TEMA RANA INTERVENCIJA PREDMET UVOD U REHABILITACIJU INTELEKTUALNO
TEMA: RANA INTERVENCIJA PREDMET: UVOD U REHABILITACIJU INTELEKTUALNO OMETENIH OSOBA
SAVREMENA DEFINICIJA RI međusektorski sistem pružanja usluga podrške porodicama koje imaju decu uzrasta od rođenja do tri ili pet/šest godina i to decu sa razvojnim kašnjenjem, smetnjama, netipičnim ponašanjem, socijalnim i emocionalnim poteškoćama, decu kod koje postoji velika verovatnoća da će se do polaska u školu ispoljiti razvojno kašnjenje zbog neuhranjenosti, hronične bolesti ili nekih drugih bioloških ili faktora sredine u kojoj žive.
RI OBUHVAĆENA SU: • deca ometena u razvoju • deca koja zaostaju u razvoju i • deca izložena riziku (riziko-deca)
POSTOJE TRI KATEGORIJE RIZIKA: • Rizici koji su se već ispoljili • Biološki rizici • Ekonomski i socijalni rizici
RAZVOJ MODELA RI MEDICINSKI MODEL - specijalizovano pružanje usluga deci na ranom uzrastu u medicinskim ustanovama ili kliničkim centrima u cilju ublažavanja njihovih teškoća NOVI TEORIJSKI PRISTUPI PORODICI: Teorija porodičnog sistema, Bowen, 1978; Ekološka teorija Bronfenbrenner, 1994; NOVE PROFESIONALNE PRAKSE prelazak sa kliničkog na model orijentisan ka porodici MODEL ORIJENTISAN KA PORODICI - razumevanje deteta i porodice na holistički i kontekstualni način. Obezbeđivanje povoljnih mogućnosti i prilika za detetovo učenje i napredovanje u svakodnevnim porodičnim aktivnostima, kroz osnaživanje roditelja, a ne kroz primarno tretiranje detetovih slabih strana (Dalmau-Montala et al. , 2017).
OSNOVNE KOMPONENTE SISTEMA RI • 1) dosezanje • 2) rana identifikacija • 3) skrining • 4) upućivanje • 5) uključivanje porodice u programe podrške • 6) funkcionalna procena • 7) izrada jedinstvenog plana za dete i porodicu • 8) intervencije u prirodnom okruženju • 9) planiranje tranzicije • 10) praćenje efekata
DOSEZANJE I RANA IDENTIFIKACIJA • Dosezanje dece i porodica uključuje prepoznavanje/identifikaciju dece uzrasta od rođenja do treće (odnosno šeste godine/polaska u školu) koja mogu imati koristi od usluga RI, a koja su izložena rizicima po razvoj (slaba uhranjenost, hronična bolest deteta ili članova porodice, život u nestimulativnom okruženju), kada se sumnja da razvoj kasni u jednom ili više razvojnih oblasti, kada je prisutan invaliditet, problemi u ponašanju ili mentalnom zdravlju itd. Od velike važnosti je pružanje informacije roditeljima/starateljima/negovateljima koje govore o značaju pružanja podrške detetu/porodici što je ranije moguće. Dosezanje dece i porodica, radom na terenu/u zajednici ima za cilj da: • • unapredi informisanost i svesnost zajednice o značaju usluga RI; • unapredi koordinaciju između Tima Ri, zdravstvenih, vaspitnoobrazovnih i socijalnih službi. • obezbedi brz pristup uslugama RI i drugim uslugama i resursima u zajednici koje su namenjene deci i porodicama;
PREPORUKA- upućivanje porodice Upoznavanje porodice sa mogućim očekivanjima od RI Procena odlika, potreba i prioriteta dece i porodice Ocena rezultata i zadovoljstva Uvođenje i praćenje pruženih usluga §Izrada eko mape §Intervju sa porodicom § Funkcionalna procena detetovih sposobnosti Izrada jedinstvenog plana za dete i porodicu sporazum između rodite i drugih članova transdisciplinarnog tima kom se detaljno navod smernice za postizan utvrđenih ciljeva
RAZUMEVANJE PORODIČNE EKOLOGIJE = IZRADA EKO MAPE Jake veze Slabe veze Stresne veze Razmena energije ili resursa
INTERVJU SA RODITELJIMA • Razgovor s roditeljem / starateljem (ili vaspitačem) koji traje oko dva sata; • • Uspostavlja se odnos sa porodicom; • Dobija se detaljan opis kako funkcioniše dete i porodica; • Otkrivaju se raskoraci između detetovih potreba i rutinskih radnji, a samim tim i mogućnosti. Dobijaju se informacije o podršci koju porodica već ima, uslugama u koje je dete već uključeno, izvorima stresa;
PLANIRANJE INTERVENCIJE I FUNKCIONALNIH CILJEVA sa svakom porodicom treba postaviti funkcionalne ciljeve kojima se obezbeđuje učešće i angažovanje deteta, detetovu nezavisnost i ostvarivanje socijalnih relacija, a u skladu sa prioritetima porodice. Naglasak staviti na detetovo učešće u rutinama (npr. dete će učestvovati u igri) Jasno navesti šta će dete raditi Usmeriti se na veštinu koja je ili neophodna ili korisna za učešće u aktivnostima i rutinama koje imaju smisla Navesti kriterijum za usvajanje veština (smernicu kada dete može da izvede radnju) Dati smisleni kriterijum za usvajanje veštine (pokazuje poboljšanje u funkcionalnom ponašanju)
IZRADA INDIVIDUALNOG PLANA PODRŠKE ZA PORODICU – IPPP • Svrha individualizovanog plana podrške porodici jeste da dokumentuje proces u kom će dete koje ispunjava uslove dobijati šta mu je potrebno za postizanja utvrđenih ciljeva, a porodica podršku kako bi bila u stanju da ispuni potrebe svoje dece (Bruder, 2010). • IPPP je radni dokument - sporazum - između roditelja i drugih članova transdisciplinarnog tima u kome se detaljno postavljaju smernice za ostvarivanje dogovorenih ciljeva.
