude bilo koje firme u industriji je:

• Oduzimanje ponude pojedinačne firme od prihoda tržišne ponude je: • Uključujući novu tržišnu tražnju i ponudu jednačina prihoda je:

Kratkoročna maksimizacija cijene i profita • Prvo, definišemo profitnu funkciju firme: • Prvi derivat je jednak nuli. Uslov maksimizacije profita je da marginalni prihod bude jednak marginalnom trošku MR= MC • ili • Perfektna konkurencija podrazumijeva da je prodajna cijena determinirana na tržištu i ne utiče na odluku o outputu bilo koje firme

• Uslov maksimizacija profita firme na perfektnom tržištu postaje: • Na prethodnom grafikonu prikazana je perfektno konkurentska firma koja maksimizira profit proizvodeći od 0 do Qf jedinica outputa, a to je nivo outputa P*=MC. Ekonomski zarađen profit je predstavljen osjenčenim dijelom u području AP*BC na grafikonu. Što može biti predstavljeno: • Definicija: firma zarađuje ekonomski profit kada je ukupni prihod veći od ukupnog troška

• Problem: Analizirajmo firmu sa sljedećom ukupnom mjesečnom funkcijom troškova koja uključuje normalan profit: • Firma posluje u perfektnoj konkurentskoj industriji i prodaje proizvode po tržišnoj cijeni od 10 dolara. Koji nivo mjesečnog outputa firme zahtijeva maksimizacija profita, i koliki će ekonomski profit zaraditi firma?

• Rješenje: Prvo, determiniranje firminih marginalnih troškova zahtijeva prvi izvod funkcije ukupnog troška sa uvažavanjem u odnosu na Q: • Profit je maksimiziran sljedećim izrazom: MC = P*, prema tome: • Ekonomski profit je predstavljen izrazom:

Dugoročna profitna maksimizacija cijene i outputa • Definicija: Tačka pokrića cijene je cijena po kojoj je ukupni prihod jednak ukupnog ekonomskom trošku • Definicija: Ekonomski trošak je zbir ukupnih firmini eksplicitnih i implicitnih troškova. • Slika: Smanjenje cijena, dugoročna ravnoteža, smanjenje profita

• Definicija: tačka cijene pokrića je cijena po kojoj je ukupni prihod jednak ukupnim troškovima • Definicija: Ekonomski trošak firme je zbir eksplicitnih i implicitnih troškova

• Nulti profit – Slika: tačka pokrića firme

• Slika: Kratkoročni konkurentski ekvilibrijum: ekonomski gubitak

Monopol • Definicija: Termin monopol se koristi da objasni tržišnu strukturu u kojoj postoji samo jedan proizvođač roba i usluga koji nema supstituta, i ulaz i izlaz iz industrije je nemoguć. • Karakteristike monopola: – – – Kontrolira rijetke i oskudne resurse Patentna prava Vladina franšiza Pristup talentiranim menadžerima Zakonska regulativa

Kratkoročna profitna maksimizacija cijene i outputa • Slika: Kratkoročna i dugoročna maksimizacija cijene i profita monopoliste

• Problem: Pođimo da je ukupni trošak i jednačina tražnje za monopolistu predstavljena sljedećom jednačinom: • Koja je cijena i količina profitne maksimizacije? • Rješenje: Funkcija ukupnog prihoda za firmu je Ukupni profit definiše se kao: Pođimo od prvog izvoda i predstavimo izraz da je jednak nuli, prihod maksimizacije profitnog outputa je: • Zamjenom ovog rezultata u jednačini tražnje prihoda, prodajne cijene proizvoda je:

Dugoročna profitna maksimizacijene i profita • Dugoročna profitna maksimizacija cijene i outputa za monopolistu u dugom roku je ista kao kratkoročna profitna maksimizacija cijene i outputa. Razlog za ovo je nedostatak promjene u tražnji, profit monopoliste će se nastaviti zbog barijere ulaska u industriju garantirajući da ovim profitima neće biti konkurencije. • Problem: Pretpostavimo da u industriji dominira jedan proizvođač i da je tražnja za proizvodima: • Pretpostavimo dalje da je funkcija ukupnih troškova firme: • a. Kolika je monopolistova profitna maksimizacija cijene i outputa? • b. Daj te odgovor koji se odnosi na firmin ekonomski profit?

