Istraivanje i prevencija rizinog i drutveno neprihvatljivog ponaanja

  • Slides: 81
Download presentation
Istraživanje i prevencija rizičnog i društveno neprihvatljivog ponašanja 7 Prevencija rizičnog i društveno neprihvatljivog

Istraživanje i prevencija rizičnog i društveno neprihvatljivog ponašanja 7 Prevencija rizičnog i društveno neprihvatljivog ponašanja Doc. dr. sc. Silvija Ručević

Zašto ulagati u prevenciju? Trebaju li preventivni programi biti namijenjeni samo određenoj skupini ili

Zašto ulagati u prevenciju? Trebaju li preventivni programi biti namijenjeni samo određenoj skupini ili svima? • Brojna istraživanja (Thornberry, 1987; Thornberry, Lizotte, Krohn, Farnworth i Jang, 1994) pokazuju da postoje relativno tajni razvojni putovi mladih društveno neprihvatljivog ponašanja • Većina odraslih kriminalaca i maloljetnih delinkvenata započela je s manifestiranjem društveno neprihvatljivog ponašanja u djetinjstvu/ranoj adolescenciji (Elliott, Huizinga i Ageton, 1985 a, 1985 b; Hinshaw, Lahey i Hart, 1993; Kellam, Ensminger i Simon, 1980; Loeber, 1990; Windel, 1990) • Mladima koji od djetinjstva pokazuju različite oblike društveno neprihvatljivog potreban je neki oblik intervencije kako bi se smanjili potencijalni negativni ishodi po njih (Coie, Terry, Lenox, Lochman i Hyman, 1995) 2

Što je prevencija? 3

Što je prevencija? 3

Što je prevencija? Mrazek i Haggery, 1994 • Prevencija • Čin, postupak ili ukupnost

Što je prevencija? Mrazek i Haggery, 1994 • Prevencija • Čin, postupak ili ukupnost radnji koje se poduzimaju da se što spriječi, radnja koja će proizvesti kao posljedicu zaštitu od čega • Prevenirati • Intervenirati ili započeti korake unaprijed da bi se nešto zaustavilo od događanja Preduhitriti, određenom radnjom (u)činiti da se što izbjegne 4

Što je prevencija? The Wisconsin Department www. dpi. state. wi. us) of Public Instruction

Što je prevencija? The Wisconsin Department www. dpi. state. wi. us) of Public Instruction (1995, Prevencija • proces koji pruža ljudima mogućnosti (pomoć i podršku) potrebne za suočavanje sa stresnim životnim uvjetima i potrebama kako bi izbjegli ponašanja koja bi mogla dovesti do negativnih fizičkih, psihosocijalnih ili socijalnih posljedica kroz: (1) poticanje znanja, kompetencija i vještina (2) poticanje samopoštovanja i samopouzdanja (3) poticanje vještina nošenja sa životnim situacijama (4) poticanje sustava podrške u okruženju obitelji, škole, radnog mjesta i zajednice (5) poticanje zdravog okruženja u zajednici 5

Razine prevencije Do 1994. • Primarna, sekundarna, tercijarna prevencija 1994. Medicinski institut (IOM –

Razine prevencije Do 1994. • Primarna, sekundarna, tercijarna prevencija 1994. Medicinski institut (IOM – www. iom. edu) • Nova klasifikacija prevencije na univerzalnu, selektivnu i indiciranu • Razlika između univerzalneselektivne-indicirane prevencije je razina “filtra” koji se primjenjuju za pripisivanje rizika 6

Univerzalna prevencija • Usmjerena na cijelu populaciju (lokalna zajednica, učenici, susjedstvo) ili populacijske skupine

Univerzalna prevencija • Usmjerena na cijelu populaciju (lokalna zajednica, učenici, susjedstvo) ili populacijske skupine koje nisu identificirane na osnovi individualnog rizika • • Cilj joj je u potpunosti spriječiti ili odgoditi početak javljanja nepoželjnog ponašanja, pružajući svim sudionicima informacije i vještine neophodne za rješavanje problema Primjeri Programi univerzalne prevencije su namijenjeni velikim grupama bez prethodnog utvrđivanja stanja • Prevencija nasilja putem interneta • • Prihvatljive su za populaciju, mali je rizik od njihove primjene i u pravilu najmanje koštaju (pogotovo ako je riječ o pojedincu). • Prevencija nasilja u romantičnim vezama • Prevencija vršnjačkog nasilja Svi članovi populacije imaju jednak generalni rizik za javljanje društveno neprihvatljivog ponašanja, iako rizik može znatno varirati među pojedincima • Npr. namijenjeni svim učenicima 7. i 8. razreda OŠ 7

Univerzalna prevencija Prednosti Nedostaci • Manje koštaju po sudioniku jer kraće traju, ne zahtijevaju

Univerzalna prevencija Prednosti Nedostaci • Manje koštaju po sudioniku jer kraće traju, ne zahtijevaju posebne strategije regrutiranja ili nagrade za sudionike • Često osobe i obitelji u riziku ne sudjeluju (npr. napuštanje škole, bježanje iz škole, bolest, nezainteresiranost, vjerovanje da im ponuđeni program neće pomoći • Namijenjeni većoj skupini pa često nemaju sadržaje prilagođene pojedinim skupinama • Intenzitet, trajanje, sadržaj i metoda ne moraju biti dovoljni da bi doveli do promjena kod visoko rizičnih mladih • Manja vjerojatnost stigmatiziranja i stereotipiziranja • • 8 Učinkovitost ovih programa je manja za visoko rizične sudionike jer manji broj sudionika ima priliku za poboljšanjima (npr. efekt stropa) Zbog gore navedenog njihova učinkovitost može biti ograničena, odnosno može rezultirati privremenim promjenama

Selektivna prevencija • Primjeri Usmjerena je na specifičnu subpopulaciju, čiji je nadolazeći i/ili životni

Selektivna prevencija • Primjeri Usmjerena je na specifičnu subpopulaciju, čiji je nadolazeći i/ili životni rizik za razvoj poremećaja značajno viši od prosječnog • Važna identifikacija rizičnih čimbenika • Klubovi za mlade • Rizične grupe mogu se identificirati na osnovi bioloških, psiholoških ili socijalnih rizičnih čimbenika za koje se zna da su povezani s razvojem i javljanjem poremećaja u ponašanju • Programi za djecu alkoholičara • Programi za djecu/mlade imigrante • Vodeća prednost usmjeravanja na rizične skupine je ta što one već postoje i jasno su identificirane • Potreban je poseban napor kako bi se izbjegla stigmatizacija te kako bi se implementirala preventivna strategija koja će dovesti do poželjnih rezultata 9

Selektivna prevencija Da bi bili učinkoviti, programi selektivne prevencije moraju: Primjeri • Trajati duže

