Izvrenje mjera sigurnosti obavezno psihijatrijsko lijeenje i obavezno

Izvršenje mjera sigurnosti obavezno psihijatrijsko liječenje i obavezno liječenje od ovisnosti Mentor: doc. dr. Vildana Pleh Student: Kobilj Soraja

Pojam obavezno psihijatrijsko liječenje • Mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje spada u krivične sankcije – mjere sigurnosti. • Izriče se učiniocu KD koji je KD učinio u stanju bitno smanjene uračunjivosti ili smanjene uračunjivosti ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja i u buduće mogli djelovati na učinioca da učini novo krivično djelo • Može se izvršiti uz 3 krivične sankcije: kazna zatvora, rad za opće dobro i uslovna osuda • „dopunska sankcija“- izvršava se istovremeno sa onom sankcijom uz koju je izrečena

Pojam obavezno liječenje od ovisnosti • Može se izreći učiniocu koji je KD učinio pod odlučujućim djelovanjem opojnih droga ili ovisnosti od alkohola ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti i ubuduće činiti KD • „dopunska sankcija“- izriče se uz kaznu zatvora, rad za opće dobro i uslovna osuda + izvršava se istovremeno uz sankciju uz koju je izrečena

Pojmovi usko vezani za mjeru sigurnosti obavezno liječenje od ovisnosti • Prema čl. 5 Pravilnika o izvršenju mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i obaveznog liječenja od ovisnosti u Zavodu za izvršenje krivični sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine: 1. Opojna droga je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psihotropnim svojstvima ili supstanca koja se lako može pretvoriti u takvu supstancu, ako podliježe kontroli prema međunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina ratificirala ili supstanca koja je proglašena opojnom drogom od strane nadležne institucije Bosne i Hercegovine ili nadležne institucije entiteta. 2. Alkoholizam je bolest, a alkoholičar bolesnik zbog prekomjerne i dugotrajne upotrebe alkoholnih pića, u kojeg nastaje psihička i fizička ovisnost, zdravstveni problemi, porodični i društveni poremećaji.

Propisi koji regulišu mjere sigurnosti • Krivični zakon Bi. H ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 3/2003, 32/2003 - ispr. , 37/2003, 54/2004, 61/2004, 30/2005, 53/2006, 55/2006, 8/2010, 47/2014, 22/2015, 40/2015 i 35/2018) • Krivični zakon FBi. H; Krivični zakon RS; Krivični zakon BDBi. H • Zakon Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera („Sl. glasnik Bi. H", br. 22/2016 - prečišćen tekst) • Zakon o izvršenju krivičnih sankcija FBi. H („Sl. nov. FBi. H“, br. 44/1998, 42/1999 - ispr. , 12/2009 i 42/2011); • Zakon o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija RS, („Sl. nov. RS“, broj 63/2018 • Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera u BD Bi. H, ( „Sl. gl. BD", br. 31/2011)

Propisi koji regulišu mjere sigurnosti • Pravilnik o izvršenju mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i obaveznog liječenja od ovisnosti u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera Bi. H, („Sl. gl. Bi. H“, br. 20/12); Donesen po Sporazumu o smještaju i naknadi troškova za izvršenje mjera sigurnosti izrečenih u krivičnom postupku i u drugom postupku u kojem se izriče mjera liječenja. • Sporazum o smještaju i naknadi troškova za izvršenje mjera sigurnosti izrečenih u krivičnom postupku i u drugom postupku u kojem se izriče mjera liječenja ( Službeni glasnik Bi. H, broj 89/09 ) • Zakon o krivičnom postupku Bi. H; ZKP FBi. H; ZKP RS; ZKP BDBi. H

Promjene krivičnog zakonodavstva u Bi. H • U starim krivičnim zakonima Bi. H, koji su naslijeđeni iz vremena bivše Jugoslavije, bila je predviđena posebna krivičnopravna sankcija, mjera sigurnosti obavezno pshijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, koja se mogla izreći sa kaznom ali i nezavisno od kazne. • Takva mjera je bila unaprijed neodređenog trajanja. • Primjenjivala se i izricala se prema osobama koje su počinile KD pod dva uslova: • ukoliko je osoba učinila KD u stanju neuračunljivosti ili bitno smanjene uračunljivosti i • ukoliko bi se utvrdilo da bi njihovim boravkom na slobodi postojala emitentna opasnost po sigurnost ostalih i imovine.