• Rješenje: • a. Uslov maksimizacije profita za monopolistu je MR = MC • Monopolistin ukupni prihod jednačine je: TR = PQ • Rješavanje jednačine tražnje za prihod P: • Supstitucijom ovog rezultata u jednačini ukupnog prihoda dobićemo: • Monopolistova jednačina marginalnog prihoda je: • Monopolistova jednačina marginalnog troška je:

• Supstitucijom ovih rezultata kroz uslov profitne maksimizacije prihoda, profitno maksimizirajući nivo output je: • Determinisanje profitne maksimizacijene zahtijeva supstituciju ovog rezultata u jednačini tražnje: • b. Monopolistov profit P* = $30 i Q* = 1 200 je:

Lernerov indeks • Lernerov indeks je jednostavno negativno inverzna cjenovna elastičnost tražnje i mjeri monopolsku snagu koja se kreće od 0 do 1 • Velika razlika između cijene i marginalnog troška (marginalni prihod) za profitno maksimiziranje firme je velika monopolska moć firme. Specijalan slučaj profitne maksimizacije je gdje imamo perfektnu konkurentsku firmu gdje je P = MC. U ovom slučaju vrijednost Lernerovog indeksa je 0 (ne postoji monopolska moć) • Lernerov indeks mjeri monopolsku moć firme

• Problem: Tržišno determiniranje cijene u perfektnoj konkurentskoj industriji je P = $10. Jednačina ukupnih troškova pojedine firme u ovoj industriji je • Izračunajte vrijednost Lernorovog indeksa za ovu firmu? • Rješenje: Jednačina profita za ovu firmu je: • Pretpostavimo da je drugi uslov zadovoljen, profitna maksimizacija nivoa outputa je pronađena preko prvog izvoda ukupne proizvodne funkcije dobijajući rezulata koji je jednak 0, i rješavajući za Q. • Marginalni trošak firme za Q* = 2 je • Vrijednost Lernerovog indeksa je: • Nema monopola

Prirodni monopol • Definicija: Prirodni monopol je firma koja je u stanju da zadovolji ukupnu tržišnu tražnju po jedinici troška koji je manji nego industrijski sastavljene dvije ili više firmi.

Mjerenje industrijske koncentracije Herfindahl-Hirschman Index • Definicija: The Herfindahl–Hirschman Index mjeri veličinu distribucije firmi u industriji uzimajući u obzir tržišni udio svih firmi i pruža disproporcionalno veliku važnost velikim firmama - gdje je n broj kompanija u industriji i Si je tržišno učešće kompanija u procentima Indeks se kreće u rangu od 0 do 10. Indeks preko jedan aktivira zakon.

Modeli oligopola i duopola • SWEEZY (“KINKED ili kinkd)” kriva tražnje) model – Definicija: Rigidnost cijene karakteriše tendenciju rijetke promjene cijene proizvoda u oligopolskoj strukturi – Definicija: Kriva KINKED tražnje je model ponašanja firme koji nastoji da objasni rigidnost cijene u oligopolskoj industriji

• Problem: Kompanija Sony u oligopolskoj industriji. Ova kompanija se susreće sa “kinked” krivom tražnje za proizvodom koju predstavljaju sljedeće jednačine: • Q 1= 82 8 P • Q 2= 44 3 P • Pretpostavimo da firma ima također ukupne troškove: • a. Dajte cijenu i nivo outputa za proizvod date kompanije • b. Zasnovano na vašem odgovoru, koliki je profit firme?

• c. Determinišite obim vrijednosti unutar koje marginalni troškovi mogu varirati bez efekta na važeće troškove i nivo outputa. • d. Zasnovano djelimično na vašem odgovoru, koliki su firmini marginalni troškovi? Je li to konzistentno sa odgovorom u djelu c? • e. Prepostavimo da se ukupni troškovi jednačine se mijenjaju. Hoće li firma nastaviti da posluje po istoj cijeni i nivou outputa? Ako ne, koju će cijenu firma uvesti koji nivo proizvodnje? f. Zasnovano na djelimično na vašem odgovoru, šta je Sonijev profit?

