POVEZANOST AUTOMATSKIH MISLI I SUOAVANJA S ISPITNOM SITUACIJOM

POVEZANOST AUTOMATSKIH MISLI I SUOČAVANJA S ISPITNOM SITUACIJOM SA ŠKOLSKIM USPJEHOM UČENIKA SEDMIH I OSMIH RAZREDA STRUČNI RAD Vanesa Vranješ

Suočavanje Konstantno mijenjanje kognitivnih i ponašajnih napora kako bi se svladali unutrašnji i/ili vanjski zahtjevi koji su procijenjeni prevelikim za pojedinca Tri načina suočavanja: usmjereno na problem, usmjereno na emocije i izbjegavanje

Ispitna situacija je jedna od prirodnih evaluativnih situacija s kojom se većina ljudi susreće Individualno postignuće neprestano procjenjuje i ocjenjuje S obzirom da različite evaluativne situacije i ispiti imaju značajnu ulogu u određivanju profesionalne karijere, adaptivno suočavanje s evaluativnim situacijama postaje ključno za školsko postignuće

Automatske misli Tijek mišljenja koji istovremeno postoji uz manifestni tijek misli Javljaju se spontano i nisu utemeljene na namjeri ili svjesnom razmišljanju Mogu se pojaviti u verbalnoj ili u vizualnoj formi ili u obje istovremeno

Pozitivne - ohrabrujuće i motivirajuće Negativne - zastrašujuće i uznemirujuće Kada se pojave, izazivaju uznemirenost, pad koncentracije i raspoloženja Ukoliko se učestalo javljaju mogu značajno omesti učenje, na kognitivnoj

U ispitnoj situaciji, negativne automatske misli interferiraju s pažnjom i naučenim gradivom, stoga efikasnost ozbiljno opada te dolazi do veće nesigurnosti Tip misli i učestalost kojom se one javljaju tijekom ispita određuje niz čimbenika Neki se od njih odnose na crte ličnosti, a neki na značajke situacije u kojoj se javljaju

Školski uspjeh Predstavlja važnu odrednicu napredovanja u obrazovnom sustavu Različitim se oblicima ispitivanja provjerava uspješnost svladavanja određenog nastavnog gradiva na temelju kojeg se nastoji selektirati učenika na ljestvici postignuća

Cilj, problemi i hipoteze istraživanja

Cilj Ispitati odnos automatskih misli, suočavanja s ispitnom situacijom i školskog uspjeha učenika

Problemi Utvrditi postoji li razlika u načinima suočavanja s ispitnom situacijom i učestalosti automatskih misli s obzirom na spol Ispitati postoji li povezanost između automatskih misli, suočavanja s ispitnom situacijom i školskog uspjeha

Hipoteze H 1. Postoji razlika u učestalosti automatskih misli s obzirom na spol. Učenice imaju više automatskih misli koje opisuju strah od neuspjeha, dok je kod učenika veća prisutnost automatskih misli koje odražavaju nedostatak motivacije i interesa H 2. Postoji razlika u načinima suočavanja s ispitnom situacijom s obzirom na spol. Učenice više koriste suočavanje usmjereno na emocije, dok

H 3. Postoji povezanost automatskih misli, suočavanja s ispitnom situacijom i školskog uspjeha. Automatske misli koje odražavaju strah od razočaranja roditelja te suočavanje maštanjem, negativno su povezani sa školskim uspjehom

Metoda

Sudionici U istraživanju je sudjelovalo 110 učenika sedmih i osmih razreda Osnovne škole Ljudevita Gaja u Osijeku i Područne škole Sarvaš Pri tome je 60 bilo muškog, a 50 ženskog spola Raspon dobi kretao se od 12 do 15, s prosječnom dobi M = 13, 34 (SD = 0, 707)

