Izvrenje alternativnih mjera i alternativnih sankcija u krivinom

Izvršenje alternativnih mjera i alternativnih sankcija u krivičnom zakonodavstvu za maloljetnike u FBi. H Onlin nastava za 19. 05. 2020. Dr. Vildana Pleh

Sadržaj izlaganja Općenito o alternativnim mjerama i alternativnim sankcijama – alternativnim modelima, restorativna pravda Izvršenje alternativnih mjera - Medijacija, pojam i principi, primjena policijskog upozorenja Izvršenje alternativnih sankcija

20. vijek obilježen je značajnim promjenama u pogledu borbe protiv kriminaliteta Početkom - u okoviru pravnih kodifikacija, maloljetnici se izdvajaju kao posebna kategorija učinilaca krivičnih djela Sredinom - ukida se smrtna kazna Krajem pojavljuje se novi koncept Restorativna pravda koji sa sobom donosi pojavu velikog broja alternativnih modela Alternativne mjere i alternativne sankcije

Opći kriteri podjela Alternativne mjere su one mjere kojima se izbjegava vođenje krivičnog postupka ili se maloljetnik lišen slobode, pušta na slobodu. U ovu grupu spadaju policijsko upozorenje, odgojne preporuke i uslovni otpust. Alternativne sankcije su sankcije koje se izriču nakon provedenog krivičnog postupka ali se izvršavaju ili primjenjuju u zajednici, znači van ustanova. U ovu grupu spadaju mjere pojačanog nadzora, mjere upozorenja i usmjeravanja (osim mjere upućivanje u odgoji centar), sudski ukor i odgođeno izricanje kazne maloljetničkog zatvora. Sve navedene alternaivne mjere i sankcije spadaju u grupu alternativnih modela koju pored navedenih čine i modeli koji su alternaiva lišenju slobode u postupanju prema maloljetnicima a nemaju karakter mjere ili sankcije i čijom primjenom ili izvršenjem se ne rješava krivična stvar. Tu spadaju još mjere zabrane i privremeni smještaj maloljetnika dok krivični postupak traje

Da ne bude zabune, u penološkom smislu preostale krivične sankcije za maloljetnike su: 1. Mjere sigurnosti (nisu samostalne krivične sankcije) 2. Krivične sakcije institucionalnog tretmana kazna maloljetničkog zatvora zavodske dgojne mjere: upućivanje u odgojnu ustanovu, upućivanje u odgojni centar, upućivanje u ustanovu za liječenje i osposobljavanje, upućivanje u odgojnopopravni dom.

RESTORATIVNA PRAVDA javlja se krajem 70 -ih početkom 80 -ih godina prošlog vijeka ne teži kažnjavanju i odmazdi – kao što je to slučaj sa retributivnom pravdom tretira krivično djelo kao konflikt između učinioca i žrtve učinjeno djelo rješavaju strane u konfliktu a ne država umjesto njih! krajnji cilj je popravljanje stanja i povrat situacije u stanje prije izvršenja krivičnog djela Istovremeno zadovoljava interese žrtve, učinioca i zajednice!

Principi restorativne pravde 1. popravljanje nastale štete i ponovno uspostavljanje ravnoteže u zajednici i društvu 2. odšteta oštećenoj strani 3. stvaranje uslova da prestupnik razumije i da je voljan preuzeti odgovornost za svoja djela 4. pomoći promjeni i popravku budućeg ponašanja prestupnika.

Pristupi tumačenja oblika primjene restorativne pravde Širi pristup: sve mjere i sankcije u čijoj prirodi i svrsi se mogu naći elementi restorativne pravde. Nazivamo ih alternativnim modelima. Uži pristup: sve mjere u čijoj prirodi i svrsi se nalaze samo elementi restorativne pravde istovremeno zadovoljavajući sva četiri njena opća principa.

Međunarodni dokument Deklaracija UN-a o osnovnim principima primjene programa restorativne pravde u krivičnim stvarima iz 2000. godine Ona jedan temeljit, pregledan i posebno jasan način dala definicije osnovnih pojmova, principa, načina i tehnika primjene restorativne pravde u krivičnim stvarima.

