Kojim su se trima Koji je latinica pismima

Kojim su se trima Koji je latinica pismima Hrvati najznamenitiji služili kroz jezični, književni glagoljica Bašćanska pločai povijest? pravni spomenik? Koji je najstariji Vinodolski glagoljski rukom zakon pisani zakonski spomenik? Koji je najstariji Koje je godine rukopisni Povaljska tiskana najstarija 1483. spomenik pisan hrvatska tiskana listina bosančicom? knjiga? Kako Misal se zovepo najstarija zakonu hrvatskarimskoga tiskana knjiga? ćirilica Kako nazivamo knjige tiskane inkunabule tijekom 15. stoljeća? dvora Koji je prozni Koji glagoljski tekstŠibenska pisan spomenik svjedoči latinicom i molitva o hrvatskoj hrvatskim jezikom dvojezičnosti? u 14. st. ? Valunska ploča

Književnost 16. stoljeća Misal po zakonu rimskoga dvora Marko Marulić, Marin Držić, Judita Dundo Maroje 1501. 1483. Antun Vramec, Kronika 1578. 1551. 17. st. KNJIŽEVNOST 16. STOLJEĆA Zadar Split čakavsko narječje Hvar Dubrovnik sjeverozapadna Hrvatska štokavsko narječje kajkavsko narječje Književna su djela u 16. st. pisana: čakavskim u Splitu, Hvaru i Zadru, štokavskim u Dubrovniku i kajkavskim narječjem u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Čakavska književnost otac hrvatske književnosti pisao je djela na latinskome i hrvatskome jeziku napisao je epski spjev Judita na čakavskome narječju 1501.

Čakavska književnost (Split) Naglas pročitaj ulomak iz Judite. Svitlo črleni ja rubin na prstih, cafir se modriti, bilit na rukavih Marko biseri nabustih, i sve od zlatih plas Marulić sjati se na bedrih prehitro kovan pas. Judita je prvo umjetničko djelo napisano hrvatskim jezikom Kojim je narječjem napisana Judita? (čakavskim narječjem) i latinicom. Epski s pjev Ju dita.

Čakavska književnost (Hvar) Naglas pročitaj ulomak iz Ribanja i ribarskog prigovaranja. NIKOLA Ja sam vas da spravan njega veseliti I njemu pripravan vas život služiti. Nudire počni ti ki si razumniji Umin‘ jem i liti od mene stariji. Petar Hektorović Na. Petar otoku. Hektorović Hvaru čakavskim pišu napisaonarječjem je Petar Hektorović i Hanibal Lucić. 1566. , Lucić je napisao Ribanje i ribarsko prigovaranje Robinju, prvu dramu svjetovnoga sadržaja. epskihrvatsku spjev u stihovima.

Čakavska književnost (Zadar) Naglas pročitaj ulomak iz romana Planine. Momu žitku slatkost u ničem ne ćutim, a očiju svitlost pomrknutu vidim. Kud god se obratim, od svud me grize ujed, i smrtni strah ćutim i jadovitu zled. Petar Zoranić u Zadru je 1536. napisao Planine, prvi hrvatski roman. Tiskan je 1569. u Veneciji.

Štokavska književnost (Dubrovnik) U Dubrovniku se tijekom 16. st. razvija bogata književnost na štokavskome narječju. Najpoznatiji su pisci Marin Držić (Vidra), Šiško Menčetić, Džore Držić i Mavro Vetranović, a najznačajnije djelo toga razdoblja jest komedija Marina Držića Dundo Maroje, napisana 1551. Marin Držić

Kajkavska književnost Na kajkavskome je narječju pisao Antun Vramec. Godine 1578. napisao je djelo Kronika.

Memorijalni centar Faust Vrančić http: //www. mc-faustvrancic. com/

Bio je prvi renesansni čovjek, Šibenčanin Hrvatski jezik Faust naziva Vrančić 1595. tzv. „I uomo univerzale“. dalmatinskim. objavljuje prvi Najviše hrvatskijetiskani riječi Izumio Dictionarium padobran. . usvojio rječnik sječakavskoga područja te iz knjiga (Rječnik petpisanih najodličnijih na drugim narječjima. europskih jezika Rječnik latinskoga, sadrži oko 5800 hrvatskih talijanskoga, njemačkoga, riječi Dictionarium quinque Europae (uglavnom čakavskih). dalmatinskoga i nobilissimarum linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et Tiskan je u Veneciji. mađarskoga). ungaricae Memorijalni centar Faust Vrančić http: //www. mc-faustvrancic. com/

Jezikoslovlje (17. stoljeće)

Bartol Kašić (17. stoljeće) Pažanin Bartol Kašić 1604. objavljuje prvu hrvatsku gramatiku Institutionum lingue Illyricae libri duo (Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige). hrvatski jezik naziva ilirskim usporedno opisuje štokavske i čakavske oblike gramatika je objavljena na latinskome jeziku 1640. objavljuje Ritual rimski u kojemu ističe prednosti štokavskoga narječja

Jezikoslovlje (17. stoljeće) Jakov Mikalja 1649. objavljuje hrvatsko-talijansko-latinski rječnik Blago jezika slovinskoga. Juraj Habdelić 1670. piše hrvatsko-latinski rječnik Dictionar ili reči slovenske.