Selektivna prevencija Da bi bili učinkoviti, programi selektivne prevencije moraju: Primjeri • Trajati duže (obično više od 45 sati pružanja usluga) • Klubovi za mlade • Biti intenzivniji od programa univerzalne prevencije • Programi za djecu alkoholičara • Uključivati aktivnosti kojima je cilj smanjiti identificirane rizične čimbenike i osnažiti čimbenike zaštite u grupi • Programi za djecu/mlade imigrante • Uključivati “booster” sesije • • Procjena prethodno naučenog i prilagodba načina uvođenja novih materijala Uključuju više različitih pristupa od programa univerzalne prevencije 10

Selektivna prevencija Prednosti Nedostaci • Programi su namijenjeni onima kojima su potrebni Učinkovito korištenje

Selektivna prevencija Prednosti Nedostaci • Programi su namijenjeni onima kojima su potrebni Učinkovito korištenje ograničenih resursa namijenjenih prevenciji • Identifikacija, regrutiranje i privlačenje visoko rizičnih mladih je teže od uključivanja svih osoba u univerzalne programe prevencije • Sadržaje krojen prema specifičnim rizičnim i zaštitnim čimbenicima čime se povećava učinkovitost • Kriterij za određivanje rizičnog statusa ponekad može biti nejasan i vrlo široko definiran • • Lakše je mjeriti učinak programa ukoliko su sudionici na početku manifestirali višu razinu rizičnih čimbenika (Dielman i sur. , 1989) • Mogućnost stereotipiziranja: Manjinske grupe se doživljavaju kao homogene skupine iako su (a) vrlo heterogene, (b) izloženost i reakcije na pojedine rizične čimbenike se može razlikovati u manjinskim skupinama (Newcomb, 1993, 1995) • Moguće da se previde određene skupine ili ne uključivanje osoba/obitelji u riziku (nisu motivirani) 11

Indicirana prevencija • • • Usmjerena na visoko rizične pojedince kod kojih je identificiran

Indicirana prevencija • • • Usmjerena na visoko rizične pojedince kod kojih je identificiran minimalan, ali vidljiv znak ili simptom nekog poremećaja, ali koji još nije dosegao dijagnostičke stupnjeve poremećaja Primjeri Pokazatelj povećanog rizika kod pojedinca može biti ponavljanje razreda, poremećaj ponašanja, otuđenost od roditelja, škole i pozitivnih vršnjačkih skupina • Obiteljska terapija • Trening socijalnih vještina za djecu s poremećajem ophođenja • Trening kontrole bijesa • Trening socijalnih vještina za anksiozne osobe Indicirane preventivne intervencije se često poistovjećuju s ranim intervencijama kao rano započetim tretmanima • Intenzivni programi, dužeg trajanja od programa selektivne prevencije 12

Indicirana prevencija Prednosti Nedostaci • Slični su programima selektivne prevencije • Intenzivan program •

Indicirana prevencija Prednosti Nedostaci • Slični su programima selektivne prevencije • Intenzivan program • Usmjeravanje resursa na visoko rizične osobe • Intenzivniji • • Potrebni dobro educirani stručnjaci (kliničari) • Motiviranje i poticanje sudionika • Mogućnost pojave “zaraze” (Dishion i Andrews, 1995) Fokusiraju se na rizične čimbenike koji se manifestiraju, npr. poremećaj ophođenja, zlouporabu psihoaktivnih tvari 13 • Npr. postupno odustajanje od grupe • Smanjena učinkovitost

Miješani preventivni modeli Kombinacija triju razina prevencije Prednosti Nedostaci • • Vrlo skupi •

Miješani preventivni modeli Kombinacija triju razina prevencije Prednosti Nedostaci • • Vrlo skupi • Nužni dobro educirati stručnjake • Velik broj stručnjaka U nekim zajednicama koriste se sve tri razine prevencije • • Uključuju planiranje i razvoj (novih) pristupa i rješenja unutar zajednice • Sve skupine sudjeluju u nekom obliku preventivnog programa koji odgovara njihovim potrebama • Stručni suradnici iz škole, terapeut, projektni menadžer itd. Prije provedbe programa nužno je provesti analizu rizičnih i zaštitnih čimbenika Primjeri • Uglavnom obuhvaćaju lokalna rješenja koja se temelja na prethodno provedenim istraživanjima 14 • School Transitional Environment Project (STEP) (Felner i sur. , 1993), • Aban Aya Project (Flay, 1997) • Project PATHE (Gottfredson, 1986)

Učinkovitost preventivnih programa 15

Učinkovitost preventivnih programa 15

Učinkovitost preventivnih programa Programi temeljeni na dokazima • U proteklih nekoliko godina pojačan pritisak

Učinkovitost preventivnih programa Programi temeljeni na dokazima • U proteklih nekoliko godina pojačan pritisak za učinkovitošću i opravdanošću preventivnih programa i intervencija • Institucije/agencije koje financiraju • Ovaj pritisak je potaknuo interes za kvalitetnim programima koji svoju učinkovitost temelje na dokazima dobivenima rigoroznim istraživanjima (tzv. evidence-based programs; EBPs) • Korištenje eksperimentalnih (sudionici slučajno podijeljeni) ili kvazieksperimentalnih (sudionici upareni s obzirom na odabrane varijable) nacrta • • Mora postojati pozitivan učinak u očekivanom smjeru Rezultati se moraju moći pripisati programu, a ne nekoj vanjskoj varijabli • Rezultati evaluacije objavljuju u znanstvenim časopisima • Program procjenjuju/evaluiraju drugi stručnjaci, a ne tvorci programa • Program podupire agencija (program je certificiran) 16

Učinkovitost preventivnih programa Programi temeljeni na dokazima • Programi koje se temelje na dokazima

Učinkovitost preventivnih programa Programi temeljeni na dokazima • Programi koje se temelje na dokazima razlikuju se od programa temeljenih na istraživanju (tzv. “research- based”) • Program temeljen na dokazima je ujedno i program temeljen na istraživanju • Proveden je velik broj istraživanja kako bi se ispitala učinkovitost pojedinih elemenata programa • Program temeljen na istraživanju nije ujedno i program temeljen na dokazima! • Mora postojati znanstveni dokaz da je program učinkovit! 17

Učinkovitost preventivnih programa Programi temeljeni na dokazima • Programi koji odgovaraju definiciji programa temeljenog

Učinkovitost preventivnih programa Programi temeljeni na dokazima • Programi koji odgovaraju definiciji programa temeljenog na dokazima nisu jednako učinkoviti u određenim zajednicama • Eksperimentalni vs. kvazi-eksperimentalni program • Učinkovitost u različitom kontekstu vs. učinkovitost u određenom kontekstu • Veličina učinka • Prilikom odabira programa potrebno je kritički analizirati komponente samoga programa! 18

Učinkovitost preventivnih programa Programi temeljeni na dokazima Prednosti Nedostaci • Veća vjerojatnost da će