Pojmovi koji se koriste u primjeni restorativne pravde: Strane u kofliktu su: žrtva i učinilac krivičnog djela i bilo koja druga osoba ili član zajednice na kojeg je utjecalo krivično djelo, a koji može biti uključen u program restorativne pravde. Zajednica

Restorativni proces Restorativni program Medijator - implementator, podržavatelj, posrednik je pravedna, nepristrana i posebno obučena treća strana čija je uloga da pomogne učešće žrtava i učinioca u programu suočavanja i pronalaženja rješenja nastalog konflikta

Pet principa na kojima počiva restorativni proces: Dobrovoljnosti što znači da Hitnosti u toku postupka, naročito prilikom izvršenja bi se restorativni proces mogao provoditi samo uz slobodan i dobrovoljan pristanak svih strana. Strane bi trebale biti u mogućnosti da odustanu od ovog načina rješavanja spora bilo kada za vrijeme procesa donesenih odluka.

Princip povjerenja Priznanje učinioca krivičnog djela s jedne i prihvatanje priznanja i iskrena namjera za rješavanje nastale situacije od strane žrtve s druge strane su conditio sine que non. Principa tajnosti informacija sve strane trebaju priznati sve činjenice važne za nastali konflikt kao osnovu za učešće u restorativnom procesu. iznesenih prilikom diskusija u restorativnom postupku osim uz suglasnost strana.

Načelo ne bis in idem predviđeno je i u ovom slučaju. To znači da ako je određeno krivično djelo raspravljano u tom postupku primjenom restorativne pravde, ta odluka bi trebala imati isti status kao i sudska odluka i zbog toga spriječiti gonjenje u tom istom predmetu.

Oblici primjene restorativne pravde: Medijacija ili posredovanje između žrtve i učinioca Opomena ili upozorenje Rad u korist društvene zajednice Zajednički porodični sastanak ili suđenje u krugu porodice i prijatelja Popravni odbor lokalne zajednice

Četiri fundamentalna zahtjeva u restorativnom procesu: 1. Priznanje maloljetnika da je učinio krivično djelo, 2. Pristanak maloljetnika na primjenu restorativne pravde u suprotnom ima pravo na sudski postupak ukoliko se on ili njegovi roditelji ili staratelji ne slažu sa primjenom diverzione mjere

Maloljetnik ne može biti lišen slobode da bi učestvovao u programu, 3. Maloljetnik se može u svakom momentu odreći restorativnog procesa i imati pristup zvaničnom sudskom postupku. 2.

Medijacija

Sedam osnovnih principi medijacije: Prihvatanje medijacije od strane svih strana u sporu, 2. Nepristrasnost medijatora, 3. Posredna uloga medijator ne pregovara sa stranama, ne savjetuje, on im samo omogućuje međusobnu komunikaciju (utvrđuje 1. šteteu, sluša verzije, objašnjava program, utvrđuje njihove osjećaje. . . ),

4. Primjena medijacije u različitim stadijima rješavanja krivičnopravnog spora da li u nekoj fazi predkrivičnog postupka ili da to bude omogućeno u toku cijelog krivičnog postupka. Ipak, propagira se to da je važno doći do dogovora što je prije moguće.

5. Sve strane se moraju složiti oko konačnog ishoda, a strane u sporu imaju kontrolu nad uslovima nagodbe, 6. Medijatori moraju poštivati povjerljivost procesa, osim ako strane zajednički ne daju saglasnost za javnu objavu

6. Poštivanje zagarantiranih prava i mjera zaštite učesnika Sva zagarantirana prava i zagarantirane mjere zaštite koje se koriste u bilo kom postupku u kojem imamo suprostavljene interese, moraju se poštovati i u postupku medijacije.

Primjena restorativne pravde u FBi. H Uži pristup: primjena dvije odgojne preporuke Širi pristup: - Alternativne mjere - Alternativne sankcije

Alternativne mjere Policijsko upozorenje – primjena policijskog upozorenja Odgojne preporuke U ovom dijelu ćemo se baviti primjenom samo dvije odgojne preporuke izvinjenje oštećenom i naknada štete oštećenom kroz medijaciju. Primjena ostalih odgojnih preporuka kao i posebnih obaveza koje imaju karakter alternativne sankcije iako su po svojoj prirodi i načinu primjene slične odgojnim preporukama, biće prikazani kroz neke hodograme.

Policijsko upozorenje Alternativna mjera kojom se izbjegava pokretanje krivičnog postupka Primjenjuje je policija uz saglasnost tužioca!

