Postupak za pruanje meunarodne krivinopravne pomoi Datum online

Postupak za pružanje međunarodne krivičnopravne pomoći Datum on-line nastave: 29. 5. 20.

Vrste: kroz međunarodno i domaće pravo • “mala” međunarodna krivičnopravna pomoć ili međunarodna krivičnopravna pomoć u užem smislu riječi, • izvršenje strane krivične presude, • ustupanje krivičnog gonjenja stranoj državi i • izručenje (ekstradicija

Važno: • Sagledavanje MKPP zahtijeva stalno studiranje naročito na evropskom kontinentu s obzirom na regionalnu saradnju država članica u okviru Vijeća Evrope, a posebno u granicama Evropske unije, koja svojim specifičnim dokumentima (evropski nalog za hapšenje, evropski istražni nalog u krivičnim stvarima) mijenja shvatanja o suverenitetu države i ruši granice kao barijere među državama članicama te regionalne organizacije.

Prema opštem shvatanju, međunarodna krivičnopravna pomoć se označava kao aktivna pravna pomoć (pružanje pravne pomoći) i pasivna pravna pomoć (traženje pravne pomoći). S obzirom da se međunarodna krivičnopravna pomoć odvija ili po međunarodnim ugovorima ili prema unutrašnjim pravnim normama, radnje aktivne i pasivne pravne pomoći se realizuju na osnovu zamolnice ili molbe.

3! Izuzetno, domaći pravosudni organ može zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć dostaviti direktno stranom pravosudnom organu, kad je takav način komuniciranja predviđen međunarodnim ugovorom. U hitnim slučajevima, kad je takav način komuniciranja predviđen međunarodnim ugovorom, zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć mogu se dostavljati i primati posredstvom Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL). U slučaju kada ne postoji zaključeni međunarodni ugovor, kao i kad je međunarodnim ugovorom izričito predviđen diplomatski put komunikacije, Ministarstvo pravde Bi. H dostavlja i prima zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć posredstvom Ministarstva vanjskih poslova Bi. H.

Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima (ZMPPKS) i EUROJUST • O dozvoljenosti i načinu izvršenja radnje međunarodne pravne pomoći koja je predmet zamolnice stranog pravosudnog organa odlučuje nadležni domaći pravosudni organ prema domaćim propisima, osim ako ZMPPKS ili međunarodnim ugovorom nije drukčije regulisano (čl. 4. i 6. ZMPPKS). • Zakonom o izmjenama i dopunama ZMPPKS iz 2013. posebno je propisano da se u hitnim slučajevima zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć mogu dostavljati i primati posredstvom Eurojusta – Agencije Evropske unije za policijsku i pravosudnu saradnju u krivičnim stvarima. S tim u vezi, postupak nadležnih organa Bi. H u odnosima s Eurojustom uredit će se posebnim uputstvom ministra pravde Bi. H, kojim će se pobliže urediti pitanja koja su od značaja za saradnju s Eurojustom.

Locus regit actum! • Saradnja država u krivičnom pravosuđu i krivičnim predmetima odvija se na osnovu međunarodnih ugovora (multilateralni ili bilateralni) ili na osnovu domaćih zakonskih propisa. • Odredbama međunarodnih ugovora predviđeni su uslovi i osnovi za izvođenje krivičnoprocesnih radnji, odnosno za izručenje osumnjičenih, optuženih ili osuđenih osoba, dok te radnje, kao i postupak izručenja spomenutih osoba preduzimaju nacionalni ili domaći organi, na način i u formi koja je predviđena domaćim procesnim propisima, dakle po unutrašnjem pravu (lat. locus regit actum). • Odstupanja od locus regit actum su moguća na molbu onog ko traži međunarodnu krivičnopravnu pomoć ako to nije u suprotnosti sa domaćim pravnim poretkom, ili ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom. • Dakle, norme međunarodne krivičnopravne pomoći javljaju se kao norme međunarodnog prava ili kao norme unutrašnjeg prava. U njihovom međusobnom odnosu, međunarodno pravo uvijek ima prednost pred unutrašnjim pravom, dakle, norme međunarodnog prava imaju primat u odnosu na norme nacionalnog pravnog sistema a koje se odnose na pitanja međunarodne krivičnopravne pomoći. • O tome svjedoče i rješenja u našem ZMPPKS. Tako, npr. , međunarodna krivičnopravna pomoć pruža se prema odredbama ZMPPKS, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno ili ako međunarodni ugovor ne postoji (čl. 1. st. 1. ZMPPKS).

