Istraivanje i prevencija rizinog i drutveno neprihvatljivog ponaanja

Istraživanje i prevencija rizičnog i društveno neprihvatljivog ponašanja 3 Rodne razlike u rizičnom i društveno neprihvatljivom ponašanju Doc. dr. sc. Silvija Ručević

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Spol pojedinačni prediktor društveno neprihvatljivog ponašanja • Mladići/muškarci manifestiraju značajno češće i više društveno neprihvatljivog ponašanja od djevojaka/žena Rodna razlika dosljedna neovisno o: • • • povijesnom razdoblju u kojem je istraživanje provedeno, zemlji, kulturi, dobi, socioekonomskom statusu sudionika, ili izvorima podataka korištenima u istraživanjima (samoiskazi, procjene roditelja i/ili nastavnika ili službeni podaci) 2

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Zašto proučavati društveno neprihvatljivo ponašanje djevojaka? • Djevojke društveno neprihvatljivog ponašanja • Imaju veću stopu smrtnosti, učestalije psihijatrijske probleme, češće u disfunkcionalnim i nasilnim bliske veze, lošiji akademski uspjeh i manje stabilnu povijest zapošljavanja od nedelinkventnih djevojaka (Giordano i Cernkovich, 1997; Pajer, 1998; Pulkkinen i Pitka nen, 1993) • Kronični problemi s ponašanjem u djetinjstvu povezan sa zlouporabom alkohola i psihoaktivnih tvari u odrasloj dobi, viktimizacija, nasilje prema partnerima te drugih problema poput depresije (Hawkins, Catalano i Miller, 1992; Moffitt i sur. , 2001) • Djevojke koje počnu manifestirati društveno neprihvatljivo ponašanje rano (do 7. godine) češće nastavljaju s antisocijalnim ponašanjem u odrasloj dobi (Odgers i sur. , 2008) • Npr. 75% je do 32. počinilo neko nasilno djelo, uključujući nasilje prema partneru (44. 8%) i djeci (41. 7%) 3

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Zašto proučavati društveno neprihvatljivo ponašanje djevojaka? • Žene antisocijalnog ponašanja češće rađaju mlađe najčešće s antisocijalnim partnerom (Moffitt i sur. , 2001) • Ove strategije odabira partnera često rezultiraju neadekvatnom socijalnom, emocionalnom i financijskom potporom • Češće doživljavaju komplikacije tijekom trudnoće, nasilje u partnerskim odnosima i neadekvatne roditeljske vještine (Huh, Tristan i Wade, 2006; Jaffee i sur. , 2006; Stack i sur. , 2005) • U nekoliko istraživanja majčin poremećaj ophođenja povezan s ravnodušnim roditeljskim stilom (Wakschlag i Hans, 1999) • Svojoj djeci “prenose” najmanje tri rizična čimbenika svojim potomcima: antisocijalnog biološkog oca (zbog strategije koju koriste pri odabiru partnera), prenatalnu izloženost nikotinu i hostilni roditeljski stil (Zoccolillo, Paquette i Tremblay, 2005) 4

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Razlike Heidensohn (1997) • Uspoređivala službene statističke pokazatelje stanja i kretanja kriminala u nekoliko europskih zemalja (Njemačka, Francuska, Engleska, Nizozemska i skandinavske zemlje) • U svim zemljama stopa uhićenja muškaraca za različita nasilna i nenasilna kriminalna ponašanja veća od stope uhićenja žena • Omjer uhićenih muškaraca i žena u prosjeku: 4: 1 5

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Razlike Crijnen i suradnici (1997) • Slični rezultati dobiveni su i u među-kulturalnim istraživanjima u kojima su korištene procjene roditelja i nastavnika (npr. Child Behavior Checklist CBLC ; Achenbach, 1991) • Uspoređivali djevojčice i dječake u 12 zemalja (Australija, Belgija, Kina, Njemačka, Grčka, Izrael, Jamajka, Nizozemska, Puerto Rico, Švedska, Tajland i SAD) • Prema procjenama roditelja/nastavnika dječaci postizali više rezultate na podljestvici Eksternaliziranih problema od djevojčica 6

