NAUNO ISTRAIVANJE ta je nauno istraivanje Nauno istraivanje

  • Slides: 22
Download presentation
NAUČNO ISTRAŽIVANJE Šta je naučno istraživanje? Naučno istraživanje je sistematsko, plansko, objektivno, valjano i

NAUČNO ISTRAŽIVANJE Šta je naučno istraživanje? Naučno istraživanje je sistematsko, plansko, objektivno, valjano i cilju usmereno teorijsko ili empirijsko ispitivanje nekog problema, prema određenim metodološkim pravilima, čija je svrha da se pruži pouzdan i precizan odogovor na unapred postavljeno pitanje. Svako naučno istraživanje je, zapravo, prema kanonima nauke standardizovano rešavanje problema, traganje za tačnim odgovorom koje ima više međusobno logično povezanih faza.

TOK NAUČNOG ISTRAŽIVANJA: OD PROBLEMA DO REŠENJA Istraživanje započinje formulacijom problema, određivanjem cilja istraživanja,

TOK NAUČNOG ISTRAŽIVANJA: OD PROBLEMA DO REŠENJA Istraživanje započinje formulacijom problema, određivanjem cilja istraživanja, definisanjem osnovnih varijabli, nastavlja se ekspliciranjem hipoteza, zatim sledi izbor uzorka, metoda i tehnika istraživanja, pa onda faza izvođenja istraživanja, zatim, faza obrade, i, najzad, tumačenja dobijenih rezultata i pisanjem izveštaja.

Formulisanje problema Svako istraživanje počinje određivanjem problema. Problem može da potiče iz neke teorije,

Formulisanje problema Svako istraživanje počinje određivanjem problema. Problem može da potiče iz neke teorije, prakse, iz ranijih istraživanja, iz potrebe da se popuni praznina u znanju neke oblasti. Formulacija problema mora biti: jasna, određena i precizna. Dobro definisan problem usmerava i olakšava istraživanje.

Cilj istraživanja Svako istraživanje mora da ima svoj cilj, svoju svrhu (neka su više

Cilj istraživanja Svako istraživanje mora da ima svoj cilj, svoju svrhu (neka su više fundamentalna, a neka više primenjena) Ciljevi istraživanja mogu biti: Teorijski (“čisto” naučni) Praktični cilj (primena)

Varijable - pojam �U matematici, promenljiva veličina označena simbolom koji može da se zameni

Varijable - pojam �U matematici, promenljiva veličina označena simbolom koji može da se zameni bilo kojim članom nekog skupa. �U psihologiji i drugim društvenim naukama, izvesna klasa pojava koje mogu da variraju (menjaju), odnosno pojavljuju u najmanje dva modaliteta (npr. pol, obrazovanje ispitanika). �Varijabla je, dakle, promenljiva veličina koja raste ili opada, kontinuirano (na bezbroj načina) ili diskontinuirano (na ograničeni broj načina varira). �Definisanje svih varijabli (empirijsko, po mogućstvu operacionalno).

Varijable - vrste � Prema sadržini razlikuju se tri vrste varijabli: � Stimulus varijable

Varijable - vrste � Prema sadržini razlikuju se tri vrste varijabli: � Stimulus varijable (S, spoljašnja draž, zvuk, svetlo; rat). � Bihejvioralne (R, reakcije ili obrasci ponašanja). � Organizmičke ili O varijable (fiziološki procesi, sposobnosti, psihička stanja). � Prema funkciji u istraživanju: � zavisna i � nezavisna varijabla.

Hipoteza � Hipoteza (grč. upo. Jesi. V = pretpostavka) je nedokazana tvrdnja ili pretpostavka

Hipoteza � Hipoteza (grč. upo. Jesi. V = pretpostavka) je nedokazana tvrdnja ili pretpostavka o postojanju izvesne pojave ili o povezanosti određenih pojava. � Hipoteza kao pretpostavljeni odgovor na neki problem treba da bude tako formulisana da rezultati istraživanja mogu da je opovrgnu ili potvrde (princip falsifikacije). � Hipoteza ima heuristički značaj u nauci: orijentiše naučnika u istraživanju, usmerava ispitivanje u nekom smeru, podstiče prikupljanje relevantnih činjenica, i povećava njegovu osetljivost za izvesne pojave. � Hipoteza može biti eksplikativna ili eksplorativna. � U mnogim empirijskim istraživanjima polazna pretpostavka je formulisana u obliku nulte hipoteze.

Izbor uzorka Uzorak je deo populacije koji bi trebalo da predstavlja populaciju u celini.