Učinkovitost preventivnih programa Programi temeljeni na dokazima Prednosti Nedostaci • Veća vjerojatnost da će program biti učinkovit • Potrebni veliki financijski resursi za njihovu provedbu • Autorska prava • Edukacija stručnjaka • Novac se s razvoja programa usmjerava na primjenu • Ponekad ponuđeni programi ne odgovaraju zajednici • Informacije o odnosu troška i dobiti • Promicanje pozitivnih ishoda vs. prevencija negativnih ishoda 19

Učinkovitost preventivnih programa S obzirom na znanstvenu provjeru programa i njegovu učinkovitost programe dijelimo

Učinkovitost preventivnih programa S obzirom na znanstvenu provjeru programa i njegovu učinkovitost programe dijelimo na (OJJDP, US, 2007; Welsh, 2007): • Uzorni program/Model program: • Program koji zadovoljava najviše znanstvene standarde provjere učinkovitosti, pri čemu su dokaz objavljene evaluacije; ima značajan, dokazani preventivni učinak (smanjenje nepoželjnog ponašanja ili rizičnih čimbenika povezanih s njime) ili dokazani učinak na promociju zaštitnih čimbenika; učinak je repliciran u različitim istraživanjima i u različitim kontekstima/zajednicama • Obećavajući program/Promising program: • Program koji zadovoljava znanstvene standarde provjere učinkovitosti, ali ne i druge standarde Uzornih programa. Potiče se njihovo korištenje, uz napomenu o nastavku evaluacije. Kada se primjenjuju prema standardima daju obećavajuće rezultate (ponekad nekonzistentne). Ograničena evaluacija (usporedba jedne grupe prije i nakon provedbe programa) • Inovativni program/Innovative program: • Preventivni programi koji testiraju nove pristupe i teorije intervencije u rizičnim skupinama. Temelje se na jakom teorijskom okviru. Programi demonstriraju promjene kroz ograničene nacrte istraživanja. Njihovo korištenje se potiče, uz napomenu o potrebi za rigoroznim evaluacijama. 20

Područja djelovanja preventivnih programa 21

Područja djelovanja preventivnih programa 21

Područja djelovanja preventivnih programa Preventivne intervencije mogu biti usmjerena na: - Na dijete, mladog

Područja djelovanja preventivnih programa Preventivne intervencije mogu biti usmjerena na: - Na dijete, mladog čovjeka, vršnjake - Na obitelj, roditelje - Na školu i školsko okruženje - Na zajednicu 22

Obiteljske intervencije

Obiteljske intervencije

Obiteljske intervencije Obitelj se ne doživljava isključivo rizičnim čimbenikom za javljanje društveno neprihvatljivog ponašanja,

Obiteljske intervencije Obitelj se ne doživljava isključivo rizičnim čimbenikom za javljanje društveno neprihvatljivog ponašanja, već i izvorom potpore pri promjeni tog ponašanja Ciljevi obiteljskih intervencija • Redukcija frekvencije opetovane manifestacije nepoželjnih ponašanja • Poboljšanje obiteljskog saveza i atmosfere • Poboljšanje emocionalne klime u obitelji kroz smanjenje stresa • Povećavanje kapaciteta članova obitelji za anticipiranje problema i njihovo adekvatno rješavanje • Smanjenje osjećaja ljutnje i krivnje u obitelji • Održavanje realnih očekivanja • Rad na poželjnim promjenama u ponašanju članova obitelji • npr. smanjenje neprijateljstva i kriticizma 24

Obiteljske intervencije Kulturalna kompetentnost • Istraživanja u brojnim kulturama pokazala da zapadnjački ili standardni

Obiteljske intervencije Kulturalna kompetentnost • Istraživanja u brojnim kulturama pokazala da zapadnjački ili standardni modeli obiteljskih intervencija nisu prikladni za sve kulture te čak mogu biti i intruzivne • Nema pozitivnih ishoda! (Weisman i sur. , 2006) • Kulturalno osjetljive obiteljske intervencije pokazuju značajno smanjenje delinkventnog ponašanja i povećavaju zadovoljstvo klijenata 25

Obiteljske intervencije Kulturalna kompetentnost intervencijama! • • • nužna u obiteljskim Poštivanje uloga članova

Obiteljske intervencije Kulturalna kompetentnost intervencijama! • • • nužna u obiteljskim Poštivanje uloga članova obitelji, strukture, vrijednosti i vjerovanja kulture klijenta je nužna (APA, 2007) Specifični multikulturalni kontekst uključuje imigracijski status, ekonomiju, obrazovanje, etničku pripadnost, religiju, spol, dob, ulogu, te status-većinamanjina Stručnjak bi trebao ispitati i vlastiti sociokulturalni kontekst-sličnosti i razlike s kontekstom iz kojeg dolazi klijent 26

Obiteljske intervencije Pristupi Trenutačno, ne postoji jedinstveni sustav obiteljski intervencijarazličiti pristupi, modeli i sl.

Obiteljske intervencije Pristupi Trenutačno, ne postoji jedinstveni sustav obiteljski intervencijarazličiti pristupi, modeli i sl. • Teorije uključuju razvojne, rodne, organizacijske, funkcionalne, sistemske, funkcionalne, ekološke, cjeloživotne, socijalne razmjene itd. (White i Klein, 2002) • Teorijski pristupi intervencijama uključuju kognitivno-bihevioralne, iskustvene, integrativne, sistemske, psihodinamske, psihoanalitičke, fokusirane na strategije, strukturalne, transgeneracijske, rizične i zaštitne čimbenike (Sadock i Sadock, 2007). • Teorije obiteljskog funkcioniranja omogućavaju ispitivanje obiteljskih procesa, • npr. hijerarhija, granica, organizacije itd. • Važno je razlikovati prilagođeno vs. neprilagođeno obiteljsko funkcioniranje 27

Obiteljske intervencije Primjeri • Popis uzornih, obećavajući i inovativnih programa usmjerenih na obitelj: •

Obiteljske intervencije Primjeri • Popis uzornih, obećavajući i inovativnih programa usmjerenih na obitelj: • http: //www. ojjdp. gov/mpg 28

Rane obiteljske intervencije Predškolska dob 29

Rane obiteljske intervencije Predškolska dob 29

Predškolski preventivni programi • Jedna od najvažnijih funkcija institucionaliziranog predškolskog odgoja i obrazovanja je

Predškolski preventivni programi • Jedna od najvažnijih funkcija institucionaliziranog predškolskog odgoja i obrazovanja je priprema djece za školu • Predškolski odgoj važan je zbog: : • 1) Najvažnije sposobnosti razvijaju se tijekom prvih 5 godina života, nakon čega se kasnije sposobnosti nadograđuju na postojeće (Shonkoff i Phillips, 2000; Heckman, 2006) • 2) Obitelji se (sve više) razlikuju u količini kognitivnih i socijalnih resursa kojima raspolažu, odnosno koje mogu pružiti djetetu • Količina i kvaliteta poticaja kojima se ove sposobnosti razvijaju razlikuje se od obitelji do obitelji 30

