Blaenka Perkovi Hungarizmi Hungarismen KarlFranzensUniversitt Graz Institut fr
Blaženka Perković Hungarizmi Hungarismen Karl-Franzens-Universität Graz Institut für Slawistik Sprachwissenschaftliches Seminar (B/K/S) WS 2007/2008 : Die lexikalischen Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen Prof. Dr. Branko Tošović
Definicija – Definition § Anić, 2004: mađarski izrazi u nekom drugom jeziku 2
Učestalost – Heufigkeit § Anić, 2004: ukupno 104 hungarizma u hrvatskom standardnom jeziku § većinom su dijalektizmi, regionalizmi i kolokvijalizmi 3
§ četrdesetak potpuno prilagođenih i nezamjenjivih u hrvatskom standardnom jeziku – usvojenice § § lopta (Ball), cipela (Schuh) čizma (Stiefel), soba (Zimmer) kocka (Würfel), šator (Zelt) susjed (Nachbar), kamata (Zins) 4
§ kajkavski govori § oko stotinjak, ovisno o pojedinom lokalnom dijalektu § § japa, reg. – otac (Father) beteg, reg. – bolest (Krankheit) plebanuš, reg. – župnik (Pfarer) fiškal, reg. – odvjetnik (Rechtsanwalt) 5
§ Slavonija i Vojvodina § karakteristična terminologija poljoprivrede i seoske kulture § salaš, reg. – seosko imanje izvan grada (Meierhof) § šor, reg. – široka seoska ulica u Slavoniji (weite dorfstrasse in Slawonien) § ašov, reg. – štihača (Spaten) 6
Proces posuđivanja – Entlehnungsprozess § isključivo povijesni i već je završen § od doseljavanja u tzv. Karpatski bazen krajem IX. st. sve do raspada Austro. Ugarske Monarhije početkom XX. st. 7
Povijesni razlozi – Historische Hintergrunde § Pacta conventa, 1102. – dogovor hrvatskog plemstva i ugarskog kralja Kolomana – Personalna unija § Pacta conventa, 1102. – regelte die Beziehungen des kroatischen Adels zum ungarischen König Koloman 8
§ intenzivno posuđivanje u kajkavskoj crkvenoj terminologiji od XIII. do XV. stoljeća § U XIX. st. jezični purizam u Hrvata: nema više izravnog posuđivanja, već dolazi do kalkiranja § npr. remek-djelo (Meisterwerk) 9
Zemljopisni položaj – Geografische Lage § prostorna blizina uvjetuje jezično posuđivanje § granična područja uz Republiku Mađarsku: Međimurje, Podravina, Slavonija i Baranja, Vojvodina 10
Tipološke i genetske razlike – Typologische i genetische Unterschiede § tipološki: hrvatski je flektivan, a mađarski aglutinativan § genetski: hrvatski pripada indoeuropskoj jezičnoj porodici, a mađarski ugro-finskoj (uralskoj) 11
§ slijedi nekoliko ilustrativnih primjera hungarizama § potpuno su se prilagodili hrvatskome jeziku pa ih ne osjećamo kao tuđice 12
lopta (Ball) § u mađarskoj riječi labda provedeno prilagođavanje karakteristično za naš jezik § dobili smo loptu, a tu riječ smatramo svojom 13
cipela (Schuh) § rijetki znaju da je ovo hungarizam § hrvatska riječ cipela gotovo identična kao mađarska riječ cipellő 14
šogor (Schwager) § pokriva značenja: ženin brat – šurjak, muž ženine sestre – djever, sestrin muž – pašanac § zamjenjuje i riječi svak, badžo ili zet (Schwiegersohn) 15
kočija (Kutsche) § za to prijevozno sredstvo svoje riječi nemamo § fijaker nam je stigao s Francuzima, a to je galicizam 16
Jezik posrednik – Vermittlungssprache § često preuzimanje germanizama iz mađarskog jezika § mađarski jezik – posrednik između hrvatskog i njemačkog 17
Primjeri – Beispile hrvatski mađarski njemački perec Brezel puška puska Büchse purger polgar Bürger 18
Podjela – Unterteilung § po područjima značenja i upotrebe hungarizme možemo podijeliti u više skupina: 19