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Razlike Junger-Tas, Terlouw i Klein) 1994( • Istraživanje samoiskazanog društveno neprihvatljivog ponašanja u 11 zemalja (Belgija, Finska, Njemačka, Nizozemska, Švicarska, Portugal, Grčka, Španjolska, Italija, Engleska i Wales, Nebraska (SAD) te Sjeverna Irska) • Mladići u svim zemljama manifestiraju više nasilnih i nenasilnih oblika rizičnog i društveno neprihvatljivog ponašanja od djevojaka 7

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Definicija • Većina postojećih kriminoloških teorija i istraživanja društveno neprihvatljivog ponašanja su se fokusirali gotovo ekskluzivno na mladiće i muškarce (npr. Farrington i West, 1990) • Žene su dugi niz godina smatrane marginalno važnima za razumijevanje • Spolne razlike u prevalenciji društveno neprihvatljivog ponašanja? • Izučavanje spolnih razlika u pojavnim oblicima društveno neprihvatljivog ponašanja može pomoći u razjašnjavanju uzroka društveno neprihvatljivog/kriminalnog ponašanja i identifikaciji strategija kojima se takvo ponašanje može bolje kontrolirati. 8

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Istraživanja • Istraživanja društveno neprihvatljivog i kriminalnog ponašanja djevojaka i žena • Do 1980 -tih bila gotovo nepostojeća • Suočavanje s brojnim metodološkim i konceptualnim problemima • definicija „ženskog društveno neprihvatljivog i kriminalnog ponašanja“? • Neki autori (npr. Chesney-Lind, 1989, 1997; Chesney-Lind i Brown, 1998) • Hipoteza o spolno specifičnim oblicima društveno neprihvatljivog ponašanja • Djevojke i mladići manifestiraju različite oblike društveno neprihvatljivog ponašanja. 9

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Definicija Dvije zasebne definicije društveno neprihvatljivog ponašanja • Društveno neprihvatljivo ponašanje djevojaka definiralo se ponašanjima kao što su bježanje od kuće /škole ili rizična spolna ponašanja (npr. prostitucija ili promiskuitetno ponašanje) • Društveno neprihvatljivo ponašanje mladića definiralo se u terminima agresivnog ponašanja ili nasilnih kaznenih djela • Nasilni oblici društveno neprihvatljivog ponašanja kod djevojaka vrlo rijetki te ih zbog toga nije potrebno uključivati u istraživanja kriminalnog i društveno neprihvatljivog ponašanja žena i djevojaka 10

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Definicija Hipoteza o spolno specifičnim oblicima društveno neprihvatljivog ponašanja • Proizašla iz statističkih podataka sudova i policije prema kojima je iznimno velik broj djevojaka uhićen zbog bježanja od kuće i/ili rizičnog spolnog • Statistički artefakt Snyder i suradnici (1992) • Statistički podaci sudova za mladež za razdoblje od 1980. do 1989. godine : • U 81% slučajeva počinitelj kaznenog djela bio mladić, dok je u 46% slučajeva osoba upućena na sud zbog bježanja od kuće/škole ili rizičnog spolnog ponašanja bila djevojka 11

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Definicija • Statistički podaci • Idu u prilog hipotezi o postojanju spolno specifičnih pojavnih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja • Novija istraživanja pokazuju da se ove razlike u oblicima društveno neprihvatljivog ponašanja u velikoj mjeri mogu pripisati različitom tretmanu djevojaka i mladića u pravosudnom sustavu. • Mladići koji manifestiraju ponašanja koja se smatraju „ženskim antisocijalnim ponašanjem“ (npr. prostitucija) rjeđe uhićeni zbog takvog ponašanja od djevojaka • Podaci prikupljeni samoiskazima pokazuju da je postotak mladića i djevojaka koji bježe od kuće /škole ili manifestiraju rizična spolna ponašanja podjednak • Dakle, moglo bi se reći da službeni podaci iskrivljuju prirodu društveno neprihvatljivog ponašanja djevojaka i mladića 12