Predškolski preventivni programi Primjeri • Jedni od najpoznatijih predškolskih preventivnih programa su američki programi

Predškolski preventivni programi Primjeri • Jedni od najpoznatijih predškolskih preventivnih programa su američki programi ranog razvoja (eng. compensatory programs) za djecu slabijeg socio-ekonomskog statusa • Primjeri: • • • Head Start Perry Preschool Project Triple P Abecederian CPC. . . . 31

Ulaganje u našu djecu: Head Start

Ulaganje u našu djecu: Head Start

Head Start Povijest Head Start • Predškolski preventivni program koji pruža sveobuhvatne usluge djeci

Head Start Povijest Head Start • Predškolski preventivni program koji pruža sveobuhvatne usluge djeci iz obitelji niskog socio-ekonomskog statusa i njihovim roditeljima • Razvijen 1965. kao dio programa Rata sa siromaštvom (War on Poverty) s ciljem da se odgovori na potrebe najsiromašnije djece te da im se pomogne da nadiđu negativne ishode povezane sa siromaštvom • Do sada uspješno uključeno preko 20 milijuna djece i utrošeno preko 100 milijardi dolara Rani Head Start • Razvijen 1994. godine s ciljem pružanja usluga obiteljima i njihovoj djeci od rođenja do 3. godine života • Prema sadašnjem financiranju, 1 od 20 djece koja zadovoljavaju kriterije za program su zaista i uključena u program 33

Head Start Usluge • Usluge razvoja spremnosti za školu i kognitivnog razvoja • Učestali

Head Start Usluge • Usluge razvoja spremnosti za školu i kognitivnog razvoja • Učestali medicinski pregledi, cijelpljenje i usluge stomatologa • Pomoć pri odabiru zdrave prehrane • Upućivanje u različite ustanove zbog potreba djeteta i obitelji • Priliku da roditelji sudjeluju u donošenju odluka u školama 34

Head Start Zašto funkcionira? • Sveobuhvatni program potpomaže kognitivni, socijalni, emocionalni i fizički razvoj

Head Start Zašto funkcionira? • Sveobuhvatni program potpomaže kognitivni, socijalni, emocionalni i fizički razvoj • Usprkos urođenim sposobnostima, djeca uče bolje kada su dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja • Head Startova vijeća roditelja surađuju s lokalnim programima kako bi se potakla uključenost obitelji i volontiranje u zajednici 35

Head Start Evaluacija • Istraživanja pokazuju da program U lipnju 2005. godine smanjuje razlike

Head Start Evaluacija • Istraživanja pokazuju da program U lipnju 2005. godine smanjuje razlike između siromašne i • Odjel zdravstva i socijalnih politika druge djece u vokabularu i pisanju objavilo rezultate istraživanja efekta programa Head Starta • • Head Start polaznici pokazuju značajni napredak u poznavanju riječi, prepoznavanju slova, matematičkim i pismenim vještinama u odnosu na nacionalni prosjek Mali do umjereni učinak na područjima kao što su predčitanje, predpisanje, rječnik te zdravlje i roditeljsko ponašanje (Izvor: U. S. Department of Health and Human Services, www. acf. hhs. gov) • 94% roditelja uključenih u Head • Family and Child Experience Survey (HHS) pokazuje da Head Start program Start smatra da ovaj program pomaže učinkovito priprema djecu za školu (Izvor: u odgoju djece U. S. Department of Health and Human Services, www. acf. hhs. gov) 36

Head Start Evaluacija 2010. • Objavljena evaluacija uspjeha učenika prvih razreda uključenih u Head

Head Start Evaluacija 2010. • Objavljena evaluacija uspjeha učenika prvih razreda uključenih u Head Start • Usporedba djece iste dobi koja su bila uključena u neke druge programe • Program skup, s vrlo malim učinkom • Učinci programa uglavnom nestaju do 3. razreda • Roditelji izvještavali manje agresivnog ponašanja • Nastavnici izvještavali o više emocionalnih problema i manje pozitivnim odnosima s učenicima iz Head Start programa • http: //www. acf. hhs. gov/programs/opre/resource/third-grade-follow-up-to-the -head-start-impact-study-final-report 37

Head Start Evaluacija Otkud promjena u rezultatima evaluacije? • Naknadna analiza pokazala da su

Head Start Evaluacija Otkud promjena u rezultatima evaluacije? • Naknadna analiza pokazala da su korišteni upitni statistički postupci • Npr. na uzorku od oko 5000 djece koristili razinu značajnosti od p <. 10! • Izostanak rigorozne usporedbe različitih skupina itd. Čak i uzorni programi se moraju redovito evaluirati!!! 38

High. Scope Perry Preschool Program 39

High. Scope Perry Preschool Program 39

Perry Preschool Program • Provodio se od 1962. do 1967. • Sudionici: 123 Afro-Amerikanca

Perry Preschool Program • Provodio se od 1962. do 1967. • Sudionici: 123 Afro-Amerikanca rođena u siromašnim obiteljima i s povećanim rizikom od napuštanja škole • U dobi od 3 i 4 godine sudionici po slučaju podijeljeni u dvije skupine: • 1) skupina uključena u visoko kvalitetni predškolski program • 2) skupina koja nije uključena u ikakav predškolski program 40

Perry Preschool Program Kurikulum • Otprilike 75% djece sudjelovalo dvije školske godine (s 3

Perry Preschool Program Kurikulum • Otprilike 75% djece sudjelovalo dvije školske godine (s 3 i 4 godine); ostali sudjelovali samo jednu godinu (u dobi od 4 godine ( • Predškola (mala škola) se provodila svako jutro u trajanju od 2. 5 sata koju je vodio licencirani nastavnik • Odnos djece-nastavnika: 6 : 1 41

Perry Preschool Program Kurikulum • Kurikulum je naglašavao aktivno učenje pri čemu su djeca

Perry Preschool Program Kurikulum • Kurikulum je naglašavao aktivno učenje pri čemu su djeca sudjelovala u aktivnostima koje uključuju: • Donošenje odluka i rješavanje problema • Planiranje, izvođenje i nadgledanje od strane djece • Nastavnici su odlazili i u kućne posjete u trajanju od 1. 5 sata • Cilj je bio aktivno uključiti majku u edukacijski proces i potaknuti je da provodi predškolski program kod kuće • Cijena programa: 11, 300 USD po djetetu u jednoj šk. godini 42

Perry Preschool Program Rezultati • U dobi od sudionici su: %uhićenih: 5 ili više

Perry Preschool Program Rezultati • U dobi od sudionici su: %uhićenih: 5 ili više puta do 27 godine 40 godina • Imali veća primanja • Bili zaposleni • Počinili manji broj kaznenih sjela Nisu uključeni u Perry program Uključeni u Perry program • 97% sudionika sudjelovalo u follow-up istraživanju • http: //evidencebasedprogram s. org/1366 -2/65 -2 Fight Crime: Invest in Kids www. fightcrime. org 43