• Ukinutu i staru mjeru je izricao nadležni krivični sud i mogla se primjenjivati dokle god postoji opasnost da bi počinioc mogao uticati na sigurnost ostalih ljudi i imovine na slobodi. • Nadležni sud je odlučivao i o okončanju te mjere nakon što bi dobio izvještaj nadležne ustanove za čuvanje i liječenje takvih osoba bez obzira na kaznu da takva osoba više ne predstavlja opasnost za ljude i imovinu. • Ova mjera sigurnosti izvršavala se u forenzičko psihijatrijskim odjelima zatvora. Npr. Forenzičko psihijatrijski odjel zatvora u Zenici. • Izmjena krivičnog zakonodavstva nastupila je 2003. g.

• Izmjene krivičnog zakonodavstva su išle u pravcu da pored zaštitne funkcije postoji i preventivna. To se vidi iz ukidanja mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenje i čuvanja u zdravstvenoj instituciji. „Čuvanje u zdravstvenoj instituciji“ ne postoji u novom krivičnom zakonodavstvu! • Također, ukoliko bi se osobi izrekla npr. kazna zatvora i nova mjera sigurnosti obavezno psihijatrijsko liječenje, ta nova mjera trajala bi koliko i kazna zatvora, i NE BI SE MOGLO NASTAVITI PSHIJATRIJSKO HOSPITALIZIRANJE samo zato što osoba nije izliječena. Nova mjera sigurnosti traje koliko i glavna krivična sankcija iako osoba nije izliječena.

• Uvođenjem novog krivičnog zakonodavstva i nove mjere sigurnosti obavezno psihijatrijsko liječenje, dolazi do podnošenja apelacija, nekoliko apelanata kao što ćete vidjeti u narednim presudama. • Svi apelanti su se žalili pored ostalog i na kršenje čl. 5 st. 1 tač. (e) Evropske konvencija za ljudska prava: „ 1. Svako ima pravo na slobodu i sigurnost ličnosti. Niko ne smije biti lišen slobode izuzev u niže navedenim slučajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom: . . . (e) zakonitog lišenja slobode. . . lica s mentalnim poremećajem . . . “ , što je rezultiralo presudama koje su navedene na sljedećem slajdu.

Presude ESLJP • Predmet Tokić i dr protiv Bi. H 8. jula 2008 (Zahtjevi br. 12455/04, 14140/05, 12906/06 i 26028/06) • Predmet Halilović protiv Bi. H 24. novembar 2009 (Aplikacija br. 23968/05) • Predmet Hadžić i Suljić protiv Bi. H 7. juni 2011. godine (Aplikacije br. 39446/06 i 33849/08)

Predmet Tokić i dr protiv Bi. H i predmet Halilović protiv Bi. H • Aplikanti su oslobođeni od krivične odgovornosti zbog neuračunjivosti, potom nezakonito zadržani u Forenzičkopsihijatrijskom odjelu zatvora. • Slučajevi Tokića i Halilovića su skoro identični. S obzirom da je došlo do promjene zakonodavstva, iz kojeg razloga oni obzirom da su oslobođeni krivice zbog neuračunljivosti nakon stupanja na snagu Krivičnog zakona FBi. H iz 2003. godine, idalje su zadržani, unatoč mnogim žalbama, u forenzičko-psihijatrijskom odjelu zeničkog zatvora. Riječ je o nezakonitom lišavanju slobode po osnovu krivične sankcije koja de facto ne postoji. • To je zaključio i ESLJP u svojim presudama i utvrdio povredu člana 5. stav 1. EKLJP.

Predmet Hadžić i Suljić protiv Bi. H • U slučaju g. Hadžića i g. Suljića zakonito je izrečena mjera sigurnosti psihijatrijskog liječenja uz kaznu zatvora jer je utvrđena njihova krivica za počinjenje KD, problem je bilo pitanje da li je Forenzičko psihijatrijski odjel zeničkog zatvora adekvatna ustanova za njihovu hospitalizaciju. • Osobe proglašene krivim, a KD učinile u stanju bitno smanjene uračunjovosti ili smanjene uračunjivosti, kojima su izrečene npr. Kazna zatvora + mjera sigurnosti obavezno psihijatrijsko liječenje, te mjere samo traju dok traje i izvršenje kazne zatvora poslije nema daljnjeg liječenja, oni su slobodni iako nisu izliječeni.