Kulinarski izrazi, hrana – Kulinarische Ausdrucke, Essen § § § gulaš (Gulasch) lepinja (Fladenbrot) perec (Brezel) sataraš (Letscho Gemüse) palačinke (Palatschinken) doboš-torta, dobošica (Dobostorte) 20
Biljni svijet – Pflanzen § § § đumbir (Ingwer) cikla (Rote Beete) artičoka (Artischoke) šaš (Binse, Schilf) vrganj (Pilzsorte) 21
Životinje – Tiere § § § grgeč (Barsch) – riječna riba kečiga (Sterlett) kesega (Brachsen) deverika (Brachsen) tekut (Hühnerlaus) – kokošja uš 22
Odjeća i dijelovi odjeće – Kleidung und Kleidungsteile § § § bunda (Pelzmantel) cipela (Schuh) kecelja, reg. – pregača, šircl (Schürze) čizma (Stiefel) bakandža (Soldatenschuh) baršun – velur, pliš, samt, kadifa (Samt) 23
Povijesna odjeća – Kleidung aus der Geschichte § surka, pov. etnol. – kaput ukrašen gajtanima (Mantel mit Litzen) § atila, pov. etnol. – konjanička dolama (Reitergewand) § kepenek, pov. etnol. – vrsta kabanice (Regenmantel) § rojta, reg. – resa (Franse) 24
Glazbeni instrumenti – Musikinstrumente § § § begeš, glazb. reg. – berde (Baßgeiege) doboš, etnol. reg. – mali bubanj (Trommel) drombulje, etnol. glazb. – žičani instrument (Brummeisen) § hegede, glazb. reg. – violina (Geige) 25
Stara zanimanja – Alte Berufe § § čikoš, reg. – konjušar (Pferdeknecht) alas, reg. – ribar na rijeci; ribič, (Angler) špan, pov. – upravitelj, župan (Gespan) biroš (biruš), zast. reg. – onaj koji čuva stoku (Viehzüchter) § birov, zast. reg. – seoski bubnjar (Trommler) 26
Zanimanja u kajkavskom dijalektu – Berufe im kajkawischen Dialekt § § § hegeduš, reg. – violinist (Geiger) fiškal, reg. – odvjetnik (Rechtsanwalt) plebanuš, reg. – župnik (Pfarer) 27
Zastarjele riječi – Veraltete Wörter § akov, zast. – mjera za tekućinu ili žito (Maßstab für Flüssigkeit oder Weizen) § filir, pov. – austro-ugarski kovani novac (Geld aus Österreichisch-Ungarische Monarchie) § harmica, pov. – carina (Zoll) 28
Žagar-Szentesi 2005. § prema stilskim slojevima kojima danas pripadaju, hungarizme dijeli u 4 skupine: 29
a) regionalizmi i dijalektalni oblici: ašov – štihača (Spaten) beteg – bolest (Krankheit) oblok – prozor (Fenster) 30
b) arhaizmi i historizmi koji su se koristili u jeziku državne uprave i financija: orsag – zemlja, država (Land), harmica – carina (Zoll), filir – austro-ugarski novac (Geld aus der Österreichisch-Ungarische Monarchie) 31
c) hungarizmi čija se današnja upotreba veže uglavnom uz kolokvijalni stil: fićfirić – gizdelin, kicoš (Stutzer) pajdaš – drug, ortak, jaran (Kamerad) bitanga – ništarija (Vagabund) 32
d) hungarizmi koji su se uvriježili u hrvatskom standardnom jeziku: bunda (Pelzmantel) – krzneni kaput cipele (Schuhe) kip (Statue) – skulptura lopta (Ball) palačinka (Palatschinke) 33
Primjer rečenica sa 13 hungarizama § „Šógor je obukao bûndu, uzeo ášov i sȁblju pa izašao pred gȁzdu u kòčiji. “ § „Šogòrica je dotle u sȍbi kuhala gȕlaš i pekla palačínke, opasana kèceljom i kose svezane u púnđu, kako bi što bolje ugostila njegove pajdáše. “ 34
Beispielsätze mit 13 Hungarismen § „Der Schwager zog den Pelzmantel an, nahm Spaten und Säbel und fuhr mit der Kutsche zum Herren. “ § „Die Schwägerin kochte in der Zwischenzeit im Zimmer Gulasch - eine Schürze tragend und ihre Haare zu einem Haarknoten zusammengebunden - und bereitete Palatschinken für seine Kameraden. “ 35
Prilagođavanje posuđenica – Anpassung der Entlehnungen 1. 2. 3. 4. Ortografsko Fonološko Morfološko Semantičko 36
