Integrirani sat povijesti i vjeronauka Holokaust i religiozni

Integrirani sat povijesti i vjeronauka: Holokaust i religiozni identitet 27. 1. 2015.

Koliko Židova živi u regijama? Sjeverna Amerika 5. 600. 000 Izrael 5. 200. 000 Europa 1. 100. 000 Južna Amerika 400. 000……

Holokaust u povijesti Sedamdesete godine nakon Krista Rimljani su uništili središte židovskog života, Hram u Jeruzalemu. Velik broj Židova, koji su se pobunili protiv rimske vlasti nametnute prije više od stotinu godina, bio je zarobljen. Židovi su se raselili u zemlje oko sredozemnog mora, na područje današnje Turske, Grčke i Španjolske. Ovo je bio početak židovske dijaspore, raseljavanja. Židova izvan teritorija Svete Zemlje. Dijaspora je grčka riječ koja znači raspršenje ili rasprostiranje. U srednjovjekovnoj Europi Židovi su osnivali svoje zajednice živeći kao manjina okružena kršćanima. Iako je Isus bio Židov, a kršćanstvo se razvilo iz judaizma.

Bečki novinar Theodor Herzl čuo je kako ljudi pjevaju „Smrt Židovima” tijekom suđenja Dreyfusu. Herzl je bio Židov, ali nije bio religiozan. Bilo mu je dosta antisemitizma i smatrao je da Židovi trebaju imati svoju vlastitu državu. To je postalo cilj njegovog pokreta: cionizma. Prvi je kongres održan 1897. Vlastitu državu Židovi su ostvarili 1948.

Jeruzalemsveti grad Židova, kršćana i muslimana

ŽiŽ Židovska djeca u Krakowuprije 2. svj. rata

Stradanja Židova u 2. svjetskom ratu Drugi svjetski rat ostat će zapamćen po razmjerima i okrutnosti koje izdvaja HOLOKAUST. Pokušaj nacista da potpuno istrijebi europske Židove. Početak stradanja je donošenje rasnih zakona – Nurnberških zakona(1935. ) Radikalna promjena nastupila je nacističkom okupacijom Poljske, gdje je živjelo nekoliko milijuna Židova. Tada su nacisti krenuli s okrutnim mjerama genocida.

Slom židovskog ustanka u Varšavskom getu(1943. )

Naposljetku 20. siječnja 1942. na konferenciji u Berlinu(predgrađu zvanom Wannsee) donesena je odluka o provedbi “konačnog rješenja” koje je predviđalo ubojstvo 11 milijuna europskih Židova. Da bi ubrzali to konačno rješenje osnovali su nacisti 6 logora smrti (logora za istrebljenje) od kojih je najzloglasniji bio Auschwitz - Birkenau Kako bi se suzbilo ponavljanje ili poticanje ovakvih događaja, u školama Europske unije od 2003. obilježava se Dan sjećanja na holokaust i sprečavanje zločina protiv čovječnosti -27. siječnja Hrvatska je ovu odluku prihvatila 2004. godine

Holokaust se događao i na području Nezavisne Države Hrvatske –podsjetnik tomu je Jasenovac

Predrasude Ravnopravnost i dostojanstvo čovjeka Duga povijest Židova u Europi, pridonijela je razvoju svih područja europske kulture. Međutim, postoji i duga povijest mržnje prema njima. Druga riječ za to je ANTISEMITIZAM. Prvo otkrijmo što znači biti Židov.

Predrasude. A tko ih nema? Predrasuda je mišljenje o osobi ili grupi koje si već unaprijed stvorio. Predrasudu si stvorio prije nego što si uopće upoznao određenu osobu ili grupu. Svi imamo predrasude iako one nisu nešto s čime se rađamo. Predrasude se stvaraju i nakon što čujemo određene stvari o pojedinim grupama ljudi ili nakon što vidimo određene stvari – na televiziji na primjer – ili pak zato što roditelji ili prijatelji tako razmišljaju i govore. Da bismo razumjeli svijet, mi prvo dijelimo sve u skupine. To moramo činiti jer u protivnom ne bi mogli učiti. Ovakve generalizacije nisu uvijek ispravne. No činjenica je da predodžbe o skupinama često sadrže negativne ili pozitivne prosudbe ili predrasude. Njih nije jako lako promijeniti, ili suzbiti.

Što je predrasuda? Predrasuda je unaprijed stvoren sud ili mišljenje o nekoj osobi ili skupini ljudi. Primjer: Tamara Na hebrejskom moje ima značiʻʼdatuljina palmaʼʼ. To je ime vrlo uobičajeno u Armeniji. Puno djevojčica dobiva ime Tamara po poznatoj kraljici Tamari. Što je u imenu? !?

Rasizam dijeli ljude na osnovi njihovih fizičkih karakteristika u skupine, te označava neke skupine, kao niže vrste u odnosuna druge. Ljudi i dalje upotrebljavaju riječ ʻrasaʼ iako je znanstvenici više ne koriste. Ideje o rasama potječu uglavnom iz 19. i 20. stoljeća, iz vremena kada su znanstvenici sve ljude pokušavali svrstati u rasne skupine. Najviše od svega znanstvenici su promatrali boju kože i visinu ljudi.