Rane obiteljske intervencije Učinkovitost Piquero i sur. (u tisku) • Meta-analiza istraživanja u kojima

Rane obiteljske intervencije Učinkovitost Piquero i sur. (u tisku) • Meta-analiza istraživanja u kojima je ispitivana učinkovitost uzornih preventivnih programa namijenjenih obiteljima s djecom predškolske dobi poput The Incredible Years, Triple P Parenting, and Nurse Family Partnerships • Uključeno gotovo 600 istraživanja • Slično prethodnoj meta-analizi (Piquero i sur. , 2009) obiteljske intervencije su učinkovite u smanjenju problema u ponašanju kod djece i mladih • Prosječna veličina učinka iznosila je 0. 37, pri čemu su najveći efekti utvrđeni za Parent–child interaction therapy (0. 97), a najmanji za Incredible Years Parenting Program (0. 31) 44

Multi-sistemske obiteljske intervencije

Multi-sistemske obiteljske intervencije

Multi-sistemske (obiteljske) intervencije • Fokus na višestruke rizične čimbenike • Provedba integrativnih intervencija usmjerenih

Multi-sistemske (obiteljske) intervencije • Fokus na višestruke rizične čimbenike • Provedba integrativnih intervencija usmjerenih na dijete, obitelj, vršnjake, školu i zajednicu • Općenito su učinkovitije od intervencija koje se fokusiraju samo na jednu komponentu/kontekst ALI • Teško je identificirati koji su to točno elementi koji takvu intervenciju čine uspješnom • Ukoliko intervencija nije uspješna, teže je provesti potrebne izmjene 46

Multi-sistemske intervencije Multisystemic Therapy (MST) Henggeler, Pickrel i Brondino (1999) Cilj: • Smanjiti društveno

Multi-sistemske intervencije Multisystemic Therapy (MST) Henggeler, Pickrel i Brondino (1999) Cilj: • Smanjiti društveno neprihvatljivo ponašanje-delinkventno ponašanje, zloporabu psihoaktivnih tvari, vršnjačko nasilje itd. Teorijski okvir: • Temelji se na modelu Bronfenbrennera, Haleya i Minuchina • Djeca i adolescenti su dio višestrukih sustava koja imaju direktan i indirektan utjecaj na njih. • Utjecaji su recipročni i dvosmjerni 47

Multi-sistemske intervencije MST-Principi tretmana • Devet principa programiranja i primjene MST intervencije • Vjernost

Multi-sistemske intervencije MST-Principi tretmana • Devet principa programiranja i primjene MST intervencije • Vjernost i pridržavanje programa se mjeri u odnosu na ovih devet principa • Kako bi povećali vjernost i pridržavanje terapeut održava tjedne konzultacije s obitelji • Za dodatne informacije pogledati • 48 www. mstservices. com

Multi-sistemske intervencije MST-Principi tretmana 1. Utvrđivanje povezanosti Osnovni cilj procjene je razumijevanje povezanosti između

Multi-sistemske intervencije MST-Principi tretmana 1. Utvrđivanje povezanosti Osnovni cilj procjene je razumijevanje povezanosti između identificiranih problema i šireg konteksta. 2. Fokusirana na pozitivno i na snage Terapeutski kontakti bi trebali naglašavati pozitivno te bi se trebali usmjeravati na snage pojedinih sustava. 3. Povećanje odgovornosti Intervencije bi trebale biti organizirane tako ta promoviraju odgovorno, a smanjuju neodgovorno ponašanje članova obitelji. 49

Multi-sistemske intervencije MST-Principi tretmana 4. Usmjerena na sadašnjost, usmjerena na aktivnost i dobro definirana

Multi-sistemske intervencije MST-Principi tretmana 4. Usmjerena na sadašnjost, usmjerena na aktivnost i dobro definirana Intervencije bi trebale biti usmjerene na sadašnjost i aktivnost, fokusirajući se na specifične i dobro definirane probleme. 5. Usmjerena na sekvence ponašanja Intervencije bi se trebale fokusirati na sekvence ponašanja unutar i između različitih sustava koji održavaju i podržavaju utvrđene probleme. 6. Razvojno prikladna Intervencije bi trebale biti razvojno prikladne kako bi odgovarale razvojnim potrebama mladih. 50

Multi-sistemske intervencije MST-Principi tretmana 7. Kontinuirano ulaganje/trud Intervencija bi trebala biti organizirana tako da

Multi-sistemske intervencije MST-Principi tretmana 7. Kontinuirano ulaganje/trud Intervencija bi trebala biti organizirana tako da zahtijeva dnevno ili tjedno ulaganje napora od strane članova obitelji. 8. Evaluacija i odgovornost Učinkovitost intervencije se kontinuirano evaluira iz različitih perspektiva, pri čemu provoditelj tretmana preuzima odgovornost za rješavanje prepreka za ispunjenje postavljenih ciljeva. 9. Generalizacija Intervencija bi trebala biti napravljena tako da promovira generalizaciju tretmana i dugotrajno održavanje promjene kroz zadovoljavanje potreba obitelji u različitim kontekstima. 51

MST Evaluacija Missouri Delinquency Project 52

MST Evaluacija Missouri Delinquency Project 52

MST Evaluacija Instrumentalni ciljevi nakon tretmana (post-treatment( MST je bila značajno učinkovitija za: •

MST Evaluacija Instrumentalni ciljevi nakon tretmana (post-treatment( MST je bila značajno učinkovitija za: • • • Povećanje obiteljske kohezije i prilagodljivosti Povećanje obiteljske podrške Smanjenje obiteljske hostilnosti Smanjenje roditeljske simptomatologije Smanjenja problema u ponašanju kod mladih 53

MST Evaluacija Konačni ciljevi nakon četverogodišnjeg praćenja • MST je bila značajno učinkovitija za:

MST Evaluacija Konačni ciljevi nakon četverogodišnjeg praćenja • MST je bila značajno učinkovitija za: • • Preveniranje nasilnog delinkventnog ponašanja Preveniranje drugih oblika delinkventnog ponašanja Preveniranje zloporabe psihoaktivnih tvari Smanjenje težine počinjenih kaznenih djela 54

MST Evaluacija Uloga vjernosti programu • Ispitivali učinke MST-a u odsutnosti tjednih konzultacija •

MST Evaluacija Uloga vjernosti programu • Ispitivali učinke MST-a u odsutnosti tjednih konzultacija • Mjera pridržavanja: Upitnik od 26 čestica koje ispunjava skrbnik. • Rezultati: pridržavanje programa MST-a značajno variralo bez tjednih MST konzultacija. • Ishodi za klijenta: u slučajevima kada je pridržavanje visoko i ishodi su značajno bolji. 55

MST Evaluacija Uloga vjernosti programu Pridržavanje MST programa značajni prediktor: • • Smanjenja kriminalne