INTERGRISANE USLUGE predstavljaju usluge koje pruža transdisciplinarni tim, čiji predstavnik koji je primarni pružalac usluga izlazi u kućne posete ili vrtić i pomaže porodici da unapredi svoje funkcionisanje. Transdisciplinarni pristup ne podrazumeva angažman različitih specijalista u individualnom radu sa detetom, koji međusobno ne komuniciraju i ne razmenjuju informacije.
KUĆNE POSETE realizuje ih profesionalac u dogovorenom vremenu u porodičnom domu. Od profesionalca se očekuje da bude pozitivan, responzivan, orijentisan na celu porodicu i prijateljski nastrojen. U okviru svake posete profesionalac može pružati emocionalnu podršku, materijalnu i informativnu podršku. Roditeljima su potrebna saznanja o detetovom razvoju, teškoćama ili smetnjama koje dete ima, uslugama i resursima koji postoje u zajednici, kao i o tome kako i šta da rade sa svojim detetom. Svaku kućnu posetu karakterišu razgovori o proteklom periodu, o tome da li i kako je porodica sprovodila intervenciju sa detetom, da li se nešto dogodilo od prethodne posete o čemu bi voleli da razgovaraju, da li je sve bilo po planu i slično.
KO SPROVODI USLUGE RI = TIM ZA RANU INTERVENCIJU • Čine stručnjaci različitih profila u zavisnosti od zakonske regulative i potreba konkretnog deteta i njegove porodice • Timovi obuhvataju medicinsko i paramedicinsko osoblje, specijalne edukatore i rehabilitatore, psihološku službu, službu socijalnog rada itd.
MOGUĆI ČLANOVI TIMA: • pedijatar • dečji neurolog • fizioterapeut • logoped • socijalni radnik • psiholog • vaspitač • pedagog • specijalni edukator (defektolog) • okupacioni terapeut • oftalmolog • audiolog • medicinska sestra • nutricionista itd.
• Multidisciplinarni • Interdisciplinarni i Le Medicinska sestra TIMOVI MOGU BITI: ka r zio Fi te t eu p ra c So Lo Radni terapeut Transdisciplinarni ir ln ija Primarni Specijalni edukator pružalac usluge Psiholog • ik n ad go pe d
TIM OKO DETETA F T Nutricionista S L P Staratelj Pružalac usluga Dete
PRIMARNI PRUŽALAC PODRŠKE • Primarni pružalac sarađuje sa timom stručnjaka • Uspostavlja blizak odnos s porodicom i detetom • Bira se na osnovu discipline, lokacije, broja slučajeva, jezika, itd.
SEDAM KLJUČNIH PRINCIPA RANE INTERVENCIJE RADNA GRUPA ZA PRINCIPE I PRAKSE U PRIRODNOM OKRUŽENJU (2007) • 1. Bebe i mala deca najbolje uče kroz svakodnevna iskustva i interakciju s poznatim ljudima u porodičnom okruženju. • 2. Uz potrebnu podršku i resurse, sve porodice mogu da unaprede učenje i razvoj svog deteta. • 3. Osnovna uloga pružaoca usluge rane intervencije jeste da sarađuje s članovima porodice i negovateljima prisutnim u detetovom životu i da im pruža podršku. • 4. Od prvog kontakta pa sve do tranzicije, proces rane intervencije mora da bude dinamičan i individualizovan kako bi bio u skladu sa interesima deteta i članova porodice, stilovima učenja i kulturološkim karakteristikama.
5. Ciljevi individualizovanog plana usluga porodici (IPPP) moraju da budu funkcionalni i zasnovani na detetovim i porodičnim potrebama, kao i na prioritetima koje je porodica postavila. 6. U prioritete, potrebe i interesovanja porodice najbolje je upućen primarni pružalac usluga koji predstavlja tim i zajednicu i dobija podršku od njih. 7. Intervencije sa mladom decom i članovima porodice moraju da budu zasnovane na jasnim principima, potvrđenim praksama, najboljim dostupnim istraživanjima i odgovarajućim zakonima i propisima.
KOLABORATIVNOKONSULTATIVNA BRIGA O DETETU ovom komponentom se predviđa da profesionalac odlazeći u kućne posete ili u predškolsku ustanovu koju dete pohađa, pruža podršku roditeljima ili vaspitačima pokazujući im i podučavajući ih kako da primene određenu strategiju, odnosno kako da unaprede detetove veštine u sklopu uobičajenih rutina. Kolaborativni segment se odnosi na zajedničko rešavanje problema profesionalca i roditelja/vaspitača, diskutovanje o barijerama, efektima primenjenih strategija i slično.
- Slides: 22