Projekt u nastavi vjeronauka Lidija Stojkovi i Petra

  • Slides: 16
Download presentation
Projekt u nastavi vjeronauka Lidija Stojković i Petra Bohall Crikvenica, 28. veljače 2015.

Projekt u nastavi vjeronauka Lidija Stojković i Petra Bohall Crikvenica, 28. veljače 2015.

Reci mi zaboravit ću, pokaži mi zapamtit ću, uključi me razumjet ću.

Reci mi zaboravit ću, pokaži mi zapamtit ću, uključi me razumjet ću.

Projekt, što je to? Projektnom nastavom učenici se uče zajedno angažirati na rješavanju neke

Projekt, što je to? Projektnom nastavom učenici se uče zajedno angažirati na rješavanju neke zadaće, uče formulirati jedan cilj i planirati postupke za njegovo ostvarenje. . . Projektna nastava je vrsta „istraživačkog *J. Garmaz, „Izazovi HNOS-a: Projektna nastava u vjeronauku”, Crkva u svijetu, 41 (2006), br. 2, 176. učenja”. . . *

MOŽEMO LI PROJEKT KORISTITI KAO OBLIK RADA U NASTAVI VJERONAUKA ? NARAVNO DA MOŽEMO

MOŽEMO LI PROJEKT KORISTITI KAO OBLIK RADA U NASTAVI VJERONAUKA ? NARAVNO DA MOŽEMO ! „Projektna se nastava može dobro integrirati u nastavi vjeronauka jer omogućuje svestrani razvoj učenika i posredovanje općeljudskih i kršćanskih vrednota i pomaže u izgradnji osobnog, vjerskog i društvenog identiteta učenika. ”* „Vjeronauk bi se trebao usmjeriti na životno-relevantno iskustvo. . ”** J. Garmaz, „Izazovi HNOS-a: Projektna nastava u vjeronauku”, Crkva u svijetu, 41 (2006), br. 2, 166 **172.

CILJEVI PROJEKTNE NASTAVE SU*: O učenici samostalno odlučuju glede sadržaja i oblika rada O

CILJEVI PROJEKTNE NASTAVE SU*: O učenici samostalno odlučuju glede sadržaja i oblika rada O samostalno vrednuju svoj rad i uradak O nestaje podjela na život u školi i izvan nje O svaki projekt predstavlja prostor iskustva i područje istraživanja u teorijskom i praktičnome pogledu O rezultati projekta predstavljaju se svim zainteresiranima *A. Peko/M. Sablić, „Projektna nastava”, Život i škola br. 11 (1/2004), str 16

UČENICI U PROJEKTNOJ NASTAVI na interesima i se a iv sn za a ik

UČENICI U PROJEKTNOJ NASTAVI na interesima i se a iv sn za a ik en uč d ra Ø sposobnostima učenika predlažu Ø oni daju inicijativu za rad, ne etape rada tijek rada, mijenjaju pojedi raju Ø samostalno planiraju, stva vaju probleme ideje, dogovaraju se , rješa ici ne slijede Ø tijekom ove nastave učen slobodno nastavnikov plan ili upute, stavnik im govore tijekom nastave, na samo pomaže vija izvan Ø ova se nastava uvelike od učionice tijeku rada Ø učenici sami odlučuju o miranju i Ø osim u planiranju, progra djeluju i u ostvarivanju rada učenici su vrednovanju rada NASTAVNIK U PROJEKTNOJ NASTA VI Ø vodi projekt, usmjerava ga i njime upravlja Øpomaže učenicima u iz radi projekta, ne daje upute, već vodi proces planiranja Øpotiče učenike na stva ralačko izražavanje Ø postavlja realne ciljeve , zadatke i svrhu potreba učenika i njihovih mogućnosti, predlaže su vremene i aktualne sadržaje Ø zajedno s učenicima su djeluje u radu Ø potiče socijalnu kooper ativnost, savjetuju učenike i usm jeravaju ih Ø motivira učenike, uči ih samoprocjeni i jača njihovo samopou zdanje Ø zajedno s učenicima vr ednuje rezultate i predlaže unap ređivanje rada.

Nedost atci Zahtjeva više vremena, planiranja i pripreme za realizaciju od strane nastavnik a

Nedost atci Zahtjeva više vremena, planiranja i pripreme za realizaciju od strane nastavnik a Učenici trebaju bit dodatno obučen i ii pripremljeni za takav rad Prednost i za učenike: primjena stečen og zn veće razumijeva anja, nje razvijanjuaui čvejenžb oga; ju više kognitivne funk cije (organizacija, a naliza, sinteza, evaluacija); povećana moti va nešto ih zan cija jer rade ima i im sa stvarnim živo a veze tom

Vrste projekata: Veliki projekt škole ili crkve Istraživ ački projekt Projekt s društv enom

