Istraivanje i prevencija rizinog i drutveno neprihvatljivog ponaanja

Istraživanje i prevencija rizičnog i društveno neprihvatljivog ponašanja 6 Čimbenici zaštite Doc. dr. sc. Silvija Ručević

Što znamo o čimbenicima zaštite? • Unatoč izloženosti većem broju rizičnih čimbenika, značajan dio mladih uspijeva se othrvati negativnim okolnostima (Rutter i Giller 1983; Smith i sur. , 1995; Werner 1989 a, 1989 b). Rutter i Giller (1983) • Otprilike 50% visoko rizičnih mladih ne manifestira delinkventno ponašanje Smith i sur. , (1995) • 2/3 mladih koji su živjeli u visoko rizičnim obiteljskim okruženjima su bili otporni na ozbiljne negativne ishode • U većini slučajeva, te mlade osobe su razvile stabilne i adaptivne osobine ličnosti. Imale su pozitivne odnose s roditeljima, bili uspješni u školi te se nisu manifestirali ozbiljnije oblike društveno neprihvatljivog ponašanja ZAŠTO SVE mlade osobe izložene istim rizičnim čimbenicima ne manifestiraju društveno neprihvatljivo ponašanje? 2

Što znamo o čimbenicima zaštite? • U novije vrijeme istraživanja društveno neprihvatljivog ponašanja fokusiraju se na čimbenike povezane s poželjnim/pozitivnim ponašajnim ishodima • Ovu promjenu potakla su istraživanja otpornosti (Rutter, 2012), pozitivna psihologija (Seligman i Csikszentmihalyi, 2000), prestanak kriminalnog ponašanja (Kazemian i Farrington, 2015), razvojna prevencija (Farrington i Welsh, 2007) i rehabilitacija počinitelja (Losel, 2012) • Fokus na čimbenike zaštite smatra se pozitivnijim pristupom • Za razliku od fokusa na rizične čimbenike koji naglasak stavlja na deficite i probleme 3

Što znamo o čimbenicima zaštite? • Iako je interes za čimbenike zaštite i poželjne ponašajne ishode velik, dobro osmišljena istraživanja su rijetka • Istraživanja čimbenika zaštite okarakterizirana su metodološkim problemima i nejasnom operacionalizacijom konstrukta zaštitnih čimbenika (Losel i Farrington, 2012; Ttofi, Bowes, Farrington i Losel, 2014 b). 4

Što su čimbenici zaštite? Operacionalizacija • Trenutno postoji neslaganje autora oko konceptualizacije pojma “čimbenik zaštite” Andrews i Bonta (2006); White, Moffitt i Silva (1989): • Obilježja osobe i njezinih okolnosti koje su povezane sa smanjivanjem vjerojatnosti za društveno neprihvatljivo ponašanje • Suprotan pol čimbeniku rizika Rutter (1985); Werner i Smith (1982); Wilson i Rolleston (2004) : • Skupina životnih situacija, obilježja okoline ili osobe koja smanjuju napredovanje prema razvoju poremećaja u ponašanju, odnosno prema antisocijalnom ponašanju • Varijabla koja “poništava” djelovanje rizičnog čimbenika • Visok kvocijent inteligencije, snažne veze između mlade osobe i neke prosocijalno orijentirane starije osobe, pozitivan temperament, pozitivno kućno okruženje itd. 5

Što su čimbenici zaštite? Operacionalizacija Shader (2004): • Ako se u obzir uzmu različite operacionalizacije, danas prevladavaju dva shvaćanja zaštitnih čimbenika: 1. Rizični i zaštitni čimbenici se promatraju kao suprotni polovi jednog kontinuuma. • zaštitni čimbenik je nepostojanje rizičnog čimbenika u tom području • 2. Obilježja koja su u interakciji s rizičnima djeluju tako da umanjuju njegov utjecaj • svaki čimbenik se prvo promatra zasebno, a zatim u interakciji s drugima • • uspješno školsko postignuće nasuprot školskom neuspjehu siromaštvo je definirano kao rizični čimbenik društveno neprihvatljivog ponašanja, ali istovremena prisutnost odgojno uključenih, toplih i podržavajućih roditelja umanjuje negativan utjecaj ovog čimbenika rizika i stoga djeluje kao zaštitni čimbenik Ne podrazumijeva linearan odnos čimbenika zaštite i ishoda (npr. nasilja) 6