• Rezultat: • Marginalni trošak može varirati između 0, 54 i 4. 95, bez efekta na zvaničnu cijenu i nivo outputa.

• Ovaj rezultat je konzistentan sa odgovorom na dio c, počevši od položaja između 0. 54 i 4. 95. • e. Firma će maksimizirati profit gdje je MC = MR. Marginalni trošak je • Relevantan obim krive marginalnog prihoda je • Izjednačavanje marginalnog troška sa marginalnim prihodom

• Napomenimo da novi nivo outputa Sony je marginalni trošak:

Cournot (kunot) model • Definicija: Cournotov model je teorija strateške interakcija u kome svaka firma odlučuje koliko će proizvoditi po pretpostavkom da njeni rivali neće mijenjati nivo proizvodnje kao odgovor

• Problem: Pretpostavimo da je industrija sastavljena od dvije industrijske firme koje proizvode homogene proizvode. Razmotrimo sljedeću tražnju i individualnu funkciju troškova firmi. • a. Izračunajte reakciju za svaku firmu • b. Izračunajte ravnotežnu cijenu, nivo profitne maksmizacije outputa i profit za svaku firmu. Pođimo da svaki oligopolist maksimizira profit i da svaka odluka firmi o otuputu je invarijantna sa očekivanjem odluke o nivou otputa rivala.

• Rješenje: a. Ukupni funkcija prihoda za firmu 1 je: Prema tome, ukupna profitna funkcija firme 1 je: Za firmu 1, pođimo od prvog izvoda sa uvažavanjem Q 1, jednačina je 0 i imamo prihod: Za firmu 2: Pođimo od prvog izvoda sa uvažavanjem Q 1, jednačina je 0 i imamo prihod:

• b. Ova reakcija funkcije može biti riješena na osnovu prihoda ravnoteže nivoa outputa: • Q 1* = Q 2* = 32 67 • Prema tome, ukupni industrijski output je: • Q 1* = Q 2* = 65 34 • Zamijenimo ove rezultate u profitnu funkciju prihoda • Ravnotežna cijena može biti utvrđena korištenjem jednačine tražnje

Bertrand model • Definicija: Bertrandov model je teorija strateške interakcije u kojoj firma određuje cijenu proizvoda maksimizirajući profit i ignorišući promjenu cijene od strane rivala

• Problem: Pođimo da industrija upoređuje dva homogena proizvoda dvije firme. Pretpostavimo da su funkcije tražnje za dvije profitno maksimizirajuće firme u duopolskoj industriji: • Pretpostavimo dalje da su funkcije ukupnih troškova firme • Gdje P 1 i P 2 predstavljaju cijenu promjene svakog proizvoda firme Q 1 i. Q 2 jedinica outputa. • a. Kolika je inverzna jednačina tražnje za ovim proizvodima? • Koja je ravnotežna cijena, profitna maksimizacija nivoa outputa i profit svake firme?

• a. Rješenje: Ukupni industrijski output je predstavljen kao: U ravnoteži P = P 1= P 2. Prema tome, b. Ukupna funkcija prihoda firme 1 je Slično tome, ukupna funkcija prihoda firme 2 je:

• Funkcija troškova za obje firme je: • Firmine funkcije profita su: • Za firmu 1, dobivao privi izvod sa uvažavanjem cijene P 1 i dobivamo rezultat nulti prihod. • Za firmu 2,

• Na osnovu prvog izvoda dobivamo funkciju reakcije: • Rješavanje funkcija reakcije za ravnotežnu cijenu prihoda • Profitno- maksimizirajući nivoi outputa su: • Ukupni industrijski output je: • Na kraju, profit svake firme je:

Stackelberg model • Definicija: Stackelbergov model je teorija strateške interakcije u kojoj je jedna firma “Stackelbergov lider, ” vjeruje da dati rival “Stackelbergov pratilac” neće mijenjati nivo outputa. Odluka o proizvodnji Stackelbergovog lidera će biti zasnovana na anticipativnom ponašanju Stackelbergovog pratioca.