Marketing u kolskoj knjinici Komercijalno trgovaka kola Split

Marketing u školskoj knjižnici Komercijalno – trgovačka škola Split Margareta Glavurtić, dipl. knjiž.

Što je marketing? “ Marketing možemo definirati kao socijalni i upravljački proces kojim pojedinci i skupine dobivaju što trebaju i žele putem stvaranja i razmjene proizvoda i vrijednosti s drugima. ” Philip Kotler Marketinško promišljanje je u osnovi svakog posla, pa tako i školske knjižnice. Cilj knjižnice je proizvodnja i pružanje usluga te napredak knjižnične djelatnosti.

Zašto marketing u školskoj knjižnici? Svrha marketinga u školskoj knjižnici je sagledavanje i zadovoljavanje potreba korisnika usluga. Da bi potrebe korisnika bile što bolje zadovoljene potrebno je kombinirati: • obrazovne strategije • stručnost knjižničara i nastavnika • vještine pristupa informacijama

Za kreiranje uspješnog marketinga potrebno je odgovoriti na nekoliko pitanja: 1. Tko su korisnici usluga školske knjižnice i njihova segmentacija? (učenici, nastavnici , roditelji i ostali) 2. Koji je glavni motiv korištenja školske knjižnice? (obvezna lektira, stručna i ostala literatura) 3. Koje usluge su korisnicima trenutno na raspolaganju, a koje usluge treba osigurati u budućnosti? (definiranje vizije i ciljeva knjižnice u skladu s potrebama korisnika te provođenje ispitivanja korisnika) 4. Na koji način učenike, korisnike usluga privući u školsku knjižnicu? (SWOT analiza)

Faze marketinškog procesa istraživanje potreba korisnika i okruženja kontrola operativno djelovanje Knjižnica kao medijski i informacijski centar planiranje marketinški splet (miks)

MAKROOKRUŽENJE (demografsko, gospodarsko, fizičko, tehničko-tehnološko, državno-političko, kulturološko) MIKROOKRUŽENJE (korisnici knjižnice, dobavljači, javnost, KNJIŽNICA druge knjižnice) kao medijski i Informacijski centar

SWOT analiza predstavlja razlučivanje dobivenih rezultata analizom prilika i prijetnji iz okruženja s kojima se knjižnica suočava te utvrđivanje ključnih snaga i slabosti same knjižnice. • • STRENGHTS = snage WEAKNESSES = slabosti OPPORTUNITIES = prilike TREATS = prijetnje Knjižnica kroz svoje marketinške aktivnosti mora razvijati svoje snage, ali i pokušati svoje slabosti pretvoriti u snage vodeći računa o prilikama i prijetnjama iz okruženja.

Istraživanje tržišta obuhvaća pronalaženje svih potrebnih informacija za donošenje uspješnog marketinškog plana knjižnice. Trebamo istražiti sve činitelje o kojima ovisi plasman knjižnične usluge na tržištu. Istraživanje provodimo u obliku: • anonimnih anketa, • okruglih stolova na razini škole (raspravlja se o potencijalnim idejama, problemima i potrebama školske knjižnice).

Anketa knjižnice Komercijalno - trgovačke škole Split Provedena na uzorku od: 23 nastavnika i stručna djelatnika, 24 učenika III D razreda - usmjerenja Prodavač i 27 učenika III B razreda - usmjerenja Komercijalist. Anketa NASTAVNICI 1. frekvencija posudbe 3. opskrbljenost knjižnice lektirom i ostalom literaturom 2. vrsta literature koju nastavnici posuđuju u knjižnici 1 2 3 4 5 6 1= bez odgovora 2 8, 70% 2= slaba opskrbljenost 0 3= dovoljna opskrbljeno st 0 4 dobra opskrbljenost 10 43, 48% 5= vrlo dobra opskrbljenost 7 30, 43% 6= odlična opskrbljenost 17 73, 91%

4. Suradnja knjižničarke s nastavnicima i stručnim suradnicima i sudjelovanje knjižničarke u timskom radu - suradnja knjižničarke - sudjelovanje knjižničarke u timskom radu