Što su čimbenici zaštite? Operacionalizacija • U interaktivnim modelima smatra se da čimbenici zaštite imaju učinak samo u kombinaciji s čimbenicima rizika • Pri tome se mogu razlikovati tri vrste činitelja zaštite: • Zaštitnici • npr. socijalna podrška • Prekidači-prekidaju lanac rizičnih činitelja • npr. odlazak roditelja koji se često sukobljavaju u savjetovalište • Suzbijači-suzbijaju tj. sprečavaju pojavljivanje činitelja rizika • npr. kontrola temperamenta i sl. • Moguće je da pojedini čimbenici zaštite djeluju različito s obzirom na razinu čimbenika rizika 7

Što su čimbenici zaštite? • Slično rizičnim čimbenicima, i čimbenici zaštite mogu se promatrati u nekoliko domena: • Individualni (pozitivni/otporni temperament, vještine rješavanja problema, prosocijalna ponašanja) • Obiteljski (dobar odnos s roditeljima i povezanost s obitelji, dogovori s obitelji, stabilna obitelj) • Škola (motivacija/pozitivan stav prema školi, dobar odnos s nastavnicima, škola visoke kvalitete, jasna školska pravila ponašanja i odgovornosti) • Vršnjaci (uključenost u pozitivne aktivnosti, dobri odnosi s vršnjacima, roditeljsko odobravanje prijatelja) • Zajednica (ekonomski stabilne zajednice, sigurna okolina, povezanost susjedstva i društvena kohezija) 8

Čimbenici zaštite Otpornost • Jačanjem navedenih čimbenika zaštite već u ranom odgoju razvija se otpornost i sposobnost mladih da se odupru raznim pritiscima i izazovima kojima su izloženi tijekom adolescencije • Što je otpornost? 9

Čimbenici zaštite Otpornost (1) crta ličnosti, Što je otpornost? (2) adaptivni proces (3) pozitivan razvojni ishod 10

Čimbenici zaštite Otpornost-istraživanja Istraživanja 1970 -tih • Fokusirala su se na pojedine osobine koje djecu čine “čvrstima” • Temperament, inteligencija, sposobnost rješavanja problema, otpor na stres • Neki pojedinci jednostavno „nemaju ono što je potrebno“ kako bi prevladali rizik? • Uloga procesa? Istraživanja danas • Interakcija činitelja rizika i pozitivnih snaga (čimbenika zaštite) koja pridonosi poželjnom ishodu (zdravoj prilagodbi) • Čimbenici zaštite imaju jači učinak od čimbenika rizika na razvoj djeteta 11

Čimbenici zaštite Otpornost je. . • Nije jednodimenzionalna crta koju netko ili ima ili nema već je riječ o posjedovanju brojnih unutarnjih i vanjskih resursa, u različitim vremenima i do različitih razina koje pomažu osobi nositi se s nedaćama (Mohan, 2010; Ungar, 2011) • Manifestira se u različitim kontekstima: škola, obitelj, zajednica vršnjaci itd. (Luthar, Cicchetti i Becker, 2000; Schoon, 2006; Windle, 2011) • Odnosi se na različite aspekte: 1. Dobre razvojne ishode usprkos visokorizičnoj situaciji • 2. npr. nadvladavanje kumulativnog rizika Zadržavanje kompetentnosti u prijetećim situacijama ili kriznim događajima • 3. npr. djelotvorno suočavanje s razvodom braka roditelja Uspješan oporavak od trauma • npr. u slučajevima zlostavljanja 12

Čimbenici zaštite Otpornost je. . • Interaktivni proces • Zahtijeva demonstraciju efekta koji stresa/nevolje, a ne u njegovoj odsutnosti funkcionira u prisutnosti • Nije isto što je i kvaliteta života, kompetentnost, dobrobit, pozitivni utjecaji ili dobro mentalno zdravlje • Ne može se izravno mjeriti-nije osobina • Ljudi mogu biti otporni na neke rizične čimbenike, a na druge ne • Ljudi mogu biti otporni u jednom razdoblju svog života, a u drugome ne • Važna uloga socijalnog konteksta!!! 13

Otpornost Istraživanja 14

OUT OF THE WOODS: TALES OF RESILIENT TEENS Stuart Hauser, Joseph Allen i Eve Golden, 2006 • Pratili 67 mladih osoba tijekom života • Pacijenti u dnevnoj bolnici, odjel adolescentne psihijatrije • Usporedili 9 koji su pokazali iznimnu otpornost i 7 “običnih” • Tri osnovna elementa otpornosti: • 1. Osobno djelovanje i napor da se nadiđe nevolja • 2. Samo-reflektiranje • 3. Angažiranost u vezama 15