„Mala“ međunarodna krivičnopravna pomoć • “Mala” međunarodna krivičnopravna pomoć obuhvata različite procesne radnje (npr. uručenje poziva i dostavljanje pismena, pružanje podataka u vezi sa krivičnim postupcima, razmjena podataka iz kaznene evidencije ili saslušanje svjedoka) koje preduzimaju organi krivičnog postupka zamoljene države na molbu i u korist procesnih organa države moliteljice. • Radnje se preduzimaju prema pravilima postupka zamoljene države, tj. prema propisima domaćeg prava. • Vrijedi načelo identiteta norme ili načelo obostrane kažnjivosti. Riječ je o načelu koje u svojoj primjeni traži da djelo zbog kojeg se traži “mala” međunarodna krivičnopravna pomoć mora biti krivično djelo kako u državi moliteljici tako i u zamoljenoj državi. • Prema tome, “mala” međunarodna krivičnopravna pomoć se neće moći pružiti ako djelo za koje se traži ta pomoć nije i krivično djelo u pravnom poretku zamoljene države.

ZMPPKS – važno. MKS • Za malu međunarodnu krivičnopravnu pomoć posebno vidjeti čl. 13. (taj oblik međunarodne krivičnopravne pomoći obuhvata izvršenje različitih procesnih radnji) i čl. 24. (zajednički istražni timovi). • O ovom obliku međunarodne pomoći govori i Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda, koji predviđa da države ugovornice moraju u skladu sa odredbama tog Statuta u punoj mjeri sarađivati sa Međunarodnim krivičnim sudom pri istragama i gonjenju krivičnih djela iz nadležnosti Suda (čl. 86. Statuta Međunarodnog krivičnog suda).

Priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka • Izvršenje strane krivične presude predstavlja vrlo složen oblik međunarodne krivičnopravne pomoći, u okviru kojeg se u zamoljenoj državi, a nakon provedenog postupka, izvršava presuda i njome izrečena sankcija, koja je donesena, odnosno izrečena u državi moliteljici. • Prema našem pravu, domaći sud postupit će po molbi države izricanja kazne za izvršenje sudske presude u krivičnim stvarima samo ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom i izvršit će pravosnažnu presudu u odnosu na sankciju koju je izrekao strani sud, na način da presudom izrekne sankciju prema krivičnom zakonodavstvu Bi. H.

Ako drukčije nije određeno međunarodnim ugovorom, strana sudska presuda u krivičnim stvarima bit će izvršena samo ako su ispunjeni sljedeći uslovi (čl. 62. st. 1. ZMPPKS): ako je presuda pravosnažna i ako ju je izrekao nadležni pravosudni organ države izricanja kazne; ako je krivično djelo predviđeno kao krivično djelo i po zakonima Bi. H; ako u vrijeme podnošenja molbe osuđena osoba treba izdržati još najmanje šest mjeseci od izrečene kazne zatvora; ako osuđena osoba da saglasnost za izvršenje; da osoba za koju se traži izvršenje strane sudske presude u krivičnim stvarima nije već osuđena za to krivično djelo u Bi. H ili se za to djelo u Bi. H vodi krivični postupak ili je u Bi. H oslobođena od optužbe i da izvršenje krivične sankcije nije zastarjelo prema zakonima države izricanja kazne i Bi. H.