MST Evaluacija Uloga vjernosti programu Pridržavanje MST programa značajni prediktor: • • Smanjenja kriminalne aktivnosti Smanjenja broja uhićenja Smanjen distres kod adolescenta Povećani emocionalni distres kod roditelja 56

MST Evaluacija Uloga vjernosti programu Implikacije za istraživanja: • Visoko pridržavanje je nužno za

MST Evaluacija Uloga vjernosti programu Implikacije za istraživanja: • Visoko pridržavanje je nužno za postizanje željenih ishoda kod “teških” populacija • Tradicionalni trening i protokoli za superviziju nisu dovoljni za postizanje visokog pridržavanja programa • Kako bi se postigli najjači rezultati, MST program bi trebao “institucionalizirati” praćenje pridržavanja programa i kontinuiranu edukaciju terapeuta 57

MST Evaluacija Uspostavljanje spone • Preventivni programi započeti na fakultetu često pokazuju obećavajuće rezultate,

MST Evaluacija Uspostavljanje spone • Preventivni programi započeti na fakultetu često pokazuju obećavajuće rezultate, ali se oni nerijetko ne mogu replicirati u zajednici • MST je uspješno napravio taj prijelaz • Pozitivni rezultati istraživanja na fakultetima • Pozitivni rezultati istraživanja u zajednici • Fokus na učinkovite MST programe u zajednici 58

MST Evaluacija Ključni elementi provedbe U dosadašnjim evaluacijama utvrđeni ključni elementi za uspjeh MST-a:

MST Evaluacija Ključni elementi provedbe U dosadašnjim evaluacijama utvrđeni ključni elementi za uspjeh MST-a: • Kontinuirani fokus na ishode • Vjernost programu • Dostupnost tretmana Što utječe na ove elemente? • Suradnja među agencijama • Podrška u organizaciji i provedbi • Praksa i politika 59

MST Evaluacija Zašto je MST uspješan? • Fokusira se na poznate čimbenike rizika za

MST Evaluacija Zašto je MST uspješan? • Fokusira se na poznate čimbenike rizika za društveno neprihvatljivo ponašanje: odnosi u obitelji, vršnjački odnosi, uspjeh u školi, čimbenici okoline • Tretman je usmjeren na obitelj i odvija se u prirodnom okruženju mlade osobe • Terapeuti su odgovorni za ishode • Terapeuti su dobro educirani i imaju izvrsnu podršku • Potiče se suradnja među agencijama http: //www. redalyc. org/pdf/179824384007. pdf 60

MST Evaluacija MST izvan SAD-a/Norveška Ogden i Halliday-Boykins (2004) • Multisystemic Treatment of Antisocial

MST Evaluacija MST izvan SAD-a/Norveška Ogden i Halliday-Boykins (2004) • Multisystemic Treatment of Antisocial Adolescents in Norway: Replication of Clinical Outcomes Outside of the US • http: //www. bvs. is/file 282. pdf 61

MST Evaluacija MST izvan SAD-a/Norveška Dva programa: • MST • Uobičajeni program kojeg nudi

MST Evaluacija MST izvan SAD-a/Norveška Dva programa: • MST • Uobičajeni program kojeg nudi norveški sustav socijalne skrbi Otpad sudionika • Na početku • MST: 4 obitelji (7%( • Prije kraja tretmana • MST: 1 obitelj • Uobičajeni program: 3 obitelji 62

MST Evaluacija MST izvan SAD-a/Norveška Ishodi 1. Simptomatologija mladih • Na temelju procjena skrbnika,

MST Evaluacija MST izvan SAD-a/Norveška Ishodi 1. Simptomatologija mladih • Na temelju procjena skrbnika, adolescenta i nastavnika • Kod mladih uključenih u MST značajno smanjenje internaliziranih ponašanja i smanjenje (na granici) eksternaliziranih ponašanja u usporedbi s mladima uključenima u uobičajeni program 2. Socijalna kompetentnost • Mladi uključeni u MST pokazali značajni porast u socijalnoj kompetentnosti u usporedbi s mladima uključenima u uobičajeni program 3. Funkcioniranje obitelji • Kohezija obitelji se značajno povećala, međutim, nije utvrđena promjena u prilagodljivosti obitelji 63

MST Evaluacija Zaključci • Uspjeh MST programa može se generalizirati i na mlade izvan

MST Evaluacija Zaključci • Uspjeh MST programa može se generalizirati i na mlade izvan SAD-a • Procjenu učinkovitosti MST proveli objektivni procjenjivači • U odnosu na uobičajeni program kojeg nudi sustav socijalne skrbi u Norveškoj, MST proveden s manje resursa • Neke aktivnosti MST nisu provedene • Utvrđena različita učinkovitost MST u različitim centrima • Razlike u implementaciji 64

Rodno specifično programiranje 65

Rodno specifično programiranje 65

Rodno specifično programiranje Zagovornici rodno specifičnog programiranja • Razvoj djevojaka i mladića je različit

Rodno specifično programiranje Zagovornici rodno specifičnog programiranja • Razvoj djevojaka i mladića je različit U adolescenciji: • Samopoštovanje više opada kod djevojaka nego kod mladića • Osjećaj vlastite vrijednosti, socijalna, akademska i atletska kompetentnost pada; vide se kako ih vide drugi (Chesney–Lind i Sheldon, 1998) • Djevojke se suočavaju s većim brojem stresnih promjena (fizičke, tjelesne i psihološke) (Chesney–Lind i Sheldon, 1998) • Djevojke su više preokupirane svojim identitetom, izgledom, obiteljskim i vršnjačkim odnosima (Greene i sur. , 1998) • Djevojke češće ignoriraju samopoimanje, a veći naglasak stavljaju na interpersonalne odnose (Debold, Wilson i Malave, 1993) i mišljenje drugih (Brown, 1991; Taylor, Gilligan i Sullivan, 1995) • Djevojke se češće povlače od kompetitivnih situacija-boje se da će razlikovanje dovesti do nesviđanja (American Bar Association and National Bar Association, 2001) 66

Rodno specifično programiranje • Iako je ovo ponašanje normativno predstavlja podlogu za određene rizične

Rodno specifično programiranje • Iako je ovo ponašanje normativno predstavlja podlogu za određene rizične čimbenike među djevojaka: • • prethodna viktimizacija zloporaba psihoaktivnih tvari mentalna bolest zlostavljanje od strane supružnika 67

Rodno specifično programiranje Istraživanja pokazuju da djevojke "u sustavu" imaju različite profile od mladića

Rodno specifično programiranje Istraživanja pokazuju da djevojke "u sustavu" imaju različite profile od mladića • Veći postotak fizičkog, emocionalnog i seksualnog zlostavljanja (Bloom i sur. , 2002; Zahn i sur. , 2008 a, 2008 b, 2009) • Kako bi napustile disfunkcionalne domove djevojke bježe • Djevojke češće uhićene zbog bježanja (Bloom i sur. , 2002) • Prisutan veći komorbiditet mentalnih poteškoća-depresija, PTSP, separacijska anksioznost, i ometajuća ponašanja (Huefner i Mason 2009; Vincent i sur. , 2008; Zahn i sur. , 2008 a, 2008 b, 2009). • Mlađe ulaze u sustav i bivaju smještene u ustanove zbog manje ozbiljnih ponašanja • Veći postotak disfunkcionalnih obitelji (Tracy, Kempf–Leonard i Abramoski– James 2009; Zahn i sur. , 2008 a, 2008 b, 2009) 68