SHARED BEGINNINGS, DIVERGENT LIVES John Laub i Robert Sampson, 2003 • Pratili 500 delinkventnih adolescenata i 500 nedelinkvenata do 70. godine (istraživanje bračnog para Glueck) Plus • Detaljna analiza života 19 koji su prestali s delinkventnim ponašanjem, 14 koji su nastavili s kriminalnom karijerom i 19 koji su se povremeno vraćali kriminalu • Značajni događaji povezani s otpornošću • Vojska • Brak • Posao Plus Osobna angažiranost/djelovanje Fokusirani izbori 16

OTPORNOST ADOLESCENATA U DJEČJIM DOMOVIMA Ivana Maurović (2015) • 228 mladih u dobi od 14 – 18 godina (M=16. 79; SD=1. 11) smještenih u 14 dječjih domova u Republici Hrvatskoj • Mladi s visokim rizikom/dobrim ishodom i oni s visokim rizikom/lošim ishodom razlikuju s obzirom na sljedeće zaštitne mehanizme: povezanost sa školom, sudjelovanje u smislenim aktivnostima u domu/školi/zajednici (hobiji/interesi te odlučivanje i važne stvari), svijest o sebi i samoučinkovitost, rješavanje problema, ciljevi i težnje, visoka očekivanja od strane prijatelja • Sudionici s dobrim ishodom (unatoč riziku), postižu bolje rezultate na svim mehanizmima zaštite od onih s lošim ishodom, a visokim rizikom • https: //bib. irb. hr/datoteka/763806. Ivana_Maurovi. _Otpornost_adolescenata_u_djejim _domovima. pdf 17

Čimbenici zaštite Primjeri 18

Čimbenici zaštite Visoki IQ • Niska inteligencija je dobro poznati rizični čimbenik za kriminalno ponašanje, nasilje i poremećaje ponašanja (npr. Ellis i Walsh, 2003; Hirschi i Hindelang, 1977; Lipsey i Derzon, 1998; Moffitt, 1993; Ward i Tittle, 1994; West i Farrington, 1973; Wilson i Herrnstein, 1985) te recidivizam mladih počinitelja kaznenih djela (Cottle, Lee i Heilbrun, 2001) • Delinkventi postižu u prosjeku 8 bodova manje na mjerama inteligencije od nedelinkvenata (deficit od jedne SD) (Hirschi i Hindelang, 1977; Wilson i Herrnstein, 1985). • Inteligencija je jednako jako povezana s delinkventnim ponašanjem kao i rasa (Hirschi i Hindelang, 1977), a snaga povezanosti ostaje jednaka čak i kada se analizira delinkventno ponašanje djevojaka (Hubbard i Pratt, 2002) 19

Čimbenici zaštite Visoki IQ • Vrlo malo se zna o potencijalno zaštitnoj ulozi nadprosječne inteligencije • U nekoliko starijih istraživanja utvrđeno je da visoka inteligencija štiti osobu od obiteljskih i drugih socijalnih rizika (Kandel i sur. , 1988; Losel i Bliesener, 1994; Stattin, Romelsjo i Stenbacka, 1997; Werner i Smith, 1982) • U drugim je pak istraživanjima zaštitna funkcija utvrđena samo za određene podskupine ili mjere (npr. Mc. Cord i Ensminger, 1997; Stouthamer-Loeber i sur. , 1993) • Zbog čega je visoka inteligencija potencijalno zaštitni čimbenik? • Djelomično kompenzira nepovoljno okruženje u obrazovnim i poslovnim rezultatima (Damian i sur. , 2015) • Smanjuje pristranost u procesiranju informacija-agresivna socijalna kognicija (Crick i Dodge, 1994) • Indikator izvršnih funkcija koje su nužne za planiranje i samokontrolu (Raine, 2013) 20

Čimbenici zaštite Visoki IQ • Meta-analizom Ttofi i sur. (2016) utvrđeno da je visoka inteligencija povezana s nižom razinom delinkventnog ponašanja i kod visoko i kod nisko rizičnih mladih, ali na različite načine 21