Izbor uzorka Uzorak je deo populacije koji bi trebalo da predstavlja populaciju u celini. Iz populacije se uzima samo jedan određen broj njenih članova, koji bi trebalo da po svojim obeležjima dobro reprezentuju celinu, tako da se zaključci dobijeni na uzorku mogu protegnuti na populaciju u celini. Veličina uzorka zavisi od prirode i homogenosti uzorka, kao i od predmeta i cilja istraživanja. Nije svaki uzorak dobar. Uzorak može biti: nepristrasan ili reprezentativan (slučajni i stratifikovani uzorak) i pristrasni, prigodni uzorak.

Nalaženje metoda i tehnika Izbor iz velikog mnoštva postojećih psiholoških metoda i tehnika Modifikacija

Nalaženje metoda i tehnika Izbor iz velikog mnoštva postojećih psiholoških metoda i tehnika Modifikacija nekih od mnogobrojnih, već raspoloživih tehnika u skladu sa problemom istraživanja. Konstrukcija posebnih tehnika istraživanja, posebno za konkretno istraživanje, prilagođenih pojavama koje se ispituju.

Izvođenje istraživanja: Vremenski može da varira od nekoliko minuta do nekoliko decenija; Prostorno izvodi

Izvođenje istraživanja: Vremenski može da varira od nekoliko minuta do nekoliko decenija; Prostorno izvodi se na jednom ili na više mesta. Uzorak od nekoliko do više miliona ispitanika Prikupljanje svih relevantnih podataka (varira od dve tri vrste podataka do stotine i hiljade različitih vrsta podataka).

Obrada, analiza i tumačenje �Faza obrade (statistička, logička) �Analiza podataka (statistička analiza, psihološka analiza)

Obrada, analiza i tumačenje �Faza obrade (statistička, logička) �Analiza podataka (statistička analiza, psihološka analiza) �Tumačenja dobijenih rezultata (značenje dobijenih rezultata) �Pisanje izveštaja (članak, monografija, studija, knjiga) u kojem se na obuhvatan, pregledan, koncizan i precizan način saopštavaju rezultati istraživanja i daju teorijska objašnjenja istraživane pojave.

NAUČNI METOD Šta je metod? Metod je način, put, pristup, postupak, procedura dolaska do

NAUČNI METOD Šta je metod? Metod je način, put, pristup, postupak, procedura dolaska do cilja. Naučni metod je opšti, ustaljeni i provereni naučni pristup problemima i dolaska do pouzdanog i valjanog saznanja. U psihologiji metod je najopštiji standardizovani način organizovanja istraživanja psihičke stvarnosti. U početku razvoja psihologije vodila se oštra borba oko toga koji je naučni metod primeren (samoposmatranje ili posmatranje, neeksperimentalno ili eksp. istraživanje).

METODI ISTRAŽIVANJA: KLASIFIKACIJA PREMA VRSTI PODATAKA Introspekcija ograničeno psihofizičko samoposmatranje sistematsko samoposmatranje fenomenološki metod

METODI ISTRAŽIVANJA: KLASIFIKACIJA PREMA VRSTI PODATAKA Introspekcija ograničeno psihofizičko samoposmatranje sistematsko samoposmatranje fenomenološki metod Posmatranje PREMA STEPENU KONTROLE VARIJABLI Sistematsko neeksperimentalno istraživanje (kontrolisano posmatranje, korelaciono istraživanje) Eksperiment

INTROSPEKCIJA “Intro-spekcija” Samoposmatranje – brižljivo posmatranje i sistematsko i objektivno opisivanje vlastitih svesnih doživljaja.

INTROSPEKCIJA “Intro-spekcija” Samoposmatranje – brižljivo posmatranje i sistematsko i objektivno opisivanje vlastitih svesnih doživljaja. Osobenost metoda introspekcije – primenjuje se samo u psihologiji. Psihologija je jedina nauka koja je zainteresovana upravo za subjektivni doživljaj stvarnosti, a ne za različite aspekte i domene objektivne stvarnosti.

Vrste introspekcije Metod impresije (metod ograničenog psihofizičkog samoposmatranja). Jednostavna draž (zvuk, svetlo, toplo/hladno itd.

