EVALUACIJA AUTOMATSKIH MISLI Sonja Krnjeta 5 12 2015

EVALUACIJA AUTOMATSKIH MISLI Sonja Krnjeta, 5. 12. 2015.

Donošenje odluke o izboru a. m. na koje se treba usmjeriti �Kako Samo jedna ili nekoliko ključnih misli za vrednovanje na jednoj seansi! odabrati najkorisnije misli? �Kako ih vrednovati? �Kako naučiti klijente sustavu za vrednovanje njihovih vlastitih misli?

Misao ‘otkrivena’ - koraci 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Usmjeriti se na a. m. Istražiti više o situaciji povezanoj s a. m. Istražiti koliko je tipična a. m. Identificirati druge a. m. i predodžbe u istoj situaciji Rješavati problem u situaciji združenoj s automatskom misli Istražiti vjerovanja koja su u podlozi a. m. Krenuti na drugu temu

Terapeut se mora pitati: - Što želim postići na ovoj seansi? Hoće li nam rad na ovoj misli pomoći u dostizanju terapijskih ciljeva za ovu seansu? - Što je klijent stavio na dnevni red? Podudarnost? Dovoljno vremena? Suradnja? - Misao važna? Iskrivljena ili disfuncionalna? Tipična? Primjenjiva? Pomaže li terapeutu?

Usmjeravanje na a. m. Misao vrijedna istraživanja? Koliko sada vjerujete toj misli? Kako se zbog te misli osjećate? Koliko je jaka ta emocija? Stupanj vjerovanja i uznemirenosti nizak - prelazak na nešto drugo Snažno vjerovanje i značajna uznemirenost - istražiti situaciju: kada, u kojoj situaciji, opis misli i predodžbi, promjene u tijelu, Što je klijent poduzeo?

Nakon dobivanja detaljnije slike: Kako se misao u toj posebnoj situaciji uklapa u širu konceptualizaciju klijenta? Automatske misli za jačanje kognitivnog modela Sokratovski dijalog Rješavanje problema s pacijentom Tehnika silazne strelice

Pitanja za vrednovanje automatskih misli Što je dokaz? Što je dokaz koji podržava tu ideju? Što je dokaz protiv te ideje? Što je najore što se može dogoditi? Mogu li to preživjeti? Što je najbolje što se može dogoditi? Što je najrealističnije posljedica? Što ću u vezi s tim poduzeti? Postoji li alternativno objašnjenje? Koje su posljedice mog vjerovanja u a. m. ? Što bi mogle biti posljedice promjene u mom mišljenju? Što bih ja rekao___ u istoj situaciji?

Upotreba alternativnog ispitivanja Terapeut varira pitanja kako bi pomogao klijentu razviti funkcionalniju perspektivu. Sokratski dijalog; kada procijenimo da će standardna pitanja biti neučinkovita CILJ: zaobići ‘misaone klopke’ u koje klijent upada

Identificiranje kognitivnih distorzija sklonost stvaranju konzistentnih grešaka u svojem razmišljanju Ø često kod klijenata koji pate od psihijatrijskih poremećaja – sustavna negativna sklonost kognitivnom procesuiranju Ø Neki klijenti voljni sami označavati kognitivne distorzije Ø Neke su automatske misli točne, mnoge netočne ili djelomično točne Ø

Tipične pogreške u mišljenju uključuju: • Crno-bijelo, dihotomno SVE ILI NIŠTA KATASTROFIZI RANJE (GATANJE) DISKVALIFICIRA NJE ILI NEGIRANJE POZITIVNOG EMOCIONALNO ZAKLJUČIVANJ E razmišljanje, dvije kategorije umjesto kontinuuma. • “Ako nisam potpuno savršen, nisam uspješan. ” • Negativno predviđanje budućnosti bez uvažavanja drugih, vjerojatnijih posljedica. • “Bit ću toliko uznemiren da neću moći funkcionirati. ” • Nerazumno govorenje sebi kako se pozitivna iskustva, djela i kvalitete ne računaju • “Ako sam nešto dobro obavio, ne znači da sam sposoban nego sretan. ” • Vjerovanje da je nešto točno jer se to “osjeća” tako jako da se ignoriraju osjećaji. • “Znam da sam napravio dosta toga na poslu dobro, ali se još uvijek osjećam

ETIKETIRANJE, PRIDAVANJE POGREŠNIH OZNAKA • Stavljanje čvrstih, općih oznaka na sebe i druge bez uvažavanja dokaza koji govore suprotno. • “Ja sam gubitnik. On nije dobar. ” PRETJERANO UVELIČAVANJE/ UMANJIVANJE • Pri vrednovanju sebe, drugih i situacija nerazumno uvećavanje negativnog. • “Dobivanje osrednjih ocjena dokazuje moju nesposobnost, a visokih ne znači da sam pametan. ” MENTALNI FILTER – SELEKTIVNA APSTRAKCIJA • Obraćanje pozornosti na negative detalje umjesto sagledavanje cijele slike. • “Zbog jedne loše ocjene u svjedodžbi znači da sam napravio loš posao. ” ČITANJE MISLI • Vjerovanje kako se zna tuđe razmišljanje, ispuštajući druge vjerojatnije mogućnosti. • “On misli kako ja ne znam najvažniju stvar u ovom projektu. ”

PRETJERANA GENERALIZACIJA • Stvaranje negativnih zaključaka koji nadilaze trenutnu situaciju. • “Zato što sam se osjećao neugodno na druženju nemam ono što je potrebno za prijateljstvo. ” PERSONALIZACIJ A • Vjerovanje kako se drugi ponašaju negativno zbog nas, bez uvažavanja vjerojatnijih objašnjenja • “”Majstor je bio oštar prema meni jer sam napravio nešto loše. ” IMPERATIVI (TREBATI I MORATI) TUNELSKO GLEDANJE • Precizne i čvrste ideje kako bismo se trebali ponašati i precjenjivanje lošeg ako se tako ne ponašamo. • “Trebam uvijek dati sve od sebe, greške su nedopustive. ” • Viđenje samo nekih aspekata situacije. • “Učitelj mog sina ne može ništa napraviti kako treba, kritičan je, neosjetljiv i loš u ponašanju. ”

Ispitivanje u svrhu vrednovanja korisnosti automatskih misli Terapeut pomaže klijentu odrediti učinak svog mišljenja ili tražiti nedostatke i prednosti zadržavanja takve misli nakon čega slijedi adaptivni odgovor na misao. . . Što imate od toga da sebi neprekidno govorite “Nikad neću dobiti posao”. . . Ako klijent više ne vjeruje jako u automatsku misao i ako je njegova emocionalna reakcija značajno snižena, prelazimo na nešto drugo.

Konceptualizacija uzroka nedjelotvornog vrednovanja automatskih misli Klijent još uvijek vjeruje automatskoj misli Mogući razlozi: § Postoje druge, važnije misli koje nisu identificirane § Vrednovanje a. m. je površno ili neadekvatno § Klijent nije iznio dovoljno dokaza za koje vjeruje da podržavaju a. m. § A. m. je ujedno i bazično vjerovanje § Klijent je racionalno shvatio iskrivljenost a. m. , ali emocionalno joj još ne vjeruje § Klijent je vrednovanje primio s rezervom