Rodno specifično programiranje Dva pristupa u rodno specifičnom programiranju: • Feminist pathways theory •

Rodno specifično programiranje Dva pristupa u rodno specifičnom programiranju: • Feminist pathways theory • Iskustva u djetinjstvu, posebice traume su prekursori rizičnih faktora za društveno neprihvatljivo ponašanje djevojaka • Relational-cultural theory • Razvoj djevojaka je povezan s njihovim odnosom s drugima 69

Rodno specifično programiranje • Dio rodno specifičnih programa se temelji na drugoj teoriji, dok

Rodno specifično programiranje • Dio rodno specifičnih programa se temelji na drugoj teoriji, dok ih je većina ateorijska • Problem: • Većina programa se bazira na profilima muških delinkvenata • Nepovezanost rodno specifične literature koja se fokusira na specifične uzroke ženskog delinkventnog ponašanja i “what works” literature koja se fokusira na principe uspješnih intervencija (Hubbard i Matthews, 2008) • Razlike u teorijskim postavkama, ciljevima programa, metodama procjene itd. 70

Rodno specifično programiranje OJJDP’s Girls Study Group Rizični čimbenici JEDNAKI za mladiće i djevojke:

Rodno specifično programiranje OJJDP’s Girls Study Group Rizični čimbenici JEDNAKI za mladiće i djevojke: Rizični čimbenici SPECIFIČNI za djevojke: • • Dinamika u obitelji • Uključenost u školu • Dostupnost programa u zajednici Rani pubertet Seksualno zlostavljanje Depresija i anksioznost Romantični partneri Prisutnost brižne odrasle osobe Uspjeh u školi Religioznost • Kurziv-nije empirijski potvrđeno 71

Rodno specifično programiranje Evaluacija Zahn i suradnici (2008, (2009 • Evaluacije nude nejednoznačne rezultate

Rodno specifično programiranje Evaluacija Zahn i suradnici (2008, (2009 • Evaluacije nude nejednoznačne rezultate o učinkovitosti takvih programa • Evaluacije ne pokazuju za koje su skupine djevojaka programi uspješni • Različiti razvojni putovi različitih skupina • Je li rodno specifično programiranje neučinkovito ili je evaluacija takvih programa u začetku? 72

Rodno specifično programiranje Evaluacija Dva problema • (1 programi za djevojke su rijetki •

Rodno specifično programiranje Evaluacija Dva problema • (1 programi za djevojke su rijetki • nedovoljna educiranost za rad s djevojakam delinkventima • utjecaj stereotipa-djevojke se doživljavaju plačljivicama, lažljivicama i manipulatoricama • (2 Broj djevojaka u sustavu u usporedbi s mladićima je vrlo mali što otežava evaluaciju 73

Rodno specifično programiranje Evaluacija Matthews i Jones Hubbard (2008, 2009) • Identificirale pet elemenata

Rodno specifično programiranje Evaluacija Matthews i Jones Hubbard (2008, 2009) • Identificirale pet elemenata koji se mogu koristiti za razvoj učinkovitih programa za djevojke : • • • Objektivni instrumenti procjene Uključivanje terapeuta Korištenje rodno specifičnog kognitivno-bihevioralnog pristupa Promoviranje zdravih bliskih odnosa Razlikovanje podskupina djevojaka 74

Rodno specifično programi Primjeri • Girls Inc. Friendly PEERsuasion® • Nurse–Family Partnership (NFP) •

Rodno specifično programi Primjeri • Girls Inc. Friendly PEERsuasion® • Nurse–Family Partnership (NFP) • SISTERS • Girls Circle • Movimiento Ascendencia • Reaffirming Young Sister’s Excellence (RYSE) • Project Chrysalis • 4 th R Curriculum 75

Preventivni programi Zaključak • Danas je dostupan velik broj preventivnih programa • No, često

Preventivni programi Zaključak • Danas je dostupan velik broj preventivnih programa • No, često se u praksi događa da se biraju programi koji nisu temeljeni na dokazima • Osim toga, priliko odabira treba voditi računa o tome koji su rizični čimbenici prisutni i koje čimbenike zaštite želimo promovirati • Iako programi temeljeni na dokazima imaju svoje nedostatke mogu pridonijeti prevenciji spektra socijalnih problema i problema povezanih sa zdravljem, što zauzvrat povećava kvalitetu života pojedinca, obitelji i zajednica 76

Preventivni programi Zaključak Ključni elementi programa za uspjeh nekog preventivnog • Identificirati čimbenike rizika

Preventivni programi Zaključak Ključni elementi programa za uspjeh nekog preventivnog • Identificirati čimbenike rizika i zaštite • Odabrati program i intervenciju koji su se pokazali učinkovitima u određenim kontekstima/određenoj skupini • Uspostaviti partnerstva s lokalnom zajednicom • Evaluirati i nadzirati provedbu projekta 77

Literatura • Bloom, B. E. , Owen, B. , Piper Deschenes, E. , &

Literatura • Bloom, B. E. , Owen, B. , Piper Deschenes, E. , & Rosenbaum, J. (2002). Improving Juvenile Justice for Females: A Statewide Assessment in California. ” Crime & Delinquency, 48(4), 526. • Brown, L. M. (1991). A problem of vision: The development of voice and relational knowledge in girls ages seven to sixteen. Women's Studies Quarterly, 19(1 -2), 52 -71. • Chesney-Lind, M. , & Sheldon, R. G. (1998). Girls, delinquency, and juvenile justice (2 nd ed. ). Pacific Grove, CA: Brooks/Cole. • Coie, J. D. , Terry, R. , Lenox, K. , Lochman, J. , & Hyman, C. (1995). Childhood peer rejection and aggression as predictors of stable patterns of adolescent disorder. Development and Psychopathy, 74 (4), 697 -713. • Debold, E. , Wilson, M. , & Malave, I. (1993). Mother daughter revolution. New York: Addison-Wesley. • Dielman, T. E. , Shope, J. T. , Leech, S. L. , & Butchart, A. T. (1989). Differential effectiveness of an elementary school-based alcohol misuse prevention program. Journal of School Health, 59 (6), 255 -263. • Dishion, T. J. , & Andrews, D. W. (1995). Preventing escalation in problem behaviors with high-risk young adolescents: Immediate and 1 -year outcomes. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 63, 538 -548. • Elliott, D. S. , Huizinga, D. , & Ageton, S. S. (1985 a). Risk and protective factors for alcohol and other drug problems in adolescence and early adulthood: Implications for substance abuse prevention. Psychological Bulletin, 112, 64 -105. • Elliott, D. S. , Huizinga, D. , & Ageton, S. S. (1985 b). Explaining delinquency and drug use. Beverly Hills, CA: Sage Publications. • Greene, Peters, & Associates. (October 1998). Guiding Principles for Promising Female Programming: An Inventory of Best Practices. United States Department of Justice, Office of Justice Programs, Office of Juvenile Justice and Delinquency Prevention, Washington, DC: , . 78