Predmet Hadžić i Suljić protiv Bi. H • Aplikanti su se žalili da je njihovo lišavanje slobode nezakonito zato što Forenzičko-psihijatrijski odjel ne predstavlja adekvatnu instituciju za čuvanje pacijenata sa duševnim smetnjama. Aplikanti su se pozvali na član 5. stav 1 (e) Konvencije, koji u relevantnom dijelu glasi: „ 1. Svako ima pravo na slobodu i sigurnost ličnosti. Niko ne smije biti lišen slobode izuzev u niže navedenim slučajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom: . . . (e) zakonitog lišenja slobode. . . lica s mentalnim poremećajem . . . “

• U predmetnom slučaju, Ustavni sud je izričito priznao navodno kršenje Konvencije u odnosu na oba aplikanta, obzirom da je CPT vršio posjete Bosni i Hercegovini, nadalje Forenzičko-psihijatrijskom odjelu zeničkog zatvora, da bi ispitali da ta institucija predstavlja adekvatnu zdravstvenu instituciju. • CPT - Evropska komisija za prevenciju mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja • CPT je osnovan u skladu sa „Evropskom konvencijom za sprečavanje mučenja i nečovečnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja“ Saveta Evrope, koja je stupila na snagu 1989. godine. • Ona se nadovezuje na član 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji propisuje da „Niko ne sme biti podvrgnut mučenju ili nečovečnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju“. • CPT nije istražni organ već obezbeđuje vansudski preventivni mehanizam za zaštitu lica lišenih slobode od mučenja i drugih oblika zlostavljanja. On time dopunjuje sudsku delatnost Evropskog suda za ljudska prava.

• Posjete obavljaju delegacije, koje se obično sastoje od nekoliko članova CPT-a, u pratnji osoblja Sekretarijata Komiteta i, po potrebi, dodatnih stručnjaka i prevodilaca. • Delegacije CPT-a obavljaju posjete periodično (obično jednom svake četiri godine), a po potrebi se obavljaju i dodatne „ad hoc“ posjete. • Komitet mora da obavijesti dotičnu državu da namjerava da obavi posjetu. Nakon obavještenja, delegacija CPT-a može u bilo kom trenutku da ode na bilo koje mjesto gde se mogu nalaziti lica lišena slobode. • Članovi CPT-a su nezavisni i nepristrasni stručnjaci raznih profila, uključujući pravnike, ljekare i stručnjake za zatvore i policiju

• CPT je osnovan u skladu sa „Evropskom konvencijom za sprečavanje mučenja i nečovečnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja“ Savjeta Evrope, koja je stupila na snagu 1989. godine. • Evropska konvencija za sprečavanje mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja predviđa izvansudski preventivni mehanizam za zaštitu pojedinaca koji su lišeni slobode. • Taj mehanizam je zasnovan na sistemu posjeta Evropske komisije za prevenciju mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT).

Relevantno međunarodno pravo i praksa • Upravo u presudi u predmetu Hadžića i Suljića protiv Bi. H, ESLJP se referiše na nalaze CPT –a i konstatuje da je Forenzičko-psihijatrijski odjel zatvora u Zenici otvoren kao privremeni smještaj za pacijente sudske psihijatrije 1996. godine. • u vrijeme posjete CPT-a ovoj ustanovi, u njoj je bilo smješteno 69 pacijenata, bilo je previše nedostataka - prenatrpane spavaonice i opšti nedostatak prostora, nedostatak medicinskih sestara, nedostatak adekvatnog tretmana za pacijente, veoma loši higijenski uslovi i loše grijanje - da bi se smatrao adekvatnim objektom. • U odgovoru na ovaj izvještaj, Ministarstvo pravde i Ministarstvo zdravlja Federacije su odlučili da sprovedu sljedeće hitne mjere dok se ne nađe novo mjesto gdje će se smjestiti Odjeljenje forenzike: poboljšanje higijenskih uslova, smanjenje broja kreveta u spavaonicama, donošenje posebnog kućnog reda u odjeljenju, uvođenje knjige za evidentiranje slučajeva korištenja sile/ograničavanja; obučavanje osoblja za „samoodbranu“.

Ključni nalazi CPT-a navedeni u presudi Hadžić i Suljić • „ 85. Po riječima direktora zatvora, koji je sam ljekar i psihijatar, Forenzičko- psihijatrijski odjel predstavlja „veliki problem koji je neriješen od 1996“. On je objasnio da „ovo privremeno odjeljenje ima gore uslove od uslova za obične zatvorenike u ostalim dijelovima ustanove“, što je on opisao kao „apsurdno“. On je naveo da, „u principu, Forenzičko-psihijatrijski odjel ne treba da bude smješten u sklopu zatvora visokog stepena bezbjednosti“. • 96. Delegacija je informisana da je u sklopu psihijatrijskog i zatvorskog sistema, kao i na političkom nivou, jednoglasno postignuta saglasnost da su „ovoj grupi pacijenata potrebni bolnički uslovi liječenja i da su tretman i uslovi u Forenzičko-psihijatrijskom odjelu zatvora u Zenici neprihvatljivi“. Delegacija je dalje obavještena da je Ministarstvo pravde Federacije dodijelilo 3. 000 KM u 2002. godini za izmještanje Forenzičko-psihijatrijskog odjela i obezbjeđivanje odgovarajućih prostorija. Ipak, odluka još uvijek nije sprovedena, jer nijedna opština u Federaciji nije spremna da prihvati takvu ustanovu na svojoj teritoriji. U vrijeme posjete, još uvijek nije bilo pronađeno rješenje za ovaj problem. „