Čimbenici zaštite Vojna služba Sampson i Laub, 1996 Ključni prediktori uspjeha: Inozemna vojna služba Besplatno školovanje u sklopu vojske Bez uhićenja u vojsci ali u interakciji s Ranim ulaskom u vojnu službu • Efekt vojne službe jači od efekta socioekonomskog statusa ili akademskog uspjeha 22

Psihopatske tendencije Čimbenici zaštite Subklinička psihopatija (uspješni/nekriminalni, prosocijalni) • Brojni dokumentirani slučajevi visoko funkcionalnih “uspješnih” psihopata”, uključujući poslovne osobe, liječnike i znanstvenike (Babiak, Neumann i Hare, 2010)ZAŠTITNI ČIMBENICI? • Afektivne i interpersonalne osobine psihopata, ali bez uhićenja (npr. Andershed, Gustafson, Kerr i Stattin, 2002; De. Matteo, Heilbrun i Marczyk, 2006; Ishikawa, Raine, Lencz, Bihrle i Lacasse, 2001; Widom i Newman, 1985) • S obzirom na etiologiju i izraženost patologije jednaki kriminalnim psihopatima, ALI osobine poput visoke inteligencije, neoštećenih izvršnih funkcija, nadprosječnog talenta ili vrlo učinkovite socijalizacije (npr. toplina roditelja) omogućavaju da svoje inače antisocijalne tendencije iskazuju na socijalno konstruktivan način (Hall i Benning, 2006; Pardini, Lochman i Powell, 2007) • Bolje komunikacijske vještine, kreativniji, ali lošija procjena učinkovitosti i vještina upravljanja, nisu timski igrači (Babiak, Neumann i Hare, 2010) 23

Dr. James Fallon University of California at Irvine Profesor, Psihijatrija i ljudsko ponašanje Medicinski fakultet Profesor Emeritus, Anantomija i neurobiologija Medicinski fakultet SUBKLINIČKI (PROSOCIJALNI) PSIHOPAT!!! 24

Subklinički psihopat Dr. James Fallon • Područje interesa: Alzheimer i geni koji uzrokuju Alzheimer • Za istraživanje trebali sudionici za kontrolnu skupinu-prijavio i sebe • Od 1992. bavi se izučavanjem PET/f. MRI skena mozga serijskih ubojica • Pratio obrazac aktivnosti u mozgu • 2005. kod svih ubojica/psihopata uočio disfunkciju orbitofrontalnog režnja i limbičkog sustava • Jedan od “disfunkcionalnih” mozgova bio je i njegov (“jedan od najgorih”) 25 • Loša teorija?

Subklinički psihopat Pet sken mozgova članova obitelji Fallon 26

Subklinički psihopat Dr. James Fallon ŽIVOT: • Oženjen-poznaje svoju suprugu od 12. godine • Troje djece i unučad ADOLESCENCIJA: • U školi popularan • Često bio na vodećim pozicijama • Razredni klaun • Povremeno pokazivao rizična ponašanja: krađa pića iz ormarića (sve ukradeno je i vraćeno) i vožnja ukradenim automobilom • S vremena na vrijeme bi mu netko rekao da ima nešto zlo u njemu • 27 Odbacivao sa smijehom

Subklinički psihopat Dr. James Fallon 2006. . analiza DNK 28 • MAOA-L “gen borca”-nasilno ponašanje (X kromosom) • NE transporter • TH (TPH 1, 2) • Androgen receptor • DAGK 1 • DBH • COMT • NOS 1 • Aleli za nisku empatiju. . • Pet varijanti gena povezanih s vrlo agresivnim i nasilnim ponašanje, niska anksioznost i niska emocionalnu empatiju (kognitivna empatija netaknuta)

Subklinički psihopat Dr. James Fallon • S očeve strane brojne ubojice • Thomas Cornell: 1673. ubio majku • Lizzie Andrew Borden: 1892. sjekirom zatukla oca i pomajku • Vlasnici robova • Pitao prijatelje i obitelj što zaista misle o njemu • “ponašaš se kao psihopat” • Dr. James Fallon je jedan od najugodnijih, najiskrenijih i najkompetitivnijih psihopata koje ćete upoznati Uganda/Kenija-1990 -te: brata odveo na izlet u planine-žarište virusa Marburg; spavali na otvorenom • “uvijek sudjelujem u istim aktivnostima kao i oni koje dovodim u opasnost” 29