1. Fonološko prilagođavanje – Phonologische Anpassung § zamjenjuju se mađarski fonemi koje ne poznaje hrvatski jezik § odgovarajuća zamjena traži se u hrvatskom fonološkom sustavu na osnovi izgovornih sličnosti 37
Primjeri - Beispiele hrvatski mađarski njemački sȍba szoba Zimmer gȕlaš gulyás Gulasch šâtor sátor Zelt lȍpta labda Ball súsjed szomszéd Nachbar 38
hrvatski mađarski njemački vášar vasar Markt lòpata lapát Schaufel kòčija kocsi Kutsche Zins čôrda czôrda Rudel, Herde 39
hrvatski mađarski njemački buđelar bugyellaris Geldbörse faćuk fattyu Bastard bakândža bakancs pàjdāš pajtas Soldatenschuh Kamarad 40
2. Morfološko prilagođavanje – Morphologische Anpassung § uklapanje mađarskih posuđenica u morfološki sistem hrvatskog standardnog jezika § pojedine posuđenice pojavljuju se u različitim oblicima i vrstama riječi 41
Primjeri - Beispiele § netipični završni samoglasnici zamjenjuju se završetkom za ženski rod -a: § § čipka (<mađ. csipke) – Spitzengewebe kecelja (<mađ. kecőle) – Schürtze cìpela (<mađ. cipellő) – Schuh kȁmata (<mađ. kamat) – Zins 42
§ § lópov (Dieb) < lop – krasti (stehlen) lopovština (Diebstahl) – krađa lopovluk (Dieberei, Schurkerei) lopovski (diebisch, gaunerisch) 43
§ § § kȍpča (Klammer, Spange) ← kapocs kopčati (knöpfen) – razg. shvaćati zakopčati (zuknöpfen) otkopčati (aufknöpfen) prikopčati (anknöpfen) 44
§ § § tèret (Last) <mađ. tèret teretiti (belasten) opterećen (belastet, beschwert) teretnjak (Lastkraftwagen, LKW) teretana (Fitnesssaal) teretni (lastbar) 45
3. Semantičko prilagođavanje – Semantische Anpassung § ne ulaze u jezik nužno sa značenjem ili sa značenjima koja imaju u jeziku davaocu § značenje se oblikuje prema potrebama našeg leksičkog sistema 46
Primjeri - Beispiele § kîp: hrv. Statua, skulptura (Statue) mađ. slika (Bild) § rît: hrv. močvarni nizinski kraj (Ried) mađ. livada (Wiese) § šôr: hrv. široka ulica u Slavoniji (weite Dorfstrasse in Slawonien) mađ. niz, red nečega (Reie) 47
Pejorativno značenje – Pejorative Bedeutung § § § gubi se prvobitno značenje u primjerima: čopor (Schar, Horde) hajduk (Räuber, Bandit) pandur (Polizist, Wachmann) fela (Sorte) 48
Nazivi naselja – Ortsbezeichnungen § mađarsko -var (grad, kula, Burg) sadržano u nazivima naselja § Vukovar, Varaždin, Bjelovar u Hrvatskoj § Kotor Varoš i Vareš u Bosni i Hercegovini 49
Hungarizmi u srpskom jeziku – Hungarismen in serbischen Sprache § § § pasulj – grah (Bohnen) pasoš – putovnica (Reisepass) džak – vreća (Sack) kec – as (As) kuče – štene (Welp) 50
Hungarizmi u njemačkom jeziku – Hungarismen in deutschen Sprache § § Dolmetscher – prevodioc, tumač Kutsche – kočija, fijaker Palatschinken – palačinke Gulasch – gulaš 51
Hungarizmi u korpusu Hrvatska mrežna riznica § § § § soba 11. 347 lopta 8. 484 teret 6. 529 hajduk 6. 386 (Tordinac, Raos, Vjesnik) lopov 1. 490 cipela 1. 459 marva 243 (Šenoa, Gjalski, Brlić) 52
§ § § § kip 989 sablja 876 (Šenoa, Nemčić) karika 387 gumb 266 bitanga 176 (Matoš, Kovačić, Šenoa) husar 103 (Šenoa, Matoš) aljkav 18 (Desnica, Vjesnik) 53
Literatura - Literatur § Anić, V. (2004): Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Novi liber: Zagreb § Sočanac, L. u. a. (2005): Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Nakladni zavod: Zagreb § Blažeka, Đ. (2006): Hungarizmi u govoru Goričana. Izvorni znanstveni članak Suvremena lingvistika. Vol. 61. No. 1 § http: //jezicnisavjetnik. mojblog. hr/ (Stand: 10. 01. 2008) 54
Hvala na pozornosti! Danke für die Aufmerksamkeit! 55
- Slides: 55