• U svojim preliminarnim zapažanjima o posjeti Bosni i Hercegovini obavljenoj u periodu od 19. do 30. marta 2007, CPT zapaža da je Psihijatrijski odjel manje pretrpan nego tokom prethodnih posjeta, fizički uslovi su se i dalje pogoršavali i ostali su i dalje neprihvatljivi za jednu zdravstvenu ustanovu. • Nalazi CPT su poslužili kao “dokaz” o stanju, položaju i nivou zaštite ljudskih prava osoba kojima je izrečena mjera sigurnosti. Danas ESLJP sve više kao relevantan izvor informacija o stanju u ustanovama u pojedinim državama, cijeni nalaze CPT sadržane u njihovim izvještajima.

SLUČAJ EDIN GAČIĆ • Tereti se da je 6. avgusta 1998. ubio Ismeta Gunića, te je 1999. osuđen na 14 godina zatvora uz mjeru sigurnosti obavezno psihijatrijsko liječenje. • Nakon 3 godine, za vrijeme korištenja vanzavodskih pogodnosti je počinio novo KD ubistvo svoje majke Sifete • U februaru 2003. Gačić je osuđen i za ubojstvo majke, te su mu dvije kazne za ubistvo u skladu sa odredbama krivičnog zakona objedinjene u jednu od 20 godina. Bio je u zatvoru u Zenici, a kasnije u Bihaću, te je po pravilima pušten nakon odsluženja dvije trećine kazne 2017. godine. • 2019. godine Gačić je ubio dvije osobe, da bio ubijen u razmjeni vatre prilikom pokušaja hapšenja. Ova slučaj aktualizirao je pitanje izvršenja mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja. • Prema spomenutom Sporazumu iz 2009. godine, Gačić je mogao izdržavati mjeru sigurnosti u adekvatnijim uslovima u odnosu na one u kojima je bio ali, na žalost, to nije bio slučaj.

Sumiranje zaključaka • Neuračunljivi počinioci djela, se ne tretiraju ovom mjerom, nego se povjeravaju organu starateljstva (centrima za socijalni rad) koji dalje preuzimaju brigu o njima te određuju potrebne mjere, dok se ova nova mjera može izreći samo učiniocima krivičnih djela koji su ista počinili u stanju bitno smanjene ili smanjene uračunljivosti ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubuduće djelovati na učinitelja da učini novo krivično djelo. • Dakle, ta mjera sigurnosti se može primjenjivati uz izdržavanje kazne zatvora ili uz rad za opće dobro na slobodi ili uz uvjetnu osudu. Po prestanku izvršenja ovih krivičnopravnih sankcija mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja prema takvim osobama više ne može primjenjivati, čak i ako dalje postoji opasnost po sigurnost ljudi i imovine.

Prednacrt Zakona o izvršenju krivičnih sankcija FBi. H iz 2018. godine • Ovakvo zakonsko rješenje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja pokazalo se kao neefikasno i neadekvatno imajući u vidu slabe kapacitete službi socijalnog staranja u Bi. H, koje nisu u stanju da se nose sa ovakvim teretom, iako prema drugim propisima koji se odnose na zbrinjavanje i liječenje osoba sa psihičkim oboljenjima za osobe koje se inače nalaze na slobodi, osoba koja je počinila krivično djelo i nakon prestanka izvršenja krivične sankcije može nastaviti svoje liječenje. • Izmjene ZIKS FBi. H su predmet razmatranja već duže vrijeme, ali su aktualizirane nakon slučaja Gačić • Čl. 155. Prednacrta predviđeno da se mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja koja bude izrečena uz kaznu zatvora izvršava u posebnoj organizacionoj jedinici uprave, koja bi se trebala formirati za te namjene, a nad kojom bi Federalno ministarstvo zdravstva vršilo stručni nadzor, uključujući i nadzor nad psihijatrijskim liječenjem osuđenika kojem je izrečena sigurnosna mjera uz kaznu zatvora.

• Što se tiče osoba koje su u stanju neuračunljivosti počinile krivično djelo, odnosno za one osobe koje počine krivično djelo, ali su oslobođene krivične odgovornosti, jer nisu mogle shvatiti značaj svog djela ili nisu mogli upravljati svojim postupcima zbog trajne ili privremene duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog psihičkog razvoja, sud i u ovim slučajevima donosi rješenje kojim se privremeno određuje prisilni smještaj, a potom se ove osobe tretiraju u skladu sa zakonom koji regulira zaštitu osoba s duševnim smetnjama.

HVALA NA PAŽNJI