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Definicija Dvije implikacije postojanja definicija društveno neprihvatljivog ponašanja djevojaka i mladića: • (1 Djevojke i žene nisu bile predmetom istraživanja kriminalnih karijera niti su uključene u istraživanja teških kaznenih djela, npr. ubojstva • • Vrlo malo se zna o etiologiji, razvoju i prestanku manifestacije društveno neprihvatljivog ponašanja kod djevojaka (2 U istraživanjima u kojima su bile uključene i djevojke/žene statističke analize su najčešće provedene na cijelom uzorku bez zasebnih analiza za pojedini spol • Niti jedna od tradicionalnih teorija društveno neprihvatljivog i kriminalnog ponašanja nije razmatrala moderatorsku ulogu spola. • U svega su nekoliko istraživanja izravno uspoređeni rizični čimbenici za razvoj društveno neprihvatljivog ponašanja dječaka i djevojčica stoga se još uvijek malo zna postoje li rodne razlike u njima. • Izuzetak čine istraživanja Widomove (1995) i Dunedin longitudinalna studija provedena na Novom Zelandu (Moffitt i sur. , 2001( 13

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Trendovi • Promjene u trendovima i prevalenciji službeno zabilježenog društveno neprihvatljivog ponašanja kod djevojaka • Razlozi nisu jasni • Dva objašnjenja • (1 Promjene odraz stvarnih promjena kriminalitet žena je nusprodukt ženskog pokreta i napuštanja tradicionalnih ženskih uloga • Kako žene i muškarci postaju „jednaki“ u socijalnom statusu tako se smanjuje razlika u prevalenciji društveno neprihvatljivog/kriminalnog ponašanje muškaraca i žena (npr. Anderson, 1999; Andersson, 2007; Campbell, 1993) • (2 Promjene su posljedica promjena u zakonodavstvu • Npr. kriminalizacija određenih ponašanja i povećanja osjetljivosti javnosti i spremnosti pravosudnih organa da penaliziraju djevojke za određena ponašanja, npr. nasilje u bliskim odnosima (Steffensmeier i sur. , 2005). 14

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Sličnosti • Novija istraživanja sugeriraju važnost proučavanja spolnih razlika u društveno neprihvatljivom ponašanju iz više perspektiva • U istraživanjima rodnih razlika nužno je fokusirati se na kontekst društveno neprihvatljivog/kriminalnog ponašanja, a ne incidenciju i prevalenciju (Triplett i Myers, 1995) • Istraživanja pokazuju da postoje okolnosti, odnosno, kontekst društveno neprihvatljivog ponašanja kao i oblici društveno neprihvatljivog ponašanja za koje gotovo da i nema razlike između mladića i djevojaka (Moffitt i sur. , 2001) • Žene manifestiraju rjeđe gotovo sve oblike društveno neprihvatljivog ili kriminalnog ponašanja od muškaraca (npr. Steffensmeier i Allan, 1996) • Ovisno o referentnoj točki ili načinu mjerenja ponašanja, društveno neprihvatljivo ponašanja djevojaka/žena može smatrati vrlo sličnim ili vrlo različitim od društveno neprihvatljivog ponašanja mladića/muškaraca • Uzroci društveno neprihvatljivog ponašanja i kriminaliteta mladića/muškaraca i djevojaka/žena paradoksalno su i slični i različiti 15

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Sličnosti • Novija istraživanja sugeriraju važnost proučavanja spolnih razlika u društveno neprihvatljivom ponašanju iz više perspektiva • Djevojke/žene manifestiraju iste oblike društveno neprihvatljivog ponašanja kao i mladići/muškarci, a trendovi kriminaliteta u pojedinim kategorijama društveno neprihvatljivog i/ili kriminalnog ponašanja su vrlo slični • Stopa uhićenja za teška kaznena djela, npr. ubojstvo ili razbojništvo, je niska i za muškarce i za žene • Stopa uhićenja za oba spola viša za lakša kaznena djela, npr. krađu, narušavanje javnog reda mira ili zlouporabu psihoaktivnih tvari (Steffensmeier i sur. , 2005) • Stopa uhićenja muškaraca i žena je slična u vremenu, unutar podskupina ili geografskim područjima • Desetljeća, podskupine ili područja koja imaju visoku (ili nisku) stopu kriminaliteta muškaraca također imaju i visoku (ili nisku) stopu kriminaliteta žena • U drugoj polovici 20 -tog stoljeća stopa uhićenja za krađe značajno se povećala i za muškarce i za žene, dok se stopa uhićenja za remećenje javnog reda i mira značajno smanjila za oba spola (Steffensmeier, 1993; Steffensmeier i sur. , 2005) 16

