IDENTIFICIRANJE AUTOMATSKIH MISLI Zagreb 13 6 2015 Ivana

IDENTIFICIRANJE AUTOMATSKIH MISLI Zagreb, 13. 6. 2015. Ivana Sušanj

Karakteristike automatskih misli Prisutne kod svih ljudi Njihovo pojavljivanje postaje predvidljivo ako se identificiraju pacijentova bazična vjerovanja Disfunkcionalne automatske misli su gotovo uvijek negativne (izuzetak: manija, narcistički p. , zloupotreba droga) Češće smo svjesni emocija koje su rezultat tih misli Mogu se pojaviti u verbalnoj ili vizualnoj formi Vrste: • automatska misao na neki način iskrivljena i pojavljuje se usprkos objektivnim dokazima koji govore suprotno • automatske misli koje su točne, ali su zaključci izvedeni iz njih iskrivljeni • automatske misli koje su točne ali disfunkcionalne

Objašnjenje automatskih misli pacijentu Misli Osjećaji Misao Osjećaj Ono što misliš utječe na to kako se osjećaš. Nikad neću biti kao ostali studenti. Koraci u terapiji 1. Identificirati automatske misli. 2. Vrednovati i odgovoriti na automatske misli. 3. Rješavati problem ako je misao točna. Tuga

Otkrivanje automatskih misli na seansi Terapeut treba obratiti pozornost na promjene raspoloženja pacijenta (otkriti “vruće misli”) Obratiti pozornost na neverbalne (izraz lica, napinjanje mišića. . . ) i verbalne znakove (ton, visina glasa. . . ) Identificiranje misli na licu mjesta daje pacijentu mogućnost da odmah testira i odgovori na misao i ubrza rad na ostatku seanse

Osnovno pitanje: “Što je upravo prošlo vašom glavom? ” Za identificiranje automatskih misli: Ovo pitanje postaviti kada dođe do promjene u raspoloženju Pitanje postaviti u trenutku kada dođe do promjene raspoloženja dok pacijent opisuje problemnu situaciju Ako je potrebno tražiti da situaciju opiše sa što više detalja i u sadašnjem vremenu te tada postaviti navedeno pitanje Ako je potrebno, tražiti od pacijenta igranje uloga za konkretnu situaciju i zatim postaviti navedeno pitanje

Identificiranje automatskih misli u specifičnim situacijama Ista pitanja pomažu u identifikaciji automatskih misli koje je pacijent imao između seansi Ako ne pomažu verbalni opisi, tražimo da se situacija opisuje kao da se upravo dešava Igranje uloga Potrebno identificirati i dodatne automatske misli Automatska misao se može javiti anticipirajući situaciju, za vrijeme situacije i/ili poslije kao odraz onoga što se dogodilo

Identificiranje problematične situacije Određivanje najproblematičnije situacije: Predložiti listu problema i tražiti od pacijenta da odredi koliko olakšanja osjeća pri mogućoj eliminaciji nekog od tih problema Isti proces se može koristiti i za određivanje dijela problema koji najviše muči pacijenta

Imenovanje automatskih misli ugrađenih u govor Ugrađeni izrazi Stvarne automatske misli Mislim da sam se pitao sviđam li mu se. Sviđam li mu se? Ne mogu se natjerati na učenje. Ne mogu to napraviti.

Imenovanje misli koje su iznesene u telegrafskom obliku ili u obliku pitanja Pacijent često iznosi misli koje nisu potpuno izrečene Treba ga navesti da se potpunije izražava Ako su misli izražene u obliku pitanja, treba navesti pacijenta na izražavanje misli u obliku izjave Pitanje Hoću li se moći suočiti? Zašto se to dešava meni? Tvrdnja Neću se moći suočiti. To se ne bi trebalo meni dešavati.

Poučavanje pacijenta identifikaciji automatskih misli Educiranje vještini identificiranja automatskih misli počinje već na prvoj seansi U kasnijim seansama se uče druge tehnike Terapeut može učiti pacijenta pretpostavljati o svojim mislima (npr. “Kad bih mogao, što bih pretpostavio da sam mislio? ”)

HVALA NA POZORNOSTI !