Vrste introspekcije Metod impresije (metod ograničenog psihofizičkog samoposmatranja). Jednostavna draž (zvuk, svetlo, toplo/hladno itd. ) i jednostavan odgovor (oseća/ne oseća, oset je snažniji/slabiji, prijatan/neprijatan). Sistematsko samoposmatranje (opis celokupnog toka i svih sadržaja svesti – oseta, opažaja, predstava, misli, osećanja). Fenomenološki metod („naivno“ izveštavanje o pojavama i sadržajima svesti onako kako se doživljavaju u iskustvu, sa čitavim celinama i značenjem koje se pridaje objektima samoposmatranja)

Kritike i ograničenja introspekcije Ograničenost/nepotpunos t nesvesne pojave deca MZL Nepouzdani podaci (subjektivnost) Siromaštvo

Kritike i ograničenja introspekcije Ograničenost/nepotpunos t nesvesne pojave deca MZL Nepouzdani podaci (subjektivnost) Siromaštvo jezika (u odnosu na misli) Ista osoba je i subjekt i objekt Menja predmet proučavanja Protivrečni rezultati Retrospekcija (izveštavanje kasni) Istražuje privatne (svesne) pojave Nenaučna (nema više nezavisnih posmatrača)

Vrednost introspekcije Jedino introspekcijom se mogu ispitati neke važne subjektivne pojave (svest o sebi,

Vrednost introspekcije Jedino introspekcijom se mogu ispitati neke važne subjektivne pojave (svest o sebi, stavovi, snovi, planovi, sećanja, fantazije, iluzije, sudovi, osećanja itd. ) koje nesumnjivo postoje, a koje nisu dostupne ni jednoj drugom naučnom metodu. Samo spoljašnje ponašanje ličnosti (često čudno, neobjašnjivo), postaje razumljivije tek onda kada upoznamo subjektivni doživljaj koji mu stoji u osnovi, a koji se može otkriti jedino metodom samoposmatranja.

SISTEMATSKO NEEKSPERIMENTALNO ISTRAŽIVANJE - POSMATRANJE Posmatranje je plansko, sistematsko i objektivno registrovanje i tumačenje

SISTEMATSKO NEEKSPERIMENTALNO ISTRAŽIVANJE - POSMATRANJE Posmatranje je plansko, sistematsko i objektivno registrovanje i tumačenje spontanih pojava ponašanja dostupnih većem broju posmatrača. Cilj posmatranja (dvojak): Opis karakteristika ponašanja i njegovih zakonitosti Otkrivanje (zaključivanjem) skrivenih dispozicija i unutrašnjih psihičkih struktura na osnovu opaženih pojava ponašanja

Posmatranje: vrste Vrste posmatranja Prigodno, naturalističko, terensko posmatranje pojava (golim okom, u prirodnim uslovima,

Posmatranje: vrste Vrste posmatranja Prigodno, naturalističko, terensko posmatranje pojava (golim okom, u prirodnim uslovima, onako kako se prirodno javljaju) i uz pomoć instrumenta (štoperica, diktafon, filmska kamera, poligraf) Sa učešćem i bez učešća (odlike, prednosti i mane) Strukturisano i nestrukturisano (kada se primenjuje, razlike, prednosti i mane)

Posmatranje: prednosti i nedostaci Prednosti jer istražuje: Mane posmatranja: ono što čovek stvarno ograničenost

Posmatranje: prednosti i nedostaci Prednosti jer istražuje: Mane posmatranja: ono što čovek stvarno ograničenost na spolja čini a ne samo ono što misli ili veruje. decu, životinje nesvesne pojave vidljivo ponašanje problem tumačenja rezultata.

EKSPERIMENT �Eksperiment – naučni metod u kojem se namerno uvodi i sistematski menja neka

EKSPERIMENT �Eksperiment – naučni metod u kojem se namerno uvodi i sistematski menja neka pojava (n. v. ), da bi se izazvala, a onda registrovala i merila neka druga, izazvana pojava (z. v. ), dok se ostali relevantni uslovi kontrolišu ili izoluju. �Organizacija i funkcija eksperimenta – analitičko sredstvo za istraživanje tipa povezanosti dve varijable. �Eksperimentalni nacrt (varijable, procedura, kontrola) �Tipovi eksperimenta: sa jednom, dve i više grupa �Primeri eksperimenta s jednom (Milgramov) i s više grupa (Bandurin)

EKSPERIMENT: PREDNOSTI I MANE Prednosti eksperimenta Eksperimentator bira vreme izvođenja Mogućnost ponavljanja (bilo gde

EKSPERIMENT: PREDNOSTI I MANE Prednosti eksperimenta Eksperimentator bira vreme izvođenja Mogućnost ponavljanja (bilo gde i kada) Utvrđivanje kauzalnih veza Nedostaci eksperimenta Artificijelnost, nema generalizacije Neke pojave ne mogu da se menjaju Neke pojave nije etički menjati