IDENTIFICIRANJE AUTOMATSKIH MISLI Praktikum II radionica 6 10

IDENTIFICIRANJE AUTOMATSKIH MISLI Praktikum II, radionica 6 10. veljače 2018. , Zagreb Ivana Stvorić, mag. psych.

interpretacija situacije EMOCIJE AUTOMATSKE MISLI SITUACIJA PONAŠANJA FIZIOLOŠKI ODGOVORI

KARAKTERISTIKE AUTOMATSKIH MISLI = tijek mišljenja koji istodobno postoji uz manifestniji tijek misli • prisutne kod svih • jedva da smo ih svjesni • pojavljuju se spontano • kratke i brze • sadržaj i značenje logično povezani s emocijama • često u stenografskoj formi • u verbalnoj ili vizualnoj formi

KARAKTERISTIKE AUTOMATSKIH MISLI Vrednuju se u odnosu na valjanost i korisnost: 1. Iskrivljene AM • pojavljuju se usprkos objektivnim dokazima koji pokazuju suprotno 2. AM koje su točne, ali zaključci izvedeni iz tih misli su iskrivljeni 3. AM koje su točne, ali disfunkcionalne • povećavaju anksioznost, smanjuju motivaciju, smanjuju koncentraciju

Identificiranje AM Vrednovanje valjanosti i/ili korisnosti AM Adaptivno odgovaranje na AM pozitivan pomak u emocijama

OBJAŠNJAVANJE AUTOMATSKIH MISLI PACIJENTIMA • Služiti se pacijentovim vlastitim primjerima • „Možete li se sjetiti kada ste bili uznemireni? “ • „Što ste osjećali? “ • „Što vam je prolazilo kroz glavu? “ • predložiti alternativni scenarij za ilustraciju kognitivnog modela • kasnije upotreba sokratovskog dijaloga za istraživanje misli kako bi se razvio vlastiti adaptivni odgovor • navoditi pacijenta na zapisivanje misli na papir

OBJAŠNJAVANJE AUTOMATSKIH MISLI PACIJENTIMA MISLI OSJEĆAJI „Nikad neću biti kao ostali studenti. ” OSJEĆAJ MISAO Ono što misliš utječe na to kako se osjećaš. Ponekad tvoje mišljenje nije ispravno ili je samo djelomično ispravno. Tuga

KORACI U TERAPIJI: Identifikacija automatske misli Vrednovanje i odgovaranje na automatske misli Rješavanje problema ako je misao točna

OTKRIVANJE AUTOMATSKIH MISLI a) Identificiranje AM koje nastaju na samoj seansi • kada terapeut zapazi promjenu raspoloženja na seansi • verbalni i neverbalni znakovi pacijenta • „vruće misli“ • pojavljuju seansi i povezane s promjenama u emocijama • važne za konceptualizaciju, mogu oslabiti motivaciju, smanjiti osjećaj valjanosti ili vrijednosti i ometati koncentraciju pacijenta te omesti terapijsku suradnju • O samom pacijentu • O terapeutu • O predmetu razgovora

OTKRIVANJE AUTOMATSKIH MISLI b) Identificiranje AM u specifičnim situacijama • „Što vam je prolazilo kroz glavu? “ • dok pacijent opisuje problemnu situaciju • zahtjev za detaljnijim opisom što se događalo • ako verbalno nije dovoljno: • zamišljanje specifične situacije, kao da se događa u sadašnjem vremenu • rekonstrukcija situacije pomoću igranje uloga • prijeći na nešto drugo ili dodatna pitanja

OTKRIVANJE AUTOMATSKIH MISLI c) Identificiranje dodatnih AM • nastaviti s ispitivanjem nakon početne AM o situaciji • AM o: • specifičnoj situaciji • reakciji na situaciju (emocije, ponašanja, fiziološke reakcije) • sekundarne emocionalne reakcije mogu biti prilično uznemirujuće • odrediti kada je pacijent bio najuznemireniji i koje su tada AM bile prisutne Uznemirujuća AM: • Anticipirajući situaciju • Za vrijeme situacije • Poslije situacije, odraz onoga što se dogodilo