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Sličnosti • Novija istraživanja sugeriraju važnost proučavanja spolnih razlika u društveno neprihvatljivom ponašanju iz više perspektiva • Žene počiniteljice kaznenih djela kao i muškarci počinitelji kaznenih djela dolaze iz rizičnih obitelji koje karakteriziraju: • • • Slaba razina roditeljskog nadzora, Grubi oblici roditeljskog discipliniranja, Bračni problemi, Roditeljsko odbijanje djeteta, Slaba uključenost u odgoj djeteta, Kriminalno i ovisničko ponašanje roditelja itd. (Moffitt i sur. , 2001) • Unatoč ovim sličnostima postoje i brojne razlike u društveno neprihvatljivom ponašanju mladića/muškaraca i djevojaka/žena! 17

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Razlike • Iako žene manifestiraju iste oblike društveno neprihvatljivog/kriminalnog ponašanja kao i muškarci, žene manifestiraju rjeđe gotovo sve oblike društveno neprihvatljivog/kriminalnog ponašanja od muškaraca • Razlika u prevalenciji/stopi najveća za teža (nasilna) kaznena djela, a najmanja za lakša poput krađe ili zlouporabe psihoaktivnih tvari (Moffitt i sur. , 2001) • Istraživanje samoiskazanog društveno neprihvatljivog ponašanja provedeno u Hrvatskoj na uzorku od 1422 učenika osnovnih i srednjih škola (866 ženskog i 556 muškog spola) : • • Prevalencija krađe iz trgovine slična za mladiće i djevojke 22% djevojaka i 27% mladića izjavilo da je ukralo stvari iz trgovine vrjednije od 100 kn Razlika u prevalenciji nasilnog ponašanja između mladića i djevojaka je značajna 11% djevojaka i 36% mladića sudjelovalo u tučnjavi poslije koje je nekome bila potrebna liječnička pomoć (Ajduković, Ručević i Šincek, 2007) 18

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Razlike • Djevojke i žene rjeđe manifestiraju nasilna kaznena djela i agresivno ponašanje od mladića i muškaraca bez obzira na dob ili ispitivane uzorke (npr. opća populacija, forenzični uzorci • Objašnjenja: • Ženama nedostaje motivacije ili kapaciteta za nasilje fizička snaga (Felson, 1996) ili hormon testosteron (Dabbs i Morris, 1990; Mazur i Booth, 1998) • Iznenađujući izuzetak u nasilnom ponašanju nasilno ponašanje u bliskim odnosima • Muškarci i žene podjednako manifestiraju nasilno ponašanje prema svojim partnerima! • Razlozi? 19

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Nasilje u bliskim vezama Mogući razlozi: • Davanje socijalno poželjnih odgovora • Broj muškaraca koji su bili nasilni prema svojim partnericama u njihovom istraživanju podcijenjen • Muškarci nisu izvještavali o nasilnom ponašanju prema svojim partnericama zbog postojećih socijalnih sankcija koje su strože za nasilne muškarce nego za nasilne žene (Archer i sur. , 1995; Archer, 2000, 2002; Magdol i sur. , 1997) Ajduković, Ručević i Šincek (2007) • U istraživanju provedenom u Hrvatskoj na uzorku od 1422 djevojaka i mladića u dobi od 13 do 19 godina • • 4% mladića bilo fizički nasilno prema svojim partnericama, 8% djevojaka izvijestilo o fizičkom nasilju prema svojim partnerima 20

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Nasilje u bliskim vezama Archer (2002) • U meta-analizi uspoređivao spolne razlike u nasilju prema heteroseksualnim partnerima i fizičkim posljedicama istog • Djevojke i žene češće manifestiraju fizičko nasilje prema partneru (d =. 05) od mladića i muškaraca • Oblici fizičkog nasilja djevojaka/žena su uglavnom manjeg intenziteta i lakših posljedica • Mladići/muškarci češće manifestiraju teže oblike nasilnog ponašanja, npr. gušenje, te češće nanose teže ozljede (d =. 15) od žena • Spolne razlike u smjeru većeg broja žena počiniteljica u mlađim (studentskim) uzorcima nego u uzorcima iz opće populacije • Nasilje u partnerskim odnosima povezano s dobi ili kohortom u kojoj je provedeno istraživanje 21