Uslovi za izricanje: OPĆI uslovi su: težina propisane kazne: da je maloljetnik izvršio krivično djelo za koje je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine, Da je izricanje navedenog upozorenja u skladu sa načelom cjelishodnosti i srazmjernosti

Posebni uslovu: Maloljetnik mora priznati počinjenje krivičnog djela Priznanje mora biti dato dobrovoljno i slobodno Mora postojati dovoljno dokaza da je maloljetnik počinio krivično djelo Prvi put se pojavljuje kao učinilac krivičnog djela tj. da prema maloljetniku ranije bilo izricanja niti policijsko upozorenje niti odgojna preporuka ili krivična sankcija

Primjena policijskog odobrena Prikazano kroz obaveze ovlaštene službene osobe Tužioca Uređena i Pravilnikom o primjeni policijskog upozorenja.

Obaveze ovlaštene službene osobe: 1. Pribaviti odobrenje za ispitivanje maloljetnika od strane nadležnog tužioca 2. Ispitati u roku 24 sata, maloljetnika u prisustvu branioca te drugih osoba ukoliko to slučaj zahtijeva (roditelja, staraoca, predstavnika centra za socijalni rad) 3. Pribaviti dokaze da je prijavljeni maloljetnik počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret 4. Pribaviti podatke o socijalnoj anamnezi maloljetnika, te da li je ranije prema istom izricana odgojna preporuka krivična sankcija ili policijsko upozorenja

5. Sačiniti službeni izvještaj u odnosu na počinjeno krivično djelo koje se stavlja na teret maloljetniku 6. Obrazložiti prijedlog tužiocu u pogledu izricanja policijskog upozorenja maloljetniku Nakon odobrenja tužioca: 7. U roku od 3 dana od odobrenja tužioca i dostave predmeta izreći policijsko upozorenje i donijeti pismenu odluku o tome 8. U roku od 3 dana od izricanja policijskog upozorenja osl. mora obavijestiti maloljetnika i druge osobe kako je to prethodno navedeno te pojasniti razloge zbog kojih je policijsko upozorenje izrečeno.

Obaveze tužioca u postupku primjene policijskog upozorenja Davanje odobrenja ovlaštenoj službenoj osobi za ispitivanje maloljetnika Davanje odobrenja za izricanje policijskog upozorenja i dostava predmeta

Načelo oportuniteta - Izuzetak u odnosu na princip legaliteta - Postupanje po oportunitetu tako da se krivično gonjenje, iako su ispunjeni svi zakonom traženi uvjeti, može, ali ne mora poduzeti, uz poštivanje zakonom utvrđenih kriterija

Tri vida primjene načela oportuniteta Prije pokretanja krivičnog/pripremnog postupka U odnosu na krivična djela sa propisanom kaznom zatvora do 3 godine ili novčanom kaznom, tužilac ima mogućnost da ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka prema maloljetniku, iako postoje dokazi da je maloljetnik učinio krivično djelo, ako smatra da vođenje postupka ne bi bilo cjelishodno!

2. Primjena načela oportuniteta shodno načelu srazmjernosti U slučaju kada se radi o krivičnom djelu sa propisanom kaznom zatvora višom od 3 godine - Primjena načela oportuniteta u skladu sa načelom srazmjernosti -

Načelo srazmjernosti Potencirajući dobrobiti maloljetnika - Izbor i primjena sankcija i mjera se vrši prema sljedećim kriterijima: 1. Lična svojstva maloljetnika 2. Sredina i prilike u kojima maloljetnik živi 3. Srazmjernost sa okolnostima i težinom učinjenog krivičnog djela - Uvažavanje prava oštećenog krivičnim djelom

3. Primjena načela oportuniteta kada je izvršenje odgojne mjere/kazne u toku: Mogućnost da tužilac ne zahtijeva pokretanje krivičnog postupka za drugo krivično djelo maloljetnika kada je u toku izvršenje odgojne mjere ili kazne maloljetničkog zatvora Vođenje postupka i izricanje krivičnopravne sankcije za počinjeno krivično djelo ne bi bilo cjelishodno, s obzirom na težinu tog krivičnog djela, kao i na mjeru/kaznu koja se izvršava

ODGOJNE PREPORUKE Uslovi za izricanje odgojnih preporuka: Opći uslov težina propisane kazne mogu se primijeniti za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine, ali i za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora više od 3 godine, ako bi to bilo u skladu sa načelom srazmjernosti, te ukoliko se utvrdi da bi ovakvo postupanje bilo cjelishodno, s obzirom na prirodu krivičnog djela i okolnosti pod kojima je ono počinjeno, raniji život maloljetnika i njegova lična svojstva.