Čimbenici zaštite Psihopatske tendencije Mogu li rizični čimbenici ujedno biti i čimbenici zaštite? • Afektivni aspekt psihopatije, odnosno osobina bezosjećajnostneemocionalnost povezuje se s različitim oblicima društveno neprihvatljivog ponašanja, posebice nasilnog • No, neka istraživanja sugeriraju da afektivni i interpersonalni deficiti u određenim kontekstima služe kao čimbenici zaštite 30

Čimbenici zaštite Psihopatske tendencije Afektivno-interpersonalni aspekti psihopatije kao čimbenici zaštite • Verona i sur. (2005); Douglas i sur. (2004) • Zatvorenice • Afektivno-interpersonalni deficiti negativno povezani sa suicidalnošću i suicidalnom ideacijom • Javdani i sur. (2011) • Mladići i djevojke iz opće populacije i mladi koji su upućeni u tretman zbog pokušaja suicida • Kod djevojaka utvrđena negativna povezanost afektivnog aspekta psihopatije i suicidalnosti-čimbenik zaštite kod djevojaka i žena? • Kod mladića nije utvrđena značajna povezanost 31

Čimbenici zaštite Psihopatske tendencije Afektivno-interpersonalni aspekti psihopatije kao čimbenici zaštite • Kennealy i sur. (2005); • • Zatvorenice Afektivno-interpersonalni deficiti služe kao čimbenik zaštite od psihopatoloških problema povezanih s impulzivnim ponašajnim stilom, poput zlouporabe psihoaktivnih tvari • Osumi i Ohira (2010) • • Odrasle osobe iz opće populacije Afektivni deficiti povezani s donošenjem racionalnijih odluka u igri ultimatuma (prihvaćaju i manje poštene ponude koje su ekonomski isplative) • Ručević (u tisku) • • Mladi iz opće populacije Afektivni deficiti negativno povezani s problemima izazvanim kockanjem-efekt jači kod mladića 32

Čimbenici zaštite Rodne razlike • Slično rizičnim čimbenicima, postoje zajednički i specifični čimbenici zaštite • Jedan od primjera rodno specifičnog čimbenika zaštite je brak • Kod mladića, brak koji uključuje preuzimanje obaveza, uključujući odgoj djeteta je povezan s prestankom kriminalnog ponašanja (Sampson, Laub i Wimer, 2006; Moffit i sur. , 2001) • Kod djevojaka, vrlo čest obrnut slučaj. • Vjenčanje s partnerom društveno neprihvatljivog ponašanja potkrepljuje neprihvatljiva ponašanja djevojke tijekom odrasle dobi • Brak čest povezan sa zlouporabom psihoaktivnih tvari i kriminalnim ponašanjem (Brown, 2006) • Brak je često obilježen nestabilnostima i sukobima (Moffitt i sur. , 2001; Pulkkinen i Pitkanan, 1993) • Djevojke su često i žrtve i počinitelji nasilnog ponašanja (Capaldi, Kim i Shortt, 2004, 2007): čine nasilna djela koja izazivaju teške ozljede, izazivaju strah i ne mogu se objasniti samoobranom (Capaldi, Kim i Shortt, 2004, 2007; Giordano i Cernkovich, 1997); češće započinju s fizičkom agresijom nego mladići (Capaldi, Kim i Shortt, 2004) 33

Čimbenici zaštite Rodne razlike Fagan i sur. (2007) • Lehigh Longitudinalna studija • 457 sudionika koji su u prvom valu istraživanja sudjelovali između 1976. -1977. (djeca predškolske dobi i njihove obitelji) • Kod djevojaka, u usporedbi s mladićima, viša razina čimbenika zaštite, uključujući više mogućnosti za prosocijalno ponašanje i bolje socijalne vještine • No, sličan broj čimbenika zaštite! • Rodne razlike posljedica višoj izloženosti rizičnim čimbenicima kod mladića, uz nižu razinu čimbenika zaštite 34

Čimbenici zaštite Rodne razlike Dakle…. • Dok antisocijalno ponašanje mladića tijekom odrasle dobi jenjava, antisocijalno ponašanje djevojaka je pojačano kroz nasilno ponašanje u domu i prema članovima obitelji (Robbins, Monahan i Silver, 2003) 35