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Nasilje u bliskim vezama Moffitt i suradnici (2001) • Dunedin longitudinalna studija provedena na Novom Zelandu • Korelacije između samoiskazanog nasilnog ponašanja i procjene ponašanja od strane partnera bile su r =. 83 za nasilje između muškarca počinitelja i žene žrtve, a r =. 71 za nasilje između žene počiniteljice i muškarca žrtve • Prema samoiskazima i procjenama partnera žene su podjednako manifestirale fizičko nasilje prema svojim partnerima kao i muškarci • Žene u parovima su izvještavale o značajno više fizičkog nasilja prema svom partneru nego što su to činili njihovi partneri. Nadalje, muškarci su češće izvještavali da su žrtve nego što su to činile žene u istom partnerskom odnosu 22

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Nasilje u bliskim vezama Saunders (1986); Straus i Gelles (1986); Walker (2000) • Nasilje djevojke/žene u partnerskim odnosima je njezin odgovor na nasilno ponašanje partnera (samoobrana) • U oko 50% slučajeva žena je bila ta koja je prva udarila (Capaldi. Kim i Shortt, 2007; Henton i sur. , 1993; Morse, 1995; Stets i Straus, 1990) Dakle. . • Iako je kod nekih žena nasilno ponašanje prema partneru motivirano samoobranom, istraživanja sugeriraju da se u podlozi nasilja kojeg čine žene nalaze isti intra-osobni psihološki faktori kao i kod muškaraca (Capaldi i sur. , 2004, 2007) • Fokus istraživača se premjestio s bioloških faktora koji uzrokuju različito ponašanje žena i muškaraca na situacijska obilježja bliskih odnosa zbog kojih se muškarci i žene ponašaju slično (Moffitt i sur. , 2001) 23

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Zlouporaba psihoaktivnih tvari i konzumacija alkohola • Razlika u prevalenciji između djevojaka i mladića najmanja za zlouporabu psihoaktivnih tvari • Spolne razlike u zlouporabu droge su manje konzistentne i slabije od spolnih razlika za druge oblike društveno neprihvatljivog ponašanja 24

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Zlouporaba psihoaktivnih tvari i konzumacija alkohola Windle, (1990): Nacionalno longitudinalno istraživanje mladih (engl. US National Longitudinal Survey of Youth) • Prevalencija konzumacije alkohola i zlouporabe marihuane i teških droga slična za mladiće i djevojke Junger-Tas i sur. , (1994) • Slični rezultati dobiveni su u među-kulturalnom istraživanju samoiskazanog društveno neprihvatljivog ponašanja provedenom u 14 zemalja • U sedam od 14 zemalja (Engleska, Wales, Nizozemska, Španjolska, Njemačka, Finska i SAD) prevalencija zlouporabe psihoaktivnih tvari bila jednaka za mladiće i djevojke • 78% djevojaka i 64% mladića konzumiralo alkohol u prošloj godini • Mladići su izvještavali o značajno češćoj konzumaciju alkohola (17. 1 puta) od djevojaka (13. 3 puta). 25

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Zlouporaba psihoaktivnih tvari i konzumacija alkohola Ajduković i sur. , (2007) • Samoiskazana zlouporaba psihoaktivnih tvari tijekom cijelog života • Podjednak broj mladića (35%) i djevojaka (33%) je konzumiralo psihoaktivne tvari • Mladići su značajno češće izvještavali o ovom ponašanju (7. 78 puta) od djevojaka (5. 18 puta) • 75% mladića i 73% djevojaka je izvijestilo o konzumaciji alkohola, • Mladići su izvještavali o češćoj konzumaciji alkohola (3. 28 puta za mladiće i 2. 81 puta za djevojke) 26