Prema vjerskom pravilu Židov ste ako je vaša majka Židovka. Neki vjeruju da možete biti Židov i ako vam je samo otac Židov. Možete postati Židov, ali u tom slučaju morate puno naučiti o židovskim svetim knjigama Tori i Talmudu. Razlozi zašto ljudi sebe smatraju Židovima razlikuju se od osobe do osobe.

Pobožni Židovi slijede pravila svoje vjere. Drugi to ne rade, ali osjećaju vezu s ostalim Židovima zbog povijesti predaka. Slave židovske blagdane i povremeno idu u sinagogu, židovsku kuću molitve. Neki, pak, nemaju nikakve veze sa svojim židovskim podrijetlom.

Tijek sata Uvod u temu Rad u skupinama: Povijest Židova, antisemitizam, holokaust, diskriminacija, „Odakle mi ime” Izlaganje Zaključak

Religije Postoje mnoge razne religije: kršćanstvo, islam, hinduizam i budizam, judaizam Svaka religija ima svoja učenja- Židovi imaju Toru, hinduisti imaju Vede, muslimani imaju Kuran, kršćani imaju Bibliju, budisti imaju Thripitaku Svaka ima svoje blagdane- muslimani slave Ramazanski bajram, budisti slave Wesak, hinduisti Divali, kršćani slave Uskrs, Židovi slave Pesah Svaka ima svoja sveta mjesta – budisti imaju Lhasu, muslimani imaju Meku, kršćani, Židovi i muslimani imaju Jeruzalem, hinduisti imaju Varanasi Svaka religija ima svoje načine štovanja- u tišini, neki izgovaraju molitve ili pjevanja, u nekima se pjeva, meditira i pale svijeće

Katolička Crkva protiv diskriminacije Ne možemo naime zazivati Boga, Oca sviju, ako otklanjamo da se bratski ponašamo prema nekim ljudima, stvorenima na Božju sliku. Odnos se čovjeka prema Bogu Ocu s odnosom čovjeka prema ljudskoj braći tako povezuje da Pismo kaže: » Tko ne ljubi, nije upoznao Boga « (1 Iv 4, 8). Time se uklanja temelj svakoj teoriji ili praksi koja između čovjeka i čovjeka, između naroda i naroda uvodi diskriminaciju u ljudskom dostojanstvu i u pravima koja odatle proizlaze. Crkva dakle osuđuje svaku diskriminaciju ljudi koja se provodi zbog rase ili boje, društvenog položaja ili religije kao stranu Kristovu duhu. Zato Sveti Sabor idući tragovima svetih apostola Petra i Pavla, žarko zaklinje Kristove vjernike da » vladajući se lijepo među poganima « (1 Pt 2, 12), ako je moguće, koliko je do njih, žive u miru sa svim ljudima, tako da budu doista sinovi Oca koji je na nebesima. NA 5

Katolička Crkva i Židovi Stoga Crkva, koja osuđuje sve progone protiv bilo kojih ljudi, sjećajući se zajedničke baštine sa Židovima, potaknuta religioznom evanđeoskom ljubavlju a ne političkim motivima, žali mržnju, progone, očitovanja antisemitizma kojima su u bilo koje vrijeme i s bilo koje strane Židovi bili pogođeni. NA 4

Eli je došao u Izrael iz Uzbekistana. Njegovi roditelji su Židovi, ali Eli nije mnogo znao o židovskom vjerovanju i običajima prije nego što je došao živjeti u Izrael. “Zbilja je zanimljivo upoznati djecu iz tolikog broja zemalja. Mi smo svi Židovi, ali imamo razne tradicije, koje dijelimo s drugima u Jemin Orde (školski kamp). ” Eli

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana U sklopu integriranog sata povijesti i vjeronauka dotaknuli smo se molitvene osmine za jedinstvo zajedno s obilježavanjem holokausta. Kršćanstvo je podijeljeno na tri osnovne grane: Katolici, pravoslavni i protestanti. Mnoštvo različitih denominacija unutar protestantizma pojačavaju razlike. Poruka molitvene osmine je potreba jačanja svijesti o ekumenizmu.

Izvori: 1. Kako žive djeca širom svijeta, A life like mine, Dorling Kindersley Limited 2002. Radni listovi na temelju: 2. Everyday Life in the Warsaw Ghetto – 1941, Yad vashem, 1993. 3. Trough our Eyes, Children Witnessthe Holocaust, Itzhak B. Tatelbaum, Yad Vashem, 2004. 4. To Bear Witness, Holocaust Remembrance at Yad Vashem, 2005. 5. DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Deklaracija, Nostra aetate, u: Drugi Vatikanski Koncil, KS, Zagreb, 1993.

Izradili: Željka Jovanovac Bernard Majer Oš: “Dalj”, siječanj 2015.

HVALA NA POZORNOSTI!