Strana sudska presuda u krivičnim stvarima neće biti izvršena (čl. 62. st. 1. ZMPPKS): ako bi izvršenje bilo u suprotnosti s principima pravnog poretka Bi. H ili obavezama koje je Bi. H preuzela zaključivanjem međunarodnog ugovora i ako je krivično djelo za koje se traži izvršenje, prema mišljenju organa u Bi. H koji donose odluku po molbi, djelo političke ili vojne prirode.

• Stvarna i mjesna nadležnost suda u Bi. H za vođenje postupka po molbi za priznanje i izvršenje strane sudske presude u krivičnim stvarima određuje se na isti način kao i za vođenje krivičnog postupka u konkretnom predmetu, kada bi taj postupak bio vođen u Bi. H. • Proučiti specifičnosti ovog postupka!

Ustupanje krivičnog gonjenja stranoj državi i preuzimanje krivičnog gonjenja od strane države Prema ZMPPKS, ustupanje krivičnog gonjenja stranoj državi moguće je pod sljedećim uslovima: da je stranac koji ima prebivalište u stranoj državi izvršio krivično djelo na teritoriji Bi. H, da se strana država ne protivi ustupanju krivičnih spisa radi krivičnog gonjenja i suđenja, da se stranac na taj način ne može izložiti nepravednom postupku, nehumanom i ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. • Ustupanje nije dopušteno prije nego što se sasluša oštećeni koji može postaviti imovinskopravni zahtjev, te će taj zahtjev, nakon odluke o ustupanju, zajedno sa spisima predmeta biti dostavljen organu koji odlučuje o preuzimanju krivičnog gonjenja.

Proučiti: • Opšte karakteristike ovog oblika međunarodne krivičnopravne pomoći. • Postupak unutar Bi. H. • Nadležnost za donošenje odluke o ustupanju.

Ekstradicija • Ekstradicijom se stranac ili osoba bez državljanstva, na temelju sudskog postupka, izručuje stranoj državi, da bi se u toj državi vodio krivični postupak ili izvršila krivična sankcija. • Osnovna načela koja se odnose na izručenje su: – načelo reciprociteta, koje znači da zamoljena država svoju pozitivnu odluku o izručenju uslovljava s identičnom odlukom države moliteljice u sličnom budućem primjeru, – načelo identiteta norme ili obostrane kažnjivosti (o kojem je već bilo riječi), – načelo specijaliteta, znači da država moliteljica može krivično goniti ili kazniti izručenu osobu samo za ona krivična djela koja su bila izvršena prije podnošenja zahtjeva za izručenje i – načelo ekstradibilnosti, koje znači da je ekstradicija moguća samo u pogledu onih krivičnih djela koja su kao takva bila unaprijed određena međunarodnim ugovorom ili unutrašnjim pravom.

• Prema članu 34. ZMPPKS određene su pretpostavke za izručenje (u studiranju potrebno je sagledati te taksativno navedene pretpostavke) • Primjera radi navodim prve tri (opšte poznate): • da osoba čije se izručenje traži nije državljanin Bi. H, • da osoba čije se izručenje traži ne uživa pravo azila u Bi. H, odnosno da u momentu podnošenja molbe za izručenje nije podnijela zahtjev za azil, • da djelo zbog kojeg se traži izručenje nije izvršeno na teritoriji Bi. H, protiv nje ili njenog državljanina

Postupak izručenja iz Bi. H – pitanja: • Na čiju molbu se pokreće? • Kako se podnosi molba? • Kome se podnosi molba sa pratećom dokumentacijom? • Kako se postupa sa nepotpunom, a kako sa potpunom molbom? • Lišenje slobode i pritvaranje? • Uloga sudije za prethodni postupak? • Pravo na odbranu? • Donošenje odluke o izručenju (pozitivne ili negativne)?

Postupak izručenja iz Bi. H – pitanja: • Pojednostavljeno izručenje? • Ponovljeno izručenje? • Kako se postupa u slučaju većeg broja molbi za izručenje?