Spol i društveno neprihvatljivo ponašanje Zašto proučavati društveno neprihvatljivo ponašanje djevojaka? • Ukupno uzevši, rezultati istraživanja sugeriraju da je dugoročna prognoza za djevojke koje manifestiraju društveno neprihvatljivo ponašanje lošija od one za mladiće • U istraživanjima rodnih razlika u društveno neprihvatljivom ponašanju od 2000. godine promjena fokusa • Većina novijih istraživanja manje se fokusira na rodne razlike u pojavnim oblicima društveno neprihvatljivog ponašanja, a više na rodne razlike u kontekstu u kojem se to ponašanje javlja i rodne razlike u interakciji čimbenika rizika i zaštite ☞ PROMJENA ISTRAŽIVAČKE PARADIGME 27

Literatura • Ajduković, M. , Ručević, S. i Šincek, D. (2007). Razlike u rizičnom i delinkventnom ponašanju mladića i djevojaka. Neobjavljeni rukopis. • Anderson, D. A. (1999). The aggregate burden of crime. Journal of Law and Economics, 42, 611 -642. • Andersson, B. , Hibell, B. , Beck, F. , Choquet, M. , Kokkevi, A. , Fotiou, A. , Molinaro, S. , Nociar, A. , Sieroslawski, J. i Trapencieris, M. (2007). Alcohol and Drug Use Among European 17– 18 Year Old Students: Data from the ESPAD Project. Stockholm, Sweden: Swedish Council for Information on Alcohol and Other Drugs (CAN), The Pompidou Group at the Council of Europe. Preuzeto sa: http: //www. espad. org/documents/Espad/ESPAD_reports/17_18_Year_Old_Students_Full_Report. pdf • Archer, J. (2000): Sex differences in aggression between heterosexual partners: A meta-analytic review. Psychological Bulletin, 126(5), 651 -680. • Archer, J. (2002). Sex differences in physically aggressive acts between heterosexual partners: A metaanalytic review. Aggression & Violent Behavior, 7, 313 -351. • Archer, D. i Mc. Daniel, P. (1995). Violence and gender: Differences and similarities across societies. U: R. B. Ruback i N. A. Weiner (Ur. ), Interpersonal violent behaviors: Social and cultural aspects (str. 63 -87). New York: Springer Publishing Co. • Campbell, B. (1993). Goliath: Britain's Dangerous Places. London: Methuen • Capaldi, D. M. , Kim, H. K. , & Shortt, J. W. (2007). Observed initiation and reciprocity of physical aggression in young, at-risk couples. Journal of Family Violence, 22, 101– 111. 28

Literatura • Chesney-Lind, M. (1997). The female offender. Thousand Oaks, CA: Sage Publications. • Chesney-Lind, M. (1989). Girl's Crime and Woman's Place: Toward a Feminist Model of Female Delinquency. Crime and Delinquency, 35(1), 8 -10. • Chesney-Lind, M. i Brown, M. (1999). Girls and violence: An overview. U: D. J. Flannery i C. R. Huff (Ur. ), Youth violence: Prevention, intervention, and social policy (str. 171 -199). Washington, DC: American Psychiatric Press. • Crijnen, A. A. , Achenbach, T. M. & Verhulst, F. C. (1997). Comparisons of problems reported by parents of children in 12 cultures: total problems, externalizing, and internalizing. Journal of American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 36(9), 1269 -1277. • Dabbs, J. i Morris, R. (1990). Testosterone, social class, and antisocial behavior in a sample of 4, 462 men. Psychological Science, 1, 209211. • Farrington, D. P. i West, D. J. (1990). The Cambridge Study in delinquent behaviour: A long term follow-up of 411 London males. U: H. J. Kerner i G. Kaiser (Ur. ), Criminality: Personality, Behaviour, Life History (str. 115 -138). Berlin: Springer-Verlag. • Felson, R. B. (1996). Big People Hit Little People: Sex differences in physical power and interpersonal violence. Criminology, 34, 433 -452. • Giordano, P. C. i Cernkovich, S. A. (1997). Gender and antisocial behavior. U: D. M. Stoff, J. Breiling i J. D. Maser (Ur. ), Handbook of Antisocial Behavior (str. 496 -511). New York: John Wiley & Sons Inc. • Hawkins, J. D. , Catalano, R. E. , Miller, J. Y. (1992): Risk and protective factors for alcohol and other drug problems in adolescence and early adulthood. Implications for Substance Abuse Prevention, 112, (1). 64 -105 • Henton, J. , Cate, R. , Koval, J. , Lloyd, S. i Christopher, S. (1993). Romance and violence in dating relationships. Journal of Family Issues, 4, 467 -482. • Huh, D. Tristan. y. , &Wade, E. (2006). Does problem behavior elicit poor parenting? A prospective study of adolescent girls. Journal of adolescent Research, 13, 343 -359. 29