5. aktivnosti koje bi knjižnica trebala uvrstiti u plan i program rada: 1 = recitiranje i čitanje poezije 2 = predstavljanje knjiga 3 = radionice na temu ovisnosti i problemi mladih 4 = obilježavanje obljetnica i i značajnih događaja 5 = radionice zavičajne baštine i grada Splita 19 20 82, 61% 86, 96% 21 91, 30% 23 100, 00% 21 91, 30%

Anketa UČENICI 1. frekvencija posudbe Komercijalisti III B ( uzorak od 27 učenika) Prodavači III D ( uzorak od 24 učenika)

2. Literatura koju učenici posuđuju u knjižnici komercijalisti prodavači

3. Suradnja knjižničarke s učenicima i opskrbljenost fonda knjižnice komercijalisti prodavači 1= nedovoljna suradnja, 2= vrlo mala suradnja 3=osrednja suradnja 4= vrlo dobra suradnja 5= odlična suradnja 1=vrlo loša opskrbljenost 2= mala opskrbljenost 3= dobra opskrbljenost 4= vrlo dobra opskrbljenost 5= odlična opskrbljenost 6=bez odgovora

4. Aktivnosti koje bi knjižnica trebala unijeti u plan i program 45. 00 40. 00 35. 0 0 30. 00 25. 00 20. 00 15. 0 0 10. 0 0 5. 0 0 0 1 2 3 4 5 6 7 1 -2= recitiranje i čitanje poezije 3 -4= predstavljanje knjiga 5 -6=ovisnosti i problemi mladih 7 -8=značajna događanja i obljetnice 9 -10=zavičajna baština i baština grada Splita 8 9 10 1= 22 3=18 5= 14 7=14 9=14 11 12 13 2=43, 14% OCJENA 1 4= 35, 29% OCJENA 5 6= 27, 45% OCJENA 4 8=27, 45% OCJENA 4 10=27, 45% OCJENA 1

Plan i program knjižnice Može biti: • okvirni (opći) • izvedbeni (posebni) • operativni (pojedinačni) • mikro plan (dnevni plan) Plan i program rada školske knjižnice je na nivou operativnog i ulazi u plan i program rada škole. Misija knjižnice izlaže namjere knjižnice, što knjižnica želi postići u svom okruženju. Odgovara na pitanja: - Kakva smo knjižnica? - Što korisnici knjižnice cijene u knjižnici? - Po čemu smo posebni? Temeljem provedenog istraživanja dobili smo odgovor na ova pitanja, kao i smjernice za planiranje strategije poslovanja knjižnice.

Planiranje strategije poslovanja knjižnice Kod planiranja strategije poslovanja knjižnice, važno je objediniti četiri instrumenta MARKETINŠKOG SPLETA ili MIKSA, a to su takozvana 4 P. • PRODUCT = PROIZVOD – odnosi se na asortiman usluga školske knjižnice. • PRICE = CIJENA – potrebno je izdvojiti troškove koji proizlaze iz knjižničnih usluga. • PLACE = MJESTO (DISTRIBUCIJA) – odnosi se na slobodan pristup knjižničnom fondu. • PROMOCIJA (PROMOTION) – svi oblici komunikacije knjižnice s korisnicima ( promocija knjižnice prema unutra i prema van. ) - ako je jedan dio miksa loše definiran, to će se odraziti i na ostale dijelove marketing miksa.

Promocijsko djelovanje knjižnice Da bi privukli korisnike u knjižnicu potrebno je obratiti posebnu pozornost promociji knjižnice. Uloga učinkovite promocije knjižnice je podučiti korisnika usluge i pomoći mu u postupku odabiranja prave usluge koju nudi knjižnica. Najpoznatija formula promocije je AIDA (akronim sastavljen od početnih slova engleskih riječi). ATTENTION – pozornost, pažnja INTEREST – interes DESIRE – želja ACTION – djelovanje To se postiže različitim panoima u knjižnici i školi čiji je cilj zainteresirati učenike za korištenje knjižnice, edukativnim materijalima, izradom letaka knjižnice i škole, radionicama u knjižnici, tematskim izložbama, literalnim susretima, predavanjima na teme koje su interesantne učenicima.