Literatura • Elliott, D. S. , Huizinga, D. , & Ageton, S. S. (1985

Literatura • Elliott, D. S. , Huizinga, D. , & Ageton, S. S. (1985 b). Explaining delinquency and drug use. Beverly Hills, CA: Sage Publications. • Greene, Peters, & Associates. (October 1998). Guiding Principles for Promising Female Programming: An Inventory of Best Practices. United States Department of Justice, Office of Justice Programs, Office of Juvenile Justice and Delinquency Prevention, Washington, DC: , . http: //www. ojjdp. ncjrs. org/pubs/principles/contents. html • Heckman, J. J. (2006). Skill formation and the economics of investing in disadvantaged children. Science, 132, 1900 -1902. • Henggeler, S. W. , Pickrel, S. G. , & Brondino, M. J. (1999). Multisystemic treatment of substance abusing and dependent delinquents: Outcomes, treatment fidelity, and transportability. Mental Health Services Research, 1, 171 -184 • Hinshaw, S. P. , Lahey, B. B. , & Hart, E. L. (1993). Issues of taxonomy and comorbidity in the development of conduct disorder. Development and Psychopathology, 5, 31 -49. • Huefner, J. , & Mason, A. (2009). Examining Gender Differences in Adolescents in Residential Treatment. Data News You Can Use! 8(3), 1– 2. • Jones Hubbard, D. , Matthews, B. (2008. ): Reconciling the Differences Between the "Gender-Responsive" and the "What Works" Literatures to Improve Services for Girls. Crime & Delinquency, 54, 225 -258. • Kellam, S. G. , Ensminger, M. , & Simon, M. B. (1980). Mental health in first grade and teenage drug, alcohol and cigarette use. Drug and Alcohol Dependence, 5, 273 -304. • Loeber, R. (1990). Development and risk factors of juvenile antisocial behavior and delinquency. Clinical Psychological Review, 10, 1 -42. • Matthews, B. & Jones Hubbard, D. (2009). “Moving Ahead: Five Essential Elements for Working Effectively With Girls. ” Journal of Criminal Justice 36(6): 494– 502. • Mrazek, P. J. & Haggerty, R. J. (Eds. ). (1994). Reducing risks for mental disorders: Frontiers for preventive intervention research. Washington, DC: National Academy Press. 79

Literatura • Newcomb, M. D. (1993). Understanding the multidimensional nature of drug use and

Literatura • Newcomb, M. D. (1993). Understanding the multidimensional nature of drug use and abuse: The role of consumption risk factors and protective factors. In M. Glantz, & R. Pickens (Eds. ), Vulnerability to Drug Abuse (pp. 255 -297). Washington, DC: American Psychological Association. • Newcomb, M. D. (1995). Drug use etiology among minority adolescents: Risk and protective factors. In G. Botvin, S. Shinke, M. A. Orlandi (Eds. ), Drug abuse prevention with multiethnic youth. Thousand Oaks, CA: Sage Publishing Company. • Piquero, A. R. , Farrington, D. P. , Welsh, B. C. , Tremblay, R. , & Jennings, W. G. (2009). Effects of early family/parent training programs on antisocial behavior and delinquency. Journal of Experimental Criminology, 5, 83– 120 • Piquero , A. R. , Jennings, W. G. , Diamond, B. , Farrington, D. P. , Tremblay, R. E. , welsh, B. C. , & Reingle Gonzale, J. M. (in press). A meta-analysis update on the effects of early family/parent training programs on antisocial behavior and delinquency. Journal of experimental Psychology. DOI 10. 1007/s 11292 -016 -9256 -0 • Sadock, B. J. , Sadock, V. A. (2007). Kaplan & Sadock's Synopsis of Psychiatry: Behavioral Sciences/Clinical Psychiatry (10 th ed). Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. • Shonkoff, J. , Phillips, D. (Eds. ). (2000). From neurons to neighborhoods: The science of early childhood development. Washington, DC: National Academy Press. • Taylor, J. M. , Gilligan, C. , & Sullivan, A. M. (1995). Between voice and silence: Women and girls, race and relationship. Cambridge, MA: Harvard University Press. • Thornberry, T. P. (1987). Towards an interactional theory of delinquency. Criminology, 25, 863 -891. 80

Literatura • Thornberry, T. P. , Lizotte, A. J. , Krohn, M. D. ,

Literatura • Thornberry, T. P. , Lizotte, A. J. , Krohn, M. D. , Farnworth, M. , & Jang, S. J. (1994). Delinquent peers, beliefs, and delinquent behavior: A longitudinal test of interactional theory. Criminology, 94, 47 -83. • Tracy, P. E. , Kempf–Leonard, K. , & Abramoski–James, S. (2009). Gender Differences in Delinquency and Juvenile Justice Processing: Evidence From National Data. Crime & Delinquency, 55(2), 171– 215. • Vincent, G. M. , Grisso, T. , Terry, A. &, Banks, S. (2008). Sex and Race Differences in Mental Health Symptoms in Juvenile Justice: The MAYSI– 2 National Meta-Analysis. Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 47(3), 282. • Weisman, A. , Duarte, E. , Koneru, V. , Wasserman, S. (2006) The development of a culturally informed, family focused treatment for schizophrenia. Family Process 45 (2), 171– 186. • White, J. & Klein, W. (2002). Family theories, 3 rd ed. Thousand Oaks, CA: Sage Publications • Windel, M. (1990). A longitudinal study of antisocial behavior in early adolescence as predictors of late adolescence substance use: Gender and ethnic group differences. Journal of Abnormal Child Psychology, 99, 86 -92. • Zahn, M. A. , Brumbaugh, S. , Steffensmeier, D. , Feld, B. C. , Morash, M. , Chesney–Lind, M…Kruttschnitt. , C. (2008 a) Violence by Teenage Girls: Trends and Context. Washington, DC: Office of Justice Programs, Office of Juvenile Justice and Delinquency Prevention, Girls Study Group. • Zahn, M. A. , Day, J. C. , Mihalic, S. F. , & Tichavsky, L. (2009). Determining What Works for Girls in the Juvenile Justice System. Crime & Delinquency 55, 266– 293. • Zahn, M. A. , Hawkins, S. R. , Chiancone, J. , & Whitworth, A. (2008 b). The Girls Study Group—Charting the Way to Delinquency Prevention for Girls. Washington, DC: U. S. Department of Justice, Office of Justice Programs, Office of Juvenile Justice and Delinquency Prevention. 81