Vrste projekata: Veliki projekt škole ili crkve Istraživ ački projekt Projekt s društv enom temati kom Osobni/ mali projekt Inform ativni projekt Projekt skuplja nja predm eta Grupni ili razredni projekt Orjentacijski projekt

Učenički projekti trebaju biti orijentirani na proizvod/rezultat koji će javno predstaviti! panoi, plakati, film,

Učenički projekti trebaju biti orijentirani na proizvod/rezultat koji će javno predstaviti! panoi, plakati, film, članci, časopisi, web stranice predavanja za druge učenike radni materijali za druge učenike

Etape projektne nastave: • Pronalaženje teme 1. • prema planu, rezultat nekih aktualnih događaja,

Etape projektne nastave: • Pronalaženje teme 1. • prema planu, rezultat nekih aktualnih događaja, izbor učenika/skupine. . • Fromuliranje cilja 2. • Formulirati problem iz zadane teme koji je moguće istražiti (Što želimo postići? Na koji ćemo način ostvariti taj cilj? Kako ćemo predstaviti rezultate? ) • Planiranje (okvirno 3. detaljno) • Podijeliti učenike u skupine s točno definiranim radnim zadatcima, izraditi pravila rada (tko, što, s kim radi, kadavrem. okvir, razrada plana)

4. Ø Provedba projekta skupine ili pojedinci provode istraživanje, ispitivanje ili sl. 5. Ø

4. Ø Provedba projekta skupine ili pojedinci provode istraživanje, ispitivanje ili sl. 5. Ø Predstavljanje rezultata projekta : film, plakat, letak ili sl. 6. Ø Refleksija o projektu (Što je bilo dobro, a što nije, kako je funkcionirao timski rad. . . ? )

Vrednovanje učenikovog rada na projektu O Za rad na projektima učenik dobiva najmanje dvije

Vrednovanje učenikovog rada na projektu O Za rad na projektima učenik dobiva najmanje dvije ocjene. O Jedna je odgojna, zajednička za sve učenike u timu ili skupini. Ako su u zadanome vremenu uspješno završili projekt, svi dobivaju istu (dobru) ocjenu. O Druga je ocjena individualna i važnija je od prve. Ide u rubriku znanja. Učenik mora znati objasniti logički okvir projekta.

k a z to s e j Um a k č lju Dobru nastavu

k a z to s e j Um a k č lju Dobru nastavu kvalificira izmjena različitih nastavnih metoda ! Projektna metod a i nastava su samo jedan oblik iskustvenog učenja. . . „Projektna nastava od osobita je značenja za vjeronauk jer učenici mogu svoje svakodnevno iskustvo promišljati u svjetlu kršćanskih vrednota, o njemu zajednički diskutirati, donositi i otkrivati nove smjernice za svoj život. Učeći povezivati logiku zlatnog pravila ili zapovijedi ljubavi s realnim problemima života, oni pronalaze vlastiti način djelovanja i grade svoj identitet kao cjeloviti ljudi. ”* J. Garmaz, „Izazovi HNOS-a: Projektna nastava u vjeronauku”, Crkva u svijetu, 41 (2006), br. 2, 191

j m Pri : a t k e j o r p er Prema

j m Pri : a t k e j o r p er Prema godišnjem planu: O Vjeronaučni udžbenik, Mreža - 4. god. učenja, Društvo prijatelja Biblije 2007, Zagreb str. 56 -57. O Priručnik za vjeroučitelje, Mreža 4. god. učenja, Društvo prijatelja Biblije 2007, Zagreb str. 62 -64. „Praktični primjer služenja” 13. 6. 2012. Posjet Udruzi djece i mladih s teškoćama u razvoju ”Zvono”, Belišće

Naš projekt uz NC Oproštenje: dokumentarni film učenika 6. i 8. r. „ISTRAŽENO” https:

Naš projekt uz NC Oproštenje: dokumentarni film učenika 6. i 8. r. „ISTRAŽENO” https: //www. youtube. com/watch? v=L 3 t-LOm 3 wn. Y

Preporučena literatura: O H. Meyer, Što je dobra nastava, Erudita, Zagreb, 2005. O F.

Preporučena literatura: O H. Meyer, Što je dobra nastava, Erudita, Zagreb, 2005. O F. V. Niehl, A. Thommes, 212 metoda za nastavu vjeronauka, Zagreb: Katehetski salezijanski centar, 2000. O M. Pranjić, Didaktika, Golden marketing i dr. , Zagreb, 2005. O E. Terhart, Metode poučavanja i učenja, Educa Zagreb 2001. O J. Garamaz, „Metode i oblici rada prema HNOS-u”, Lađa, 1(2006) str. 14 -23 O J. Garmaz, „Izazovi HNOS-a: Projektna nastava u vjeronauku”, Crkva u svijetu, 41 (2006), br. 2, 166 -192) O A. Peko/M. Sablić, „Projektna nastava”, Život i škola br. 11 (1/2004), str 15 -23