Literatura • Junger-Tas, J. , Terlouw, G. J. i Klein, M. W. (1994). Delinquent behavior among young people in the western world. Amsterdam/New York: Kugler Publications. • Magdol, L. , Moffitt, T. E. , Caspi, A. i Silva, P. (1998). Developmental antecedents of partner abuse: A prospective-longitudinal study. Journal of Abnormal Psychology, 107, 375 -389. • Mazur, A. i Booth, A. (1998). Testosterone and dominance in men. Behavioral and Brain Sciences, 21, 353 -397. • Moffitt, T. E. , Caspi, A. , Rutter, M. i Silva, P. A. (2001). Sex Differences in Antisocial Behavior: Conduct Disorder, Delinquency, and Violence in the Dunedin Longitudinal Study. Cambridge, UK: Cambridge University Press. • Morse, B. J. (1995). Beyond the Conflict Tactics Scale: Assessing gender differences in partner violence. Violence and Victims, 4, 251271. • Odgers, C. L. , Moffitt, T. E. , Broadbent, J. M. , Dickson, N. , Hancox, R. J. , Harrington, H. , . . . Caspi, A. (2008). Female and male antisocial trajectories: From childhood origins to adult outcomes. Development and Psychopathology, 20, 673– 716 • Pulkkinen, L. & Pitka nen, T. (1993) Continuities in aggressive behaviour from childhood to adulthood. Aggressive Behaviour, 19, 249– 263. • Saunders, D. G. (1986). When battered women use violence: Husband-abuse or self-defense? Violence & Victims, 1, 147 -160. • Snyder, H. N. , Sickmund, M. H. , Nimick, E. H. , Finnegan, T. A. , Sullivan, D. P. , Poole, R. S. i Tierney, N. J. (1992). Juvenile Court Statistics, 1989. Washington, DC: United States Office of Juvenile Delinquency and Youth Development. • Steffensmeier, D. J. (1993). National trends in female arrests, 1960 -1990: Assessment and recommendations for research. Journal of Quantitative Criminology, 9, 411 -441. • Steffensmeier, D. J. i Allan, E. (1996). Gender and Crime: Toward a Gendered Theory of Female Offending. Annual Review of Sociology, 22, 459 -487. 30

Literatura • Steffensmeier, D. J. , Schwartz, J. , Zhong, H. i Ackerman, J. (2005). An assessment of recent trends in girls’ violence using diverse longitudinal sources: Is the gender gap closing? Criminology, 43, 355 -405. • Stets, J. E. i Straus, M. A. (1990). Gender Differences in Reporting Marital Violence and its Medical and Psychological Consequences. U: M. A. Straus i R. J. Gelles (Ur. ). Physical Violence in American Families: Risk Factors and Adaptations to Violence in 8, 145 Families (str. 151 -166). New Brunswick, NJ: Transaction Press. • Straus, M. A. i Gelles, R. J. (1986). Societal Change and Change in Family Violence from 1975 to 1985 as Revealed by Two National Surveys. Journal of Marriage and the Family, 48, 465 -479. • Triplett, R. i Myers, L. B. (1995). Evaluating contextual patterns of delinquency: Gender- based differences. Justice Quarterly, 12(1), 59 -84. • Walker, L. E. (2000). Battered woman syndrome (2 nd ed. ). New York, NY: Springer. • Widom, C. S. (1995). Victims of Childhood Sexual Abuse-Later Criminal Consequences-Research in Brief. Washington, DC: U. S. Department of Justice, Office of Justice Programs, National Institute of Justice. 31