Ozaljsko književno-jezični krug U 17. stoljeću veliki se broj jezikoslovaca i književnika okuplja u gradu Ozlju oko velikaških obitelji Zrinskih i Frankopana. Stvaraju se djela s tronarječnom osnovicom (štokavsko-kajkavskočakavskom).

Ozaljsko književno-jezični krug Ivan Belostenec, jezikoslovac ozaljskoga kruga, 1675. sastavlja Gazophylacium seu latinoillyricumonomatum aerarium (Gazofilacij ili blago latinsko-ilirskih imena), latinsko-hrvatski i hrvatskolatinski enciklopedijski rječnik. U Gazophylaciumu latinske su riječi objašnjene kajkavskim, iako je zastupljeno štokavsko Ivan Belostenec i čakavsko narječje.

Ozaljsko književno-jezični krug Važno je djelo ozaljskoga kruga dijelom sačuvan Lexicon Latino Illyricum (Latinsko-ilirski rječnik) Pavla Rittera Vitezovića. U tome se rječniku predlaže da svaki glas ima jedno slovo, te se smatra pretečom ilirskoga preporoda. Pavao Ritter Vitezović

Književnost 17. stoljeća Petar Zrinski Fran Krsto Frankopan Katarina Zrinska Ivan Gundulić (Mačica) 18. st. KNJIŽEVNOST 17. STOLJEĆA književnici ozaljskoga književno-jezičnoga kruga napisao je Suze sina razmetnoga, religioznu poemu, pastoralu Dubravka i ep Osman Ivan Mažuranić dopunio je u 19. st. 14. i 15. pjevanje Osmana.

Jezikoslovlje (18. stoljeće) Nastavlja se jezikoslovna djelatnost. Pišu se rječnici i gramatike. Najpoznatiji su jezikoslovci Ardelio della Bella, Francesco Maria Appendini te Matija Antun Reljković, autor djela Nova slavonska i nimačka gramatika u kojoj se zalaže za uklanjanje turcizama iz hrvatskoga jezika. Matija Antun Reljković

Hrvatski narodni preporod (ilirski pokret) U prvoj polovici 19. stoljeća: Hrvatska je rascjepkana na provincije jača mađarizacija u javnim se ustanovama govori njemačkim i latinskim jezikom Ilirske pr ovinci teške kulturne, društvene i političke prilike dovode do nacionalnoga, političkog i kulturnog pokreta poznatog pod nazivom hrvatski narodni preporod je

Zadatci hrvatskoga narodnog preporoda Zadatci su hrvatskoga narodnog preporoda bili: a) jezično sjedinjenje – zajednički hrvatski jezik za sve Hrvate b) ujedinjenje slovopisa – jednak slovopis (grafija) za sve hrvatske krajeve c) osigurati hrvatskomu jeziku službeni položaj – uporaba hrvatskoga jezika u školama, tisku i državnim službama.

Ljudevit Gaj najistaknutiji predstavnik hrvatskoga narodnog preporoda Kratka osnova horvatskoslavenskoga pravopisanja (1830. ), slovopisna je reforma Pravopisz (1835. ), odabire slovna rješenja, danas poznata kao ć, č, ž, š, lj, nj, . . . gajica ili hrvatska latinica Novine Horvatzke

Hrvatski narodni preporod (ilirski pokret) Ivan Kukuljević Sakcinski održao je 2. svibnja 1843. u Hrvatskome saboru prvi govor na hrvatskome jeziku. Sabor je 23. listopada 1847. proglasio hrvatski jezik službenim jezikom u Trojednoj Kraljevini Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Dragutin Weingartner – Hrvatski sabor, 1848. god.

Važnost hrvatskoga narodnog preporoda Preporoditelji su: • ujedinili Hrvate u jednome književnom jeziku • prihvatili zajednički latinični slovopis • uzdigli položaj i značenje hrvatskoga jezika. Preporoditelji su polazili od uvjerenja: jezik = narod = borba za nacionalni identitet = borba za zajednički jezik i pismo.

Ostali predstavnici ilirskoga pokreta Dimitrije Demeter, Teuta (drama) Petar Preradović, Zora puca (budnice) Antun Mihanović, Horvatska domovina (pjesma) Stanko Vraz, Đulabije (pjesme)

Urednica: Slavica Kovač