Za stvaranje povoljnog publiciteta i ugleda knjižnice primarni su USLUŽNOST I SUSRETLJIVOST školskog knjižničara. Školski knjižničar u izravnom komuniciranju s korisnikom prima njegove zahtjeve i odmah dobiva povratnu informaciju. prava informacija s pravom vrijednošću na pravom mjestu s pravom promocijom

Zadatak marketinga u školskoj knjižnici je unaprjeđivanje komunikacije između davatelja i korisnika usluga, a krajnji je cilj transfer znanja. Školska knjižnica postaje mjesto promoviranja cjeloživotnog učenja, koje se temelji na principu: UČITI KAKO UČITI. UNESCO-va načela za 21. stoljeće: • • učiti znati učiti činiti učiti živjeti zajedno učiti biti Strategija razvoja uloge školske knjižnice u obrazovnom sustavu na tragu je najboljih svjetskih primjera.

Ocjenjivanje kvalitete i efikasnosti plana i programa knjižnice Riješiti pitanje vrednovanja rada školske knjižnice može se samo kroz dobar marketing knjižnice. Izjava Američkog udruženja školskih knjižničara (AASL): “Temeljna zadaća programa knjižnice kao medijskog centra je osigurati učenicima i nastavnicima djelotvorno korištenje ideja i informacija. ” To se postiže: • pristupom materijalima u svim medijima • poticanjem interesa za čitanje • suradnjom s nastavnicima Prema Minessota Standardu iz 2000. – vrednovanje kvalitete i efikasnosti plana i programa knjižnice provodi se kroz tri aspekta: • Učenje i poučavanje • Informacijski pristup • Upravljanje programom

Kontrola izvršenja plana knjižnice i vrednovanje rada knjižnice Kontrolom ili nadzorom marketinga mjerimo rezultate i učinkovitost djelovanja marketinga i ostvarivanje planiranih ciljeva. Plan i njegove zadaće su podloga koja je predmet kontrole. Pokazatelji koji su posebno važni i mora ih se kontrolirati: aspekt KNJIŽNIČARA kontrola imidža knjižnice – zadovoljstvo korisnika nove usluge knjižnice – kontrola promocije vrijeme koje knjižničar troši na planiranje nastavnih sati kvaliteta fonda dostupnost knjižničara informacijska pismenost korisnika kvaliteta usluge knjižnice uspješnost na tržištu opseg usluga knjižnice – broj korisnika po aktivnostima aspekt KORISNIKA vrednovanje rada knjižnice vrijeme koje knjižničar troši na rad s učenicima

Zaključak Nove tehnologije, potreba za cjeloživotnim učenjem i istraživanjem stavlja knjižnicu u središte odgojno- obrazovnog procesa koja postaje medijski i informacijski centar, a knjižničar informacijski stručnjak s brojnim kompetencijama, što je nezamislivo bez dobro osmišljenog marketinga knjižnice. Razvoj suvremene knjižnice trebamo temeljiti na potrebama korisnika, znanju, poticanju istraživačkog pristupa, učeničkih projekata i drugih aktivnosti knjižnice koje su utvrđene ovim istraživanjem i osposobljavanja korisnika za život i rad u društvu koje se neprestano mijenja.

Literatura: 1. Kotler, P. i dr. Osnove marketinga. Zagreb: Mate, 2006. 2. Kovačević, D. ; Lasić-Lazić, J. ; Lovrinčević, J. Školska knjižnica – korak dalje. Zagreb: Filozofski fakultet Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti: Altagama, 2004. 3. Lovrinčević, J. i dr. Znanjem do znanja: prilog metodici rada školskog knjižničara. Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta, 2005. 4. Mađerić, D. ; Rocco, F. ; Čizmek Vujnović, O. Marketing: udžbenik za 4. razred srednje ekonomske škole. Zagreb: Školska knjiga, 2006. 5. Špiranec, S. Informacijska pismenost : teorijski okvir i polazišta. Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2008.