TEHNIKE ZA OTKRIVANJE AUTOMATSKIH MISLI “Što vam je upravo tada prošlo kroz glavu? ” Za identificiranje automatskih misli: • Postaviti to pitanje u trenutku kada se za vrijeme seanse primijeti promjena u pacijentovu raspoloženju. • Postaviti to pitanje u trenutku kada dođe do promjena raspoloženja dok pacijent opisuje problemsku situaciju. • Ako je potrebno, tražiti od pacijenta da situaciju opiše sa što više detalja i u sadašnjem vremenu te tada postaviti navedeno pitanje. • Ako je potrebno, tražiti od pacijenta igranje uloga za konkretnu situaciju i zatim postaviti navedeno pitanje. Dodatna pitanja za otkrivanje automatskih misli: • Što pretpostavljate da ste mogli misliti? • Mislite li da ste mogli misliti o _____ ili _____? (Terapeut predlaže nekoliko vjerojatnih mogućnosti) • Jeste li zamislili nešto se moglo dogoditi ili zapamtili nešto se dogodilo? • Što vama znači ta situacija? (Ili što o vama kaže? ) • Jeste li pomislili ______? (Terapeut predlaže misao suprotnu onoj koju očekuje. )

IDENTIFICIRANJE PROBLEMATIČNE SITUACIJE • teškoće u određivanju situacije ili Lista problema: • Učenje za test problema koji je najteži ili najuznemirujući • Neslaganje kod kuće s obitelji • Stvaranje prijateljstva u razredu RJEŠENJE: • predložiti brojne uznemirujuće probleme ili dijelove određenog problema • koliko olakšanje pacijent osjeća pri mogućoj eliminaciji jednog od njih Primjer: Dijelovi problema (neslaganje kod kuće s obitelji) • Brat dovodi društvo kasno navečer • Izostanak komunikacije • Pušenje u kući • Beba koja stalno plače

RAZLIKE. . . IZMEĐU AM I INTERPRETACIJA . . . IZMEĐU KORISNIH I RAZMJERNO MANJE KORISNIH AM • tražiti aktualne riječi ili predodžbe koje prolaze kroz glavu • navođenje brojnih misli koje su opisne i nevažne za problem • navođenje interpretacija onoga što su osjećali ili mislili • može, a i ne mora odražavati AM • „Mislim da sam odbijala priznati sama sebi što se dogodilo. “ • relevantne AM • obično združene s većom nelagodom • važno je odrediti misao ili misli koje su specifične i najkorisnije

IMENOVANJE AUTOMATSKIH MISLI IMENOVANJE AM UGRAĐENIH U GOVOR MISLI KOJE SU IZNESENE U TELEGRAFSKOM OBLIKU ILI U OBLIKU PITANJA • važno je odrediti stvarne riječi koje prolaze kroz glavu kako bi se vrednovala učinkovitost • misli koje nisu potpuno izrečene: • ugrađeni izrazi: • Telegrafski oblik • navoditi pacijente na potpunije izražavanje • predložiti suprotnu misao • Pitanje • navoditi pacijente na izražavanje u obliku izjave • preciznije određivanje misli • „Mislim da sam razmišljala o tome kako mi se ne da učiti. “ • „Ne znam hoću li uspjeti ovaj puta. “ • „Nisam sigurna što oni misle o meni. “ • „Oh, ne!“ • „Ups!“ • „Zar opet? “ • „Što je najgore što bi se moglo dogoditi? “

PODUČAVANJE PACIJENTA IDENTIFIKACIJI AUTOMATSKIH MISLI • započeti već na prvoj seansi • demonstrirati kognitivni model služeći se vlastitim primjerom pacijenta • poticati zapisivanje AM između seansi Podučavati pacijente drugim tehnikama: • Pitanje • Tehnika imaginacije • Pretpostavljanje o mislima • Dodatna pitanja

LITERATURA Beck, J. (2011). Kognitivna terapija: osnove, educiranje i uvježbavanje. Jastrebarsko: Naklada Slap. – 6. poglavlje

. . . HVALA NA PAŽNJI. . .