Čimbenici zaštite Zaključak • Istraživanja koja se fokusiraju na čimbenike zaštite relativno su nova u odnosu na ona koja se bave rizičnim čimbenicima • Još uvijek nije jasno kako čimbenici zaštite djeluju • Kako bi imali učinkovite intervencije i preventivne programe, nužno je nastaviti s istraživanjima koja se fokusiraju i na čimbenike rizika i na čimbenike zaštite, odnosno njihovu interakciju 36

Literatura • Andershed, H. A. , Kerr, M. , Stattin, H. , & Levander, S. (2002). Psychopathic traits in non-referred youths: Initial test of a new assessment tool. In E. Blaauw & L. Sheridan (Eds. ), Psychopaths: Current international perspectives (pp. 131– 158). The Hague, the Netherlands: Elsevier • Andrews, D. A. , & Bonta, J. (2006): A Psychology of Criminal Conduct (4 th Edition). New York: Lexis. Nexis Group • Babiak, P. , Neumann, C. S. , & Hare, R. D. (2010). Corporate psychopathy: Talking the walk. Behavioral Sciences and the Law, 18, 174– 193 • Capaldi, D. M. , Kim, H. K. , & Shortt, J. W. (2004). Women’s involvement in aggression in young adult romantic relationships: A developmental systems model. In: Putallez M, Bierman KL, editors. Aggression, antisocial behavior, and violence among girls: A developmental perspective (pp. 223– 241). New York: Guilford Press. • Capaldi, D. M. , Kim, H. K. , & Shortt, J. W. (2007). Observed initiation and reciprocity of physical aggression in young, at-risk couples. Journal of Family Violence, 22, 101– 111. • Cottle, C. C. , Lee, R. J. , & Heilbrun, K. (2001). The prediction of criminal recidivism in juveniles a meta-analysis. Criminal Justice and Behavior, 28, 367– 394 • Crick, N. R. , & Dodge, K. A. (1994). A review and reformulation of social information processing mechanisms in children’s social adjustment. Psychological Bulletin, 115, 74– 101 • Douglas, K. S. , Lilienfeld, S. O. , & Poythress, N. G. (2004). Psychopathy and suicide. Paper presented at the annual meeting of the American Psychology–Law Society, Scottsdale, AZ • Damian, R. I. , Su, R. , Shanahan, M. , Trautwein, U. , & Roberts, B. W. (2015). Can personality traits and intelligence compensate for background disadvantage? Predicting status attainment in adulthood. Journal of Personality and Social Psychology, 109, 473– 489 37

Literatura • De. Matteo, D. , Heilbrun, K. , & Marczyk, G. (2006). An empirical investigation of psychopathy in a noninstitutionalized and noncriminal sample. Behavioral Sciences and the Law, 24, 133– 146 • Ellis, L. , & Walsh, A. (2003). Crime, delinquency and intelligence: A review of the worldwide literature. In H. Nyborg (Ed. ), The scientific study of general intelligence: Tribute to Arthur R. Jensen (pp. 343– 365). Oxford, UK: Elsevier. • Fagan, A. A. , Van Horn, V. L. , Hawkins, J. D, Arthur, M. W. (2007). Gender similarities and differences in the association between risk and protective factors and self-reported serious delinquency. Prevention Science, 8, 115– 124. • Farrington, D. P. , & Welsh, B. (2007). Saving children from a life of crime: early risk factors and effective interventions. Oxford: Oxford University Press • Giordano, P. C. i Cernkovich, S. A. (1997). Gender and antisocial behavior. U: D. M. Stoff, J. Breiling i J. D. Maser (Ur. ), Handbook of Antisocial Behavior (str. 496 -511). New York: John Wiley & Sons Inc. • Hall, J. R. , & Benning, S. D. (2006). The “successful” psychopath: Adaptive and subclinical manifestations of psychopathy in the general population. In C. J. Patrick (Ed. ), Handbook of psychopathy (pp. 459 -478). New York, NY: Guilford Press • Hirschi, T. , & Hindelang, M. J. (1977). Intelligence and delinquency: A revisionist review. American Sociological Review, 42, 571– 587 • Hubbard, D. J. , & Pratt, T. C. (2002). A meta-analysis of the predictors of delinquency among girls. Journal of Offender Rehabilitation, 34(3), 1– 13 • Ishikawa, S. S. , Raine, A. , Lencz, T. , Bihrle, S. , & Lacasse, L. (2001). Autonomic stress reactivity and executive functions in successful and unsuccessful criminal psychopaths from the community. Journal of Abnormal Psychology, 110, 423 -432 • Javdani, S. , Sadeh, N. , & Verona, E. (2011). Suicidality as a function of impulsivity, callous-unemotional traits, and depressive symptoms in youth. Journal of Abnormal Psychology, 120, 400– 413 38

