Opi pokazatelji gospodarskog razvoja Kriteriji za mjerenje razvijenosti

  • Slides: 18
Download presentation
Opći pokazatelji gospodarskog razvoja

Opći pokazatelji gospodarskog razvoja

 Kriteriji za mjerenje razvijenosti: 1) bruto domaći proizvod (BDP) - ukupna vrijednost proizvedenih

Kriteriji za mjerenje razvijenosti: 1) bruto domaći proizvod (BDP) - ukupna vrijednost proizvedenih dobara i usluga u jednoj godini 2) ljudski razvojni indeks (HDI) a) visina dohotka po stanovniku b) postotni udio pismenih c) očekivano trajanje života

Broj stanovnika na jednog liječnika

Broj stanovnika na jednog liječnika

- ostali pokazatelji razvijenosti: a)infantilni mortalitet b)količina i kvaliteta prehrane c)razina zdravstvene zaštite d)broj

- ostali pokazatelji razvijenosti: a)infantilni mortalitet b)količina i kvaliteta prehrane c)razina zdravstvene zaštite d)broj stanovnika na jednog liječnika - prema razvijenosti države grupiramo u: 1. slabije razvijene 2. srednje razvijene 3. visokorazvijene

1. SLABIJE RAZVIJENE DRŽAVE - visok n i m, visok prirodni prirast - kratko

1. SLABIJE RAZVIJENE DRŽAVE - visok n i m, visok prirodni prirast - kratko trajanje života oko 50 godina (zašto? ) - visok udio mladog stanovništva mnogo djece ne pohađa školu zloupotreba dječjeg rada (250 milijuna djece) - izrazita migracija iz sela u gradove i u razvijene države svijeta siromašne četvrti - visoko zastupljen I. sektor (koja gospodarska civilizacija? ) - visoki udio nezaposlenih

Tempo rasta zaraženih HIV - om

Tempo rasta zaraženih HIV - om

Djeca radnici u rudniku 1911. godine

Djeca radnici u rudniku 1911. godine

Dječji rad (5 – 14 godina) 2005.

Dječji rad (5 – 14 godina) 2005.

Postotni udio nepismenih 2004.

Postotni udio nepismenih 2004.

2. SREDNJE RAZVIJENE DRŽAVE - srednja vrijednost BDP –a i HDI – a -

2. SREDNJE RAZVIJENE DRŽAVE - srednja vrijednost BDP –a i HDI – a - razlikujemo srednje razvijene iznad svjetskog prosjeka i ispod svjetskog prosjeka - izrazito nizak natalitet i prirodni prirast ali uzroci su uglavnom gospodarske prirode emigracije u visokorazvijene zemlje - tercijarni sektor je najzastupljeniji ali ne zbog razvijenosti već zbog raspada industrije i zapuštanja poljoprivrede - koja gospodarska civilizacija ?

3. VISOKORAZVIJENE DRŽAVE - visok BDP i HDI - visok stupanj zdravstvene zaštite, malo

3. VISOKORAZVIJENE DRŽAVE - visok BDP i HDI - visok stupanj zdravstvene zaštite, malo oboljelih - velika ulaganja u obrazovanje i znanost, korištenje internetom. . . - gradovi s najvišom kvalitetom života: Zurich, Geneva, Bern, Beč, Munchen, Amsterdam, Sydney, Auckland itd. - visoka kupovna moć - nizak natalitet ali zbog modernog načina života (karijera) - niska stopa infantilnog mortaliteta - dugo očekivano trajanje života npr. 80 godina - senilizacija stanovništva (? ) - koja gospodarska civilizacija ?

Države prema ulaganju u zdravstvo 2003.

Države prema ulaganju u zdravstvo 2003.

Broj bolesničkih kreveta na 1000 stanovnika 2003.

Broj bolesničkih kreveta na 1000 stanovnika 2003.

 BROJ SVJETSKOG STANOVNIŠTVA - broj svjetskog stanovništva se povećava - od 21. stoljeća

BROJ SVJETSKOG STANOVNIŠTVA - broj svjetskog stanovništva se povećava - od 21. stoljeća po sve manjim stopama - od sredine 20. stoljeća Afrika i Azija bilježe najveći porast - manji infantilni mortalitet u svijetu = viši natalitet - viši stupanj obrazovanja i razvitka = niži natalitet - 20 % svjetskog stanovništva pati od pomanjkanja hrane ili gladuje - godišnje u svijetu umre 40 milijuna ljudi od gladi! - WHO, FAO, UNICEF i Crveni križ kontinuirano smanjuju taj broj

Pothranjenost svjetskog stanovništva

Pothranjenost svjetskog stanovništva

Opći pokazatelji gospodarskog razvoja - kriteriji za mjerenje razvijenosti: bruto domaći proizvod (BDP =

Opći pokazatelji gospodarskog razvoja - kriteriji za mjerenje razvijenosti: bruto domaći proizvod (BDP = ukupna vrijednost proizvedenih dobara i usluga u jednoj godini ) i ljudski razvojni indeks (HDI = visina dohotka po stanovniku, postotni udio pismenih i očekivano trajanje života) - prema razvijenosti države grupiramo u: slabije razvijene (visok N, M i prirodni prirast, nizak BDP i HDI), srednje razvijene (nizak N zbog iseljavanja i nizak prirast, srednji BDP i HDI) i visokorazvijene (nizak N, visok M zbog starenja, visok BDP i HDI) - broj svjetskog stanovništva se povećava ali po sve manjim stopama - 20 % stanovništva pati od pomanjkanja hrane ili gladuje - WHO, UNICEF, FAO i Crveni križ snižavaju taj broj