EVALUACIJA AUTOMATSKIH MISLI Ana Orli mag psych Praktikum

EVALUACIJA AUTOMATSKIH MISLI • Ana Orlić, mag. psych. • Praktikum II • 25. 5. 2019. , Zagreb

DONOŠENJE ODLUKE O IZBORU AUTOMATSKI H MISLI NA KOJE SE TREBA USMJERITI • Nekoliko mogućnosti: 1. Usmjeriti se na AM • „Koliko vjerujete u tu misao? ”, „Kako ste se zbog te misli osjećali? ”, „Što ste učinili nakon što ste to pomislili? ” 2. Istražiti više o situaciji povezanoj s AM • „Što vam je ona rekla neposredno prije nego što ste to pomislili? ” „Kad se to dogodilo? ”, „Gdje ste vi bili? ” 3. Istražiti koliko je tipična AM • „Koliko često imate takvu vrstu misli? ”, „U kojim situacijama? ”, „Koliko vas takve misli smetaju? ” 4. Identificirati druge AM i predodžbe u toj istoj situaciji • „Je li vam još nešto prošlo kroz glavu? Neka predodžba ili misao? ” 5. Rješavati problem o situaciji združenoj s AM • „Što biste mogli napraviti u vezi s time? ”, „Kako ste prije s tim izlazili na kraj? ”, „Što biste željeli napraviti? ” 6. Istražiti vjerovanja koja su u podlozi AM • „Ako je ta misao točna, što bi vam to značilo? ” 7. Krenuti na drugu stranu • „Dobro. Mislim da sam to razumio. Možete li mi reći što se još dogodilo ovog tjedna? ”

Kako odabrati? (ili terapeut se pita. . . ) Što želim postići na ovoj seansi? Hoće li nam rad na ovoj misli pomoći u dostizanju terapijskih ciljeva za ovu seansu? Što je pacijent stavio na dnevni red? Hoće li se usmjeravanje na tu misao podudarati s problemom na kojem klijent želi raditi? Ako ne, hoćemo li imati dovoljno vremena doći do onoga što on želi? Hoće li surađivati sa mnom u vrednovanju te misli? DONOŠENJE ODLUKE O IZBORU AUTOMATSKIH MISLI NA KOJE SE TREBA Je li misao na koju ću se usmjeriti važna? Izgleda li značajno iskrivljena ili disfunkcionalna? Koliko je tipična ili središnja? Hoće li usmjeravanje na nju pomoći klijentu u više nego jednoj situaciji? Hoće li njeno istraživanje pomoći meni u boljoj konceptualizaciji klijenta?

USMJERAVANJE NA AUTOMATSKU MISAO Nizak stupanj vjerovanja i uznemirenosti Kada terapeut odluči obratiti pozornost na jednu misao, pokušava potvrditi da je misao vrijedna istraživanja ponavljajući sljedeća pitanja Prelazak na nešto drugo Koliko sada vjerujete toj misli (0 -100%)? Kako se zbog te misli osjećate? Koliko je jaka (0 -100%) ta emocija? Kada ste to pomislili? U kojoj specifičnoj situaciji? Visok stupanj vjerovanja i uznemirenosti Istraživanje situacije Koje ste druge uznemirujuće misli i predodžbe imali u toj situaciji? Jeste li zapazili neku promjenu u vašem tijelu? (Naročito za anksiozne pacijente) Što ste onda napravili?

NAKON DOBIVANJA DETALJNIJE SLIKE, TERAPEUT MOŽE NEŠTO OD SLJEDEĆEG: Konceptualizirati naglas ili u sebi kako se misao u toj situaciji uklapa u širu konceptualizaciju klijenta • „Može li ovo biti još jedan primjer vašeg upornog predviđanja da ćete pasti? ” Koristiti tu AM za jačanje kognitivnog modela • „Kad ste bili u knjižnici, pokušavajući učiti, pomislili ste: Nikad neću ovo naučiti. Ta vas je misao učinila tužnom i vodila zatvaranju knjige i odustajanju. Je li to točno? ” Pomoći klijentu vrednovati i odgovoriti na AM pomoću sokratovog dijaloga • „Što je dokaz da nikada nećete naučiti kemiju? ” Rješavati problem s klijentom Koristiti tehniku silazne strelice za otkrivanje bazičnog vjerovanja • „Što biste mogli napraviti kako biste to bolje naučili? ” • „Ako je istinito da ne možete naučiti kemiju, što bi to vama značilo? ”