Literatura • Kandel, E. , Mednick, S. A. , Kirkegaard-Sorensen, L. , Hutchings, B. , Knop, J. , Rosenberg, R. , et al. (1988). IQ as a protective factor for subjects at high risk for antisocial behavior. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 56(2), 224– 226 • Kazemian, L. , & Farrington, D. P. (2015). The developmental evidence base: Desistance. In D. A. Crighton, & G. J. Towl (Eds. ), Forensic psychology (pp. 183– 199) (2 nd ed. ). Chichester, UK: Wiley • Kennealy, P. J. , Hicks, B. M. i Patrick, C. J. (2007). Erratum: Validity of factors of the Psychopathy Checklist-Revised in female prisoners: Discriminant relations with antisocial behavior, substance abuse, and personality. Assessment, 14(4), 323 -340 • Lipsey, M. W. , & Derzon, J. H. (1998). Predictors of violent or serious delinquency in adolescence and early adulthood: a synthesis of longitudinal research. In R. Loeber, & D. P. Farrington (Eds. ), Serious and violent juvenile offending: Risk factors and successful interventions (pp. 86– 105). Thousand Oaks, California: Sage. • Lösel, F. (2012). Offender treatment and rehabilitation: What works? In M. Maguire, R. Morgan, & R. Reiner (Eds. ), The Oxford handbook of criminology (pp. 986– 1016) (5 th ed. ). Oxford, UK: Oxford University Press • Lösel, F. , & Bliesener, T. (1994). Some high-risk adolescents do not develop conduct problems: A study of protective factors. International Journal of Behavioral Development, 17(4), 753– 777 • Lösel, F. , & Farrington, D. P. (2012). Direct protective and buffering protective factors in the development of youth violence. American Journal of Preventive Medicine, 43(2 S 1), S 8–S 23 • Luthar, S. S. , Cicchetti, D. , Becker, B. (2000): The Construct of Resilience: A Critical Evaluation and Guidelines for Future Work. Child Development. 71 (3). 543 -562. • Mc. Cord, J. , & Ensminger, M. E. (1997). Multiple risks and comorbidity in an African-American population. Criminal Behavior and Mental Health, 7, 339– 352. 39

Literatura • Moffitt, T. E. (1993). The neuropsychology of conduct disorder. Development and Psychopathology, 5, 135– 151 • Moffitt, T. E. , Caspi, A. , Rutter, M. i Silva, P. A. (2001). Sex Differences in Antisocial Behavior: Conduct Disorder, Delinquency, and Violence in the Dunedin Longitudinal Study. Cambridge, UK: Cambridge University Press • Osumi, T. & Ohira, H. (2010). The positive side of psychopathy: Emotional detachment in psychopathy and rational decisionmaking in the ultimatum game. Personality and Individual Differences, 49, 451– 456 • Pardini, D. A. , Lochman, J. E. , & Powell, N. (2007). The development of callous-unemotional traits and antisocial behavior in children: Are there shared and/or unique predictors? Journal of Clinical Child & Adolescent Psychology, 36, 334 -346 • Pollard, J. A. , Hawkins, J. D. , & Arthur, M. W. (1999). Risk and protection: Are both necessary to understand diverse behavioral outcomes in adolescence? Social Work Research, 23, 145– 158 • Pulkkinen, L. & Pitka nen, T. (1993) Continuities in aggressive behaviour from childhood to adulthood. Aggressive Behaviour, 19, 249– 263 • Raine, A. (2013). The Anatomy of Violence: The Biological Roots of Crime. London: Penguin • Robbins, P. , Monahan, J. , & Silver, E. (2003). Mental disorder and violence: The moderating role of gender. Law and Human Behavior, 27, 561– 571 • Ručević, S. (in press). Gambling among Croatian Youth: An Exploratory Study of the Relationship Between Psychopathic Traits, Risk-Taking Tendencies and Gambling-Related Problems. International Gambling Studies; doi: http: //dx. doi. org/10. 1080/14459795. 2016. 1158305 • Rutter, M. (2012). Resilience as a dynamic concept. Development and Psychopathology, 24, 335– 344 40