Mjerni instrumenti Upitnik automatskih misli za vrijeme učenja i polaganja ispita (ŽivčićBećirević, 2003) ◦ strah od neuspjeha „Uzalud se trudim, ionako neću uspjeti“ ◦ strah od razočaranja roditelja „Što će mi reći roditelji kada dobijem jedan“ ◦ nedostatak motivacije i interesa „Ovo mi nikad u životu više neće trebati“ ◦ pozitivne misli „I prije mi je bilo teško pa

Skala suočavanja s ispitnom situacijom (Sorić, 1994) ◦ suočavanje usmjereno na emocije „Pokušao sam svladati osjećaj panike koji me obuzimao“ ◦ suočavanje usmjereno na problem „Svaki sam napisani odgovor pažljivo provjerio“ ◦ suočavanje traženjem pomoći „Prepisivao sam od drugih“ ◦ maštanje/distrakcija „Razmišljao sam o lijepim stvarima koje su mi se dogodile“

Uspjeh na kraju školske godine 2013. /2014.

Postupak Sudjelovali samo učenici čiji su roditelji pristali na sudjelovanje u istraživanju Ispitivanje se odvijalo za vrijeme sata razrednika tijekom prosinca 2014. Sudionici su upoznati s ciljem istraživanja gdje je naglašeno je kako je ispitivanje anonimno, dobrovoljno te da u bilo kojem trenutku mogu odustati Vrijeme ispunjavanja nije bilo ogranično, a trajalo

Rezultati

Tablica 1. Aritmetičke sredine, standardne devijacije, minimum i maksimum za ukupan broj sudionika (N = 110) AM Pozitivne misli AM Strah od neuspjeha AM Nedostatak motivacije AM Razočaranje roditelja M 31, 20 22, 03 8, 88 7, 77 SD 8, 127 10, 356 4, 730 5, 543 Min 3 0 0 0 Maks 45 52 20 21 S usmjereno na problem S usmjereno na emocije S maštanjem S traženjem pomoći 28, 61 22, 86 20, 15 6, 84 6, 724 5, 953 5, 741 3, 324 11 7 7 2 40 35 33 15 Školski uspjeh 4, 26 0, 686 3 5

H 1 Provedena je složena analiza varijance s Bonferroni korekcijom za višestruke usporedbe Tablica 2. Aritmetičke sredine i standardne devijacije za automatske misli muških (N=60) i ženskih (N=50) sudionika Mm SDm Mž SDž AM Pozitivne misli 31, 40 7, 379 30, 96 9, 015 AM Strah od neuspjeha 20, 02 10, 341 24, 44 9, 922 AM Nedostatak motivacije 8, 25 5, 088 9, 64 4, 188 AM Razočaranje roditelja 7, 90 5, 262 7, 62 5, 914

Tablica 3. Složena analiza varijance rezultata sudionika na Upitniku automatskih misli s obzirom na spol ss Prosječni kvadrat F P AM Strah od neuspjeha 1 533, 615 5, 176 0, 025 AM Razočaranje roditelja 1 2, 138 0, 069 0, 793 AM Nedostatak motivacije 1 52, 694 2, 384 0, 125 AM Pozitivne misli 1 5, 280 0, 079 0, 779

H 2 Provedena je složena analiza varijance s Bonferroni korekcijom za višestruke usporedbe Tablica 4. Aritmetičke sredine i standardne devijacije za načine suočavanja s ispitnom situacijom muških (n = 60) i ženskih (n = 50) sudionika Mm SDm Mž SDž S usmjereno na problem 28, 82 6, 267 28, 36 7, 292 S usmjereno na emocije 22, 40 5, 849 23, 42 6, 088 S maštanjem 20, 17 5, 790 20, 14 5, 739 S traženjem pomoći 6, 98 3, 357 6, 68 3, 310

Tablica 5. Složena analiza varijance rezultata sudionika na Skali suočavanja s ispitnom situacijom s obzirom na spol ss Suočavanje usmjereno na problem Suočavanje usmjereno na emocije Suočavanje maštanjem 1 Prosječ ni kvadrat 5, 688 F P 0, 125 0, 725 1 28, 375 0, 799 0, 373 1 0, 019 0, 001 0, 981 Suočavanje traženjem pomoći 1 2, 509 0, 225 0, 636