Što je dokaz? Što je dokaz koji podržava tu ideju? Što je dokaz protiv te ideje? Postoji li alternativno objašnjenje? Što je najgore što se može dogoditi? Mogu li to preživjeti? Što je najbolje što se može dogoditi? Što je najrealističnija posljedica? Koje su posljedice mog vjerovanja u AM? Što bi mogle biti posljedice promjene u mom mišljenju? Što ću u vezi s tim poduzeti? Što bih ja rekao_______ (npr. prijatelju) kad bi on ili ona bili u istoj situaciji? PITANJA ZA VREDNOVANJE AUTOMATSKE MISLI

VAŽNO JE ZNATI: Terapeut nikad ne izaziva izravno AM, jer: • Ne zna unaprijed je li neka AM iskrivljena • Izravno izazivanje krši osnovni princip kog. terapije o suradničkom empirizmu (klijent i terapeut zajedno istražuju AM, testiraju njenu valjanost i/ili korisnost i razvijaju adaptivnije odgovore) Terapeut stalno ima na umu da je AM rijetko potpuno netočna, ako u njoj postoji nešto istine, nju je važno otkriti Terapeutu početniku savjetuje se koristiti ranije navedena pitanja za vrednovanje AM, no ona se često moraju modificirati za specifične AM Oprezno pokušati otkriti dokaze za i protiv te misli Ne trebaju se prolaziti svi koraci za svaku misao

IDENTIFICIRANJE KOGNITIVNIH DISTORZIJA Česta sustavna negativna sklonost u kognitivnom procesuiranju klijenata Klijent sam označi svoje kognitivne distorzije (objektivnije vrednovanje valjanosti svojih misli) Ako je lista preteška, terapeut tada označi i opiše samo distorziju tipičnu za tog klijenta Moguće je klijentu ponuditi listu distorzija da provjeri samo 1, 2 ili 3 najčešće pogreške koje ima

Sve ili ništa mišljenje Katastrofiziranje Diskvalificiranje ili negiranje pozitivnog „Ako nisam potpuno savršen, nisam uspješan” „Bit ću toliko uznemiren da neću uopće moći funkcionirati. ” „Taj sam zadatak obavio dobro, ali to neznači da sam sposoban; samo sam imao sreće. ” „Znam da sam napravio dosta toga dobro an poslu, ali se još Emocionalno zaključivanje uvijek osjećam neuspješno. ” KOGNITIVN E DISTORZIJE Etiketiranje, pridavanje pogrešnih oznaka Pretjerano uveličavanje/umanjivanje Mentalni filter Čitanje misli „Ja sam gubitnik. On nije dobar. ” „Dobivanje osrednjih ocjena dokazuje moju nesposobnost. Dobivanje visokih ocjena ne znači da sam pametan. ” „Zato što sam dobio jednu lošu ocjenu u svjedodžbi (koja također sadrži i nekoliko visokih ocjena) znači da sam napravio loš posao. ” „On misli kako ja ne znam najvažniju stvar o ovom projektu. ” Pretjerana generalizacija „Zato što sam se osjećao neugodno na druženju nemam ono što je potrebno za prijateljstvo. ” Personalizacija „Majstor je bio oštar prema meni jer sam napravio nešto loše. ” Izjave „trebati” i „morati” „Strašno je što sam napravio pogrešku. Trebam uvijek dati najviše od sebe. ” Tunelsko gledanje „Učitelj mog sina ne može ništa napraviti kako treba. On je kritičan i neosjetljiv i loš u podučavanju. ”

ISPITIVANJE U SVRHU VREDNOVANJA KORISNOSTI AUTOMATSKIH MISLI Dvije mogućnosti: • Valjane AM • Klijent vjeruje da su AM valjane, čak i kad one to nisu → tada se procjenjuje korisnost misli Uloga terapeuta u procjeni korisnosti • Pomoći klijentu odrediti učinak svog mišljenja • Pomoći tražiti prednosti i nedostatke zadržavanja takve misli uz adaptivni odgovor na misao • Usmjeriti svoju pozornost na misao i tražiti značenje koje je u podlozi

PROCJENA DJELOTVORNOSTI VREDNOVANJA AUTOMATSKE MISLI Koristeći standardna ili nestandardna pitanja ili bihevioralni eksperiment

KONCEPTUALIZACIJA UZROKA NEDJELOTVORNOG VREDNOVANJA AUTOMATSKE MISLI Najčešći razlozi: Postoje druge, mnogo važnije AM i/ili predodžbe koje nisu identificirane ili vrednovane Vrednovanje AM je površno ili neadekvatno Klijent nije iznio dovoljno dokaza za koje vjeruje da podržavaju AM AM je ujedno i bazično vjerovanje Klijent je racionalno shvatio da je AM iskrivljena, ali u nju ne vjeruje na emocionalnoj razini Klijent je vrednovanje primio s rezervom („Da, ali. . . ” forma)

HVALA NA PAŽNJI! Literatura: • Beck, J. S. (2011). Kognitivna terapija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (8. poglavlje)