Literatura • Rutter, M. (1985). Family and School Influences on Cognitive Development. ” Journal of Child Psychology and Psychiatry, 26, 683 -704 • Rutter M. & H. Giller (1983). Protective Factors. In Juvenile Delinquency: Trends and Perspectives. New York: Guilford • Sampson, R. J. , Laub, J. H. , & Wimer, C. (2006). Does marriage reduce crime? A counterfactual approach to withinindividual causal effects. Criminology, 44(3), 465 -508. • Schoon, I. (2006). Risk and resilience: Adaptations in changing times. Cambridge: Cambridge University Press. • Seligman, M. E. P. , & Csikszentmihalyi, M. (2000). Positive psychology: An introduction. American Psychologist, 55, 5– 14 • Shader, M. (2004). Risk Factors for Delinquency: An Overview, NCJ 207540, http: //www. ncjrs. gov/pdffiles 1/ojjdp/frd 030127. pdf • Smith, C. , A. J. Lizotte, T. P. Thornberry, and M. D. Krohn (1995). Resilient Youth: Identifying Factors that Prevent High. Risk Youth from Engaging in Delinquency and Drug Use. In Z. S. Blau and J. Hagan (eds. ), Current Perspectives on Aging and the Life Cycle. Greenwich, CT: Jai Press • Stattin, H. , Romelsjo, A. , & Stenbacka, M. (1997). Personal resources as modifiers of the risk for future criminality - an analysis of protective factors in relation to 18 -yearold boys. British Journal of Criminology, 37, 198– 223 • Stouthamer-Loeber, M. , Loeber, R. , Farrington, D. P. , Zhang, Q. , Van Kammen, W. , & Maguin, E. (1993). The double edge of protective and risk factors for delinquency: Interrelations and developmental patterns. Developmental Psychopathology, 5, 683– 701 • Ttofi, M. M. , et al. , Intelligence as a protective factor against offending: A meta-analytic review of prospective longitudinal studies, Journal of Criminal Justice (2016) 41

Literatura • Ttofi, M. M. , Bowes, L. , Farrington, D. P. , & Lösel, F. (2014). Protective factors interrupting the continuity from school bullying to later internalizing and externalizing problems: A systematic review of prospective longitudinal studies. Journal of School Violence, 13, 5– 38 • Ungar, M. (2011): The social ecology of resilience. Addressing contextual and cultural ambiguity of a nascent construct. American Journal of Orthopsychiatry. 81. 1 -17. • Verona, E. , Hicks, B. M. , & Patrick, C. J. (2005). Psychopathy and suicidality in female offenders: Mediating influences of personality and abuse. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 73, 1065 -1073 • Ward, D. A. , & Tittle, C. R. (1994). IQ and delinquency: A test of two competing explanations. Journal of Quantitative Criminology, 10, 189– 212 • Werner, E. E. (1989 a). High-Risk Children in Young Adulthood: A Longitudinal Study From Birth to 32 Years. American Journal of Orthopsychiatry, 59, 72 -81 • Werner, E. E. (1989 b). Vulnerability and Resiliency: A Longitudinal Perspective. ’’ In M. Brambring, F. Losel, and H. Skowronek’ (eds. ), Children at Risk: Assessment, Longitudinal Research, and Intervention. New York: Walter de Gruyter and Co. • Werner, E. E. & Smith, R. S. (1982). Vulnerable but Invincible: A Study of Resilient Children. New York: Mc. Graw-Hill Book Company • West, D. J. , & Farrington, D. P. (1973). Who becomes delinquent? London: Heinemann • White, J. , Moffitt, T. E. , & Silva, P. A. (1989). A prospective replication of the protective effects of IQ in subjects at high risk for juvenile delinquency. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 57, 719 -724 • Widom, C. S. , & Newman, J. P. (1985). Characteristics of noninstitutionalized psychopaths. In D. P. Farrington & J. Gunn (Eds. ), Aggression and dangerousness (pp. 59 -80). New York, NY: John Wiley • Windle, G. (2011): What is resilience? A review and concept analysis. Reviews in Clinical Gerontology. 21. 152 – 169. • Wilson, J. Q. , & Herrnstein, R. J. (1985). Crime and human nature. New York: Simon & Schuster • Wilson, N. & Rolleston, R. (2004): A Risk-Need Profile Using Four Measures for Youth Offenders Incarcerated in Young Offender Units, Department of Corrections Research, New Zealand. Preuzeto sa: www. corrections. govt. nz 42