H 3 Tablica 4. Pearsonov koeficijent korelacije između školskog uspjeha, automatskih misli i suočavanja s ispitnom situacijom za cjelokupni uzorak (N = 110) Školski uspjeh AM Strah od neuspjeha -0, 187* AM Razočaranje roditelja -0, 200** AM Nedostatak motivacije 0, 004 AM Pozitivne misli 0, 119 Suočavanje usmjereno na emocije Suočavanje usmjereno na problem Suočavanje maštanjem 0, 134 Legenda: ** p<0, 01, * p<0, 05 Suočavanje traženjem pomoći 0, 216** -0, 160* -0, 179*

Ograničenja Korištene su mjere samoprocjene, stoga su sudionici mogli davati socijalno poželjne odgovore ili su odgovori mogli biti pod utjecajem situacijskih faktora npr. motivacije, umora, trenutnog raspoloženja i sl. Kao mjera školskog uspjeha od učenika je zatražena informacija o uspjehu postignutom na kraju školske godine

Završna ocjena obuhvaća obrazovne i odgojne predmete među kojima često nailazimo na veliki raspon ocjena U budućim istraživanjima bilo bi dobro školski uspjeh definirati kao uspjeh iz predmeta obrazovnih sadržaja s obzirom da se ispitna anksioznost javlja najviše u okviru tih predmeta

Da bi se dobio bolji uvid u automatske misli i načine suočavanja za vrijeme ispitne situacije, buduća bi istraživanja trebalo provesti nakon određenog ispita, a dobivene rezultate analizirati u odnosu na postignuće na konkretnim ispitima Školski uspjeh ovisi i o drugim varijablama poput inteligencije, motivacije, stilova učenja i sl. koje nisu bile obuhvaćene ovim istraživanjem, stoga bi bilo zanimljivo u budućim istraživanjima uključiti i te varijable

Praktične implikacije Rad upućuje na potrebu poučavanja učenika tehnikama za identifikaciju, procjenjivanje i modifikaciju negativnih automatskih misli Kognitivne tehnike dovode do ublažavanja emocionalne nelagode, povećanja koncentracije te poboljšanja efikasnosti u učenju Povećanje uspješnosti u akademskim nastojanjima može poboljšati sliku o sebi i

Poučiti učenike da se, ukoliko se jave negativne automatske misli, trebaju ohrabriti pozitivnim mislima i tako usmjeriti pažnju na zadatak i dosjećanje odgovora Pozitivne misli djeluju motivirajuće, što dovodi do bolje pripreme za ispit i rezultira boljim školskim uspjehom

Program radionica u kojima bi se učenike uključilo u trening vještina učenja, ali isto tako i poučavalo raznim alatima koji mogu biti korisni za suočavanje s ispitnim situacijama Rad stručne službe škole koja pruža pomoć učenicima u obliku individualnog savjetodavnog rada te organzirane pomoći u učenju

Veća uključenost i interes roditelja za kreiranje programa radionica koje bi se mogle održavati po dogovoru u školi i na roditeljskim sastancima Radionice mogu biti na temu komunikacijskih vještina i prepoznavanja emocija kako bi roditelji što uspješnije pristupili djetetu

Zaključak Istraživanje je potvrdilo da učenice imaju više automatskih misli koje odražavaju strah od neuspjeha Premda su bile očekivane, nisu pronađene spolne razlike u načinima suočavanja s ispitnom situacijom

Rezultati istraživanja ukazuju da što učenici imaju više izražene misli koje se odnose na strah od razočaranja roditelja i strah od neuspjeha te se više suočavaju na način da maštaju i traže pomoć, postižu slabiji uspjeh Također, utvrđeno je da učenici koji koriste suočavanje usmjereno na problem postižu bolji uspjeh

Hvala na pažnji!