Posebni uslovi: 1. 2. 3. 4. 5. 6. da maloljetnik priznaje krivično djelo, da je priznanje dato slobodno i dobrovoljno, da postoji dovoljno dokaza da je maloljetnik počinio krivično djelo, da maloljetnik u pisanoj formi izražava spremnost za pomirenje sa oštećenim, da maloljetnik u pisanoj formi da pristanak za primjenu odgojne preporuke, a mlađi maloljetnik i uz pristanak roditelja ili skrbnika, da u pisanoj formi pristanak da i oštećeni u slučajevima kad se to po zakonu zahtijeva.

Vrste odgojnih preporuka: 1. 2. 3. 4. 5. 6. lično izvinjenje oštećenom, naknada štete oštećenom, redovno pohađanje škole ili redovno odlaženje na posao, uključivanje u rad, bez naknade, u humanitarne organizacije ili poslove socijalnog, lokalnog ili ekološkog sadržaja, liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi (bolničko ili ambulantno), uključivanje u pojedinačni ili grupni tretman odgojnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta.

Sve navedene odgojne preporuke možemo podijeliti u više grupa: 1. 2. 3. prva grupa odgojnih preporuka - koje regulišu odnose između maloljetnika kao počinioca krivičnog djela i oštećenog krivičnim djelom, a to su lično izvinjenje i naknada štete oštećenom, druga grupa odgojnih preporuka - koje se odnose na školovanje i rad mlolj. , a to su redovno pohađanje škole ili redovno odlaženje na posao, te uključivanje u rad u humanitarne organizacije ili poslove socijalnog, lokalnog ili ekološkog sadržaja, treća grupa odgojnih preporuka - one koje imaju za cilj da ublaže ili uklone faktore koji su doprinjeli ponašanju maloljetnika koje je rezultiralo izvršenjem krivičnih djela, a to su liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi i uključivanje u tretman savjetovališta.

Primjena restoraivne pravde u užem smislu - medijacija Kroz primjenu odgojnih peporuka Odgojne preporuke kojima se ostvaruje lični kontakt maloljetnika i žrtve (oštećene) uz učešće zajednice pri njihovoj realizaciji/provedbi MEDIJACIJOM Lično izvinjenje oštećenom i naknada štete izvorni primjeri primjene restorativne pravde

Cilj ovih alternativnih mjera: uspostavljanje kontakta maloljetnika i oštećenog davanje prilike maloljetniku da iskaže svoj stav prema počinjenom djelu i da preuzme odgovornost za svoje postupke. Oštećenom da se susretne sa malolj. i izrazi svoj stav o djelu. Naknada štete je uslovljena imovnskim stanjem maloljetnika i može se izreći ako je maloljetnik spreman da fizičkim radom namiri štetu, pod uslovom da poslovi odgovaraju njegovom uzrastu, da ne ometaju školovanje ili rad, ili da ne oduzimaju njegovo slobodno vrijeme.

Pojam Medijacija ili posredovanje se primjenjuje prilikom primjene i pri izvršenju navedenih odgojnih preporuka u centru za socijalni rad! U postupku učestvuju: medijator predstavnik centra, maloljetnik, oštećeni, njegovi roditelji, usvojitelji ili staratelji i/ili branilac maloljetnika.

Postupak posredovanja odvija se kroz nekoliko ročišta: Prvo se zakazuje ročište sa maloljetnikom, na koje se pozivaju njegovi roditelji, usvojitelji ili staratelji, te branilac. Oni se upoznavaju sa benefitima, ali i štetnim posljedicama (ne)prihvatanja izvršenja konkretne odgojne preporuke, te da će se uz njihov pristanak takva mogućnost ponuditi i oštećenom!

Ako maloljetnik pristane zakazuje se ročište i sa oštećenim Oštećenom se također prezentira svrsishodnost primjene konkretne odgojne preporuke, ali mu se izričito pojašnjava kako nije obavezan prihvatiti primjenu iste.

Ukoliko oštećeni prihvati mogućnost ličnog izvinjenja ili naknade štete nadležni organ starateljstva zakazuje ročište sa maloljetnikom i oštećenim na koje se pored njih pozivaju i maloljetnikovi roditelji, staratelji ili usvojitelji, kao i njegovog branitelj, te punomoćnik oštećenog, a sve u cilju iznalaženja zajedničkog rješenja!!

Na zajedničkom ročištu Prvo se ukratko prezentira sadržaj razgovora koji je obavljen na posebnim ročištima sa maloljetnikom odnosno sa oštećenim daje se mogućnost objema stranama da navedu svoje razloge za prihvatanje konkretne odogojne preporuke,

Tek nakon toga, otvara se proces njihovog međusobnog razgovora i komunikacije koji može uključivati i postavljanje pitanja. Ako ovaj razgovor rezultira sporazum o ličnom izvinjenju ili naknadi štete oštećenom uz posredovanje, onda se postupak medijacije smatra uspješnim!

Procesno, nakon postignutog sporazuma maloljetnika i oštećenog tužilac donosi naredbu o izricanju konkretne odgojne preporuke !

Posljednji stadij ovog postupka medijacije čini izvršenja izrečene odgojne preporuke koji nadzire stručna osoba organa starateljstva.

Ukoliko je maloljetnik blagovremeno izvrši odgojnu preporuku: tužitelj donosi naredbu da se neće podnositi zahtjev za pokretanje pripremnog postupka U suprotnom tužitelj postavlja zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike i istovremeno ga obavještava da nije uspjela sprovedba postupka za primjenu konkretne odgojne preporuke.

Uslovni otpust maloljetnika kojima je izrečena neka od zavodskih odgojnih mjera Može se izreći tek nakon 6 mjeseci boravka u ustanovi Dok je na uslovnom otpustu sud mu može izreći i neka od mjera pojačanog nadzora ili više posebnih obaveza Opoziv: - novo krivično djelo, - pojačan nadzor ne ostvaruje svrhu ili - maloljetnik ne ispunjava postavljene obaveze

Uslovni otpust sa izdržavanja kazne maloljetničkog zatvora Uslovi: 1. 1/3 izdržane kazne, ali ne kraće od 6 mjeseci (ranije minimalno 1 godinu), 2. da je postignuta svrha kažnjavanja, 3. mogu se izreći neke od odgojnih mjera pojačanog nadzora ili jedna ili više posebnih obaveza.

Uzimajući u obzir sve kriterije u Bi. H imamo četiri grupe alternativnih modela koje sadrže elemente restorativne pravde: 1. 2. 3. 4. Kojima se izbjegava pokretanja krivičnog postupka: odgojne preporuke i policijsko upozorenje Koje se izriču nakon provedenog krivičnog postupka alternativne sankcije: Odgođeno izricanje kazne maloljetničkog zatvora. posebne obaveze i mjere pojačanog nadzora U toku izdržavanja krivične sankcije: uslovni otpust u dva slučaja. Mjere koje se primjenjuju u toku krivičnog postupka sa ciljem: obezbjeđenja prisustva maloljetnika u krivičnom postupku, njegovoj resocijalizaciji i ispitavanju ličnosti maloljetnika (privremeni smještaj maloljetnika dok krivični postupak traje kao svojevrsna alternativa pritvoru /zbog opasnosti od bjekstva/ i provođenje opservacije i dijagnostike pri tom smještaju) i mjere zabrane koje se izvršavaju na slobodi.

Ne treba zaboravoti opću, krivičnopravnu kategorizaciju krivičnih sankcija Želim reći, da su i alternativne sankcije krivične sankcije samo su zbog načina izvršenja, jer se izvršavaju u zajednici, na slobodi ne u ustanovama, mnogo fleksibilnije i sadržajnije. Zbog toga su u penološkom smislu posebna kategorija jer je pristup prestupniku u tarapeutskom smislu drugačiji!

Alternativne sankcije Da opet ponovimo u ovu grupu spadaju: 1. Odgojne mjere pojačanog nadzora 2. Posebne obaveze 3. Sudski ukor 4. Odgođeno izricanje kazne maloljetničkog zatvora SVE SE IZVRŠAVAJU NA SLOBODI I ORGAN IZVRŠENJA JE CENTAR ZA SOCIJALNI RAD (osim sudskog ukora) A IZVRŠENJE NADZIRE SUD!

Jedan od općih principa u krivičnom pravu za maloljetnike je Princip postupnosti u izricanju krivičnih sankcija Ukoliko nisu primijenjene odgojne preporuke, prednost u izricanju krivičnih sankcija imaju: mjere upozorenja i usmjeravanja, zatim mjere pojačanog nadzora, zavodske mjere i kazna maloljetničkog zatvora

1. Odgođeno izricanje kazne maloljetničkog zatvora (uslovna osuda) Sud može izreći kaznu maloljetničkog zatvora i istovremeno odrediti da je neće izvršiti kada se opravdano može očekivati da se i prijetnjom naknadnog izricanja kazne može uticati na maloljetnika da ubuduće ne čini krivična djela. Uz kaznu se može izreći neka od odgojnih mjera pojačanog nadzora i odrediti uz tu mjeru jedna ili više posebnih obaveza

Nakon što protekne najmanje jedna godina vremena provjeravanja, sud može nakon što pribavi izvještaj organa socijalnog staranja, izreći konačni odustanak od izricanja kazne

2. Mjere upozorenja i usmjeravanja (sudski ukor i posebne obaveze) Vrsta odgojnih mjera koje se izriču kada je potrebno i dovoljno takvim mjerama uticati na ličnost i ponašanje maloljetnika poseban odraz principa postepenosti

Sudski ukor se izriče kada se i prijekorom može postići svrha odgojnih mjera; Sadržaj ukora je da će sud maloljetnika upozoriti na neprihvatljivost i štetnost njegovog ponašanja, posljedice koje na njega takvo ponašanje može imati, kao i da mu u slučaju ponovnog izvršenja krivičnog djela može biti izrečena druga sankcija

Posebne obaveze › su određeni nalozi ili zabrane kojima je potrebno, ali i moguće uticati na maloljetnika i njegovo ponašanje Izriču se kao: samostalne sankcije ili kao dodatne obaveze uz mjere pojačanog nadzora, odnosno uz uslovni otpust!

Vrste posebnih obaveza 1. 2. 3. 4. 5. da redovno pohađa školu, da ne izostaje sa posla, da se osposobljava za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima, da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili poslove socijalnog, lokalnog ili ekološkog sadržaja (ovaj rad ne može trajati duže od 120 sati u toku 6 mjeseci), da se uzdrži od posjećivanja određenih lokala, odnosno priredbi i kloni društva i određenih osoba koje na njega mogu štetno uticati,

6. da se uključi u pojedinačni ili grupni rad u savjetovalištu za mlade, 7. da se maloljetnik uz saglasnost zakonskog zastupnika podvrgne stručnom medicinskom postupku ili postupku odvikavanja od droge ili drugih vrsta ovisnosti, 8. da pohađa kurseve za stručno osposobljavanje ili da se priprema i polaže ispite na kojima se provjerava određeno znanje, 9. da se uključi u određene sportske i rekreativne aktivnosti i 10. da bez posebne saglasnosti suda ne može da napusti mjesto prebivališta ili boravišta.

Posebne obaveze traju najduže jednu godinu Pri odabiru posebne obaveze sud vodi računa o spremnosti maloljetnika da sarađuje u njihovom ostvarivanju, kao i o tome da one budu prilagođene njemu i uvjetima u kojim maloljetnik živi

Za razliku od odgojnih preporuka Nemamo mjere koje uređuju odnos između maloljetnika i žrtve pa nemamo ni medijaciju! Taj pokušaj primjene izvorne restorativne pravde i na taj način rješavanje konflikta ili krivične stvari, je „ostavljen“ na početku reagovanja na kriminalitet, u smislu pokušaja da se bez provođenja krivičnog postupka, bez represije, stigmatizacije počinioca pa i žrtve riješi problem! Kada je već došlo do vođenja krivičnog postupka onda se može pokušati vaninstitucionalnim sankcijama koje imaju za cilj da maksimalno angažuju maloljetnika i da utiče na malolj. da više ne čini krivična djela.

a. OSt POSREDUJEu slučajevima kad se postupak vodi pred OSt i MEDIJACIJA pred organom određenim za sprovođenje medijacije. Lično izvinjenje oštećenom b. OSt određuje ovlaštenu osobu OSt-a za provođenje ovog postupka -Poziva -Dobija maloljetnika i oštećenog Uloga OSt u MEDIJACIJI: - Poziva se kao učesnik i OSt čija je uloga ZAŠTITA MALOLJETNIKA - OSt podnosi izvještaj tužilaštvu i sudu (organu koji vodi postupak) o tome da li je medijacija uspjela? saglasnost za zajednički sastanak -Zakazuje -Definiše zajednički sastanak da li je PREPORUKA: izvršena ili neizvršena c. OSt IZVJEŠTAVA tužilaštvo o procesu posredovanja: Dodatna obaveza OSt je-Preporuka da PRATIIZVRŠENA izvršenje preporuke da o tome podnese izvještaj sa naznakom u zaključku: = tužilaci donosi odluku o izricanju ovetužilaštvu preporuke Naknada štete oštećenom IZVRŠENA -Preporuka 1 Preporuka NEIZVRŠENA = tužilac 2 Preporuka a. OSt Redovno pohađanje škole (redovan odlazak na posao) 15 -Dec-21 = ne pokreće krivičnu proceduru izdaje narednbu o pokretanju tužilac pripremnog postupka i obavještava o tome Ost. NIJE IZVRŠENA = tužilac pokreće krivičnu proceduru PRISUSTVUJE na ročištu za razmatranje mogućnosti i opravdanosti primjene vaspitne preporuke DA: Organ koji vodi postupak donosi Odluku o izvršenju odgojne preporuke i obavještava OSt koji (u ime njega) PRATI i IZVJEŠTAVA o njenoj primjeni. NE: Tužilac pokreće krivičnu proceduru Maloljetnik spreman za izvršenje ove preporuke dr. Elmedin Muratbegović 67

Rad bez naknade u humanitarnim org. ili poslove socijalnog, lok ili eko sadržaja Bolničko ili ambulantno liječenje u zdravstvenoj ustanovi a. OSt prisustvuje ročištu kao i u preporuci „Redovno pohađanje škole“ i sve aktivnosti koje slijede (vidi prethodnu preporuku pod a)); b. Ost UPOZNAJE tužioca i sudiju sa listom odgovarajućih organa, ustanova lili organizacija gdje bi se mogla izvršiti odgojna preporuka; c. Organ koji vodi postupak dostavlja Odluku OSt koji SKLAPA SPORAZUM SA PRAVNIM LICEM gdje bi se izvršila odgojna preporuka; d. OSt PRATI ISPUNJENJE PREPORUKE u saradnji sa ODGOVORNIM LICEM iz pravnog lica i o tome obavještava organ koji vodi postupak (sud ili tužilaštvo) jedanput mjesečno. c. Organ a. OSt prisustvuje ročištu kao i u preporuci „Redovno pohađanje škole“ i sve aktivnosti koje slijede (vidi opisanu preporuku pod a)); b. Ost UPOZNAJE tužioca i sudiju sa listom zdravstvenih ustanova gdje bi se mogla izvršiti vaspitna preporuka; koji nvodi postupak dostavlja Odluku OSt koji SKLAPA SPORAZUM SA zdravstvenom ustanovom gdje bi se izvršila vaspitna preporuka; d. OSt PRATI ISPUNJENJE PREPORUKE u saradnji sa ODGOVORNIM LICEM iz zdravstvene ustanove i o tome obavještava organ koji vodi postupak (sud ili tužilaštvo) jedanput mjesečno. e. Ukoliko f. OSt maloljetnik povuče svoju SAGLASNOST ZA LIJEČENJE, OSt ima obavezu UPOZORITI MALOLJETNIKA na moguće posljedice; obavezno PARTICIPIRA i u izradi PLANA LIJEČENJA. Identična procedura kao u prethodnoj preporuci od a) do f) Uključivanje u pojedinačni ili grupni tretman vaspitnih, obrazovnih, psiholoških i dr. savjetovališta VASPITNO OBRAZOVNA SAVJETOVALIŠTA (kursevi za stručno osposobljavanje) - GRUPNI RAD Savjetovališta PSIHOLOŠKA SAVJETOVALIŠTA - INDIVIDUALNI TRETMAN g) OSt VRŠI ODABIR SAVJETOVALIŠTA i u saradnji sa odgovornim licem u savjetovalištu sačinjava program rada i program uključivanja u maloljetnika u savjetovalište. h) OSt obavezno izvještava jedanput mjesečno prema organu koji vodi postupak 68

3. Mjere pojačanog nadzora: pojačani nadzor od strane roditelja, usvojioca ili staraoca; pojačani nadzor u drugoj obitelji; i pojačani nadzor nadležnog organa socijalnog staranja

Uz svaku od ovih mjera pojačanog nadzora se mogu izreći još neke posebne obaveze kako bi tretman bio potpun i što efikasniji Organ izvršenja je centar za socijalni rad A nadzor nad izvršenjem vrši i sud